Da nije bilo pitanja dvoje HDZ-ovih zastupnika, Jasena Mesića i Sunčane Glavak, Vladi RH, vjerojatno u javnost ne bi izašli podaci o korištenju službenih automobila, poslovnih kreditnih kartica i troškovima reprezentacije u tijelima državne uprave, kao ni troškovi promidžbe i informiranja. Ništa se o tome ne bi znalo ne zato jer je to neka visoka državna tajna (a nije!), niti zato što se nešto ludo trošilo (uglavnom nije!), nego zato što Vladin PR ne zna prezentirati podatke koje njegovom poslodavcu – a to je Vlada RH – idu u korist. Ni sama Vlada tu nije previše pomogla, pa je odgovor na Mesićevo pitanje o korištenju službenih automobila i kreditnih kartica, postavljeno još 28. veljače prošle, 2014. godine, Vlada amenovala tek u četvrtak, 21. svibnja ove godine. Sunčana Glavak imala je više sreće – ona je pitanje o troškovima promidžbe i informiranja postavila 27. ožujka ove godine, i pisani odgovor dobila jučer, kada i njen stranački kolega Mesić. Vlada je u oba slučaja prekršila Poslovnik Hrvatskog sabora, jer prema odredbi članka 142. stavka 1. Vlada treba odgovoriti na zastupničko pitanje u roku od 30 dana od dana kada joj je pitanje dostavljeno. No vratimo se na meritum.

Jasen Mesić Vladi je postavio vrlo jasna pitanja: (1) Koji čelnici tijela državne uprave su iskoristili pravo da posebnom pisanom odlukom odobre korištenje službenog automobila pod određenim uvjetima državnim dužnosnicima III. skupine iz točke II. Odluke o uvjetima korištenja službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije, te načinu odobravanja službenih putovanja, te kome je temeljem tih odluka i s kojim obrazloženjem odobreno korištenje službenih osobnih automobila 24 sata dnevno?, (2) Koji su državni dužnosnici, i službenici, dobili pisano odobrenje od čelnika tijela državne uprave za korištenje poslovnih kreditnih kartica, koji su iznosi potrošeni po pojedinim poslovnim kreditnim karticama u 2012. i 2013. godini te u koju svrhu?, te (3) Koliki je pojedinačni iznos sredstava reprezentacije državnih dužnosnika I. i II. skupine (molimo poimenični popis) u 2012. i 2013. godini po tijelima državne uprave, uz naznaku radi li se o troškovima reprezentacije unutar objekata tijela državne uprave ili izvan objekata tijela državne uprave?

Pogledaju li se Vladini odgovori, proizlazi da je Ministarstvo obrane, sukladno početnim odrednicama ove Vlade o štednji, bilo najposlušnije te je najmanje i potrošilo. U 2012. godini Ministarstvo obrane ispeglalo je službenu kreditnu karticu u iznosu od 6.274,83 kuna, što je premoćno najmanji iznos na službenoj kartici nekog ministarstva ili državne uprave. Odmah do MO je DUZS, s potrošenih 14.964,19 kn, dok su najrastrošniji, osim same Vlade (219.380,09 kn), bili Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (248.801,65 kn) i Ministarstvo kulture (142.206, 80 kn).

U 2013. godini MORH je opet na čelu najštedljivih, ali s ipak nešto višom potrošnjom nego godinu dana ranije – naime, 2013. MORH je na službenoj kartici potrošio 16.896,47, a slijede ga DUZS (17.004,65 kn) i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (17.024,90 kn). Najrastrošniji su ponovno Vlada RH (288.930,19 kn) i MVEP (360.398,11 kn), dok se između njih i Ministarstva kulture (166.704,44 kn) uguralo Ministarstvo gospodarstva s potrošenih 173.498,62 kn.

Ministarstvo obrane je najštedljivije i kada se govori o tome tko smije koristiti službenu kreditnu karticu – za razliku od ostalih ministarstava, u MORH-u su se karticom služili isključivo ministar, dakle Ante Kotromanović, i njegova zamjenica, Višnja Tafra. U pojedinim drugim ministarstvima karticu su mogli peglati još i pomoćnici ministara, te glasnogovornici, šefovi kabineta i tajnici ministarstava.

Što se pak tiče troškova reprezentacije, oni podrazumijevaju i uključuju troškove za radne, poslovne ili diplomatske susrete sa stranim i domaćim izaslanstvima ili osobama s kojima se ostvaruju poslovni i službeni kontakti, a kojima su domaćini u ime tijela državne uprave bili dužnosnici u tijelima državne uprave te protokolarne darove. Tu Ministarstvo obrane nije na čelu „štediša“, ali je definitivno na listi potrošača do 10 tisuća kn. Tu je najmanje potrošilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – 945,00 kuna izvan objekta Ministarstva, slijedi ga Ministarstvo branitelja (4.204,00 kn) i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (5.482,18 kn izvan objekta Ministarstva), te potom MORH s 5.563,36 kuna troškova reprezentacije, i to potrošenih unutar objekta Ministarstva tijekom 2012. godine. Tijekom 2013. Ministarstvo obrane na reprezentaciju je potrošilo nešto više – 6.559,26 kn (i opet sve unutar objekta Ministarstva), dok je Ministarstvo znanosti ponovno potrošilo najmanje – 3.250,10 kuna (izvan objekta Ministarstva). Dva ministarstva koja su se u 2012. našla između MZOS-a i MORH-a potrošila su bitno više, pa se 2013. MORH popeo na 2. mjesto na ljestvici štedljivih.

Velika je šteta da Mesić svoja pitanja nije ponovio i tijekom ove godine, jer bi bilo zanimljivo vidjeti kretanja potrošnje na karticama i za reprezentaciju i za 2014. godinu.

Sunčanu Glavak zanimali su nešto recentniji podaci, pa je njeno pitanje glasilo: Koliko su Vlada, ministarstva i druga tijela državne uprave potrošila proračunskog novca u svrhu promidžbe i informiranja ( reklame, reklamni oglasi, spotovi i drugi načini oglašavanja) za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 27. ožujka 2015. Tu Ministarstvo obrane spada u gornji dio tablice, kojoj je na čelu najrastrošnije Ministarstvo financija, s iznosom od 443.440,74 kn potrošenim za promidžbu i informiranje. Slijede Ministarstvo gospodarstva (436.755,20 kn) i  Ministarstvo poduzetništva i obrta (420.989,95 kn). U prva 3 mjeseca ove godine Ministarstvo obrane je potrošilo 336.750,00 kn, od čega se 30.100,00 kn odnosi na javne natječaje, 127.900,00 kn na oglašavanje u elektronskim medijima, 70.750,00 kn na oglašavanje na oglasnim površinama u javnom prijevozu, za potrebe prijema kandidata u kadetske službe i 108.000,00 kn na oglase javne nabave objavljene u Narodnim novinama.

Suprotno očekivanjima, najmanje je potrošilo Ministarstvu turizma – svega 2.375,00 kuna za tiskanje brošure “Katalog investicijskih projekata”, u svrhu promocije na stranim tržištima.