Posljednjih dana sve se češće čuje o eboli, ali za razliku od donedavno – i o naznakama organizirane borbe protiv ove zarazne bolesti. Nakon Sjedinjenih Američkih Država, koje su sredinom mjeseca (17. listopada) imenovale demokratskog političara Rona Kleina na mjesto koordinatora za pitanje ebole (poziciju poznatu i kao “Ebola czar”), ta se tematika konačno našla i pri vrhu tematskoga rasporeda Europske unije. Prošloga je tjedna tema ebole prvo bila na repertoaru sastanka ministara vanjskih poslova EU u Luxembourgu 20. listopada. Nakon toga se od Kristaline Georgieve (dosadašnje povjerenice za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i odgovor na krize) saznalo da EU uspostavlja ujedinjenu mrežu referentnih laboratorija za ustanovljavanje zaraze ovom bolešću, kao što je uspostavljena i mreža liječnika koji imaju iskustva u njenom liječenju. Uz više od 180 milijuna eura uloženih u suzbijanje bolesti u Zapadnoj Africi, EU je navodno odlučila potrošiti još i oko 25 milijuna eura u razvoj cjepiva protiv ebole. Ipak, sve je to tek polagano zagrijavanje u borbi protiv bolesti koja je od rujna do danas skočila od oko 5000 na oko 9000 zaraženih, dok se u istom periodu broj mrtvih popeo s oko 2000 na današnjih više od 4600 (od čega je oko 230 zdravstvenih radnika koji su radili na suzbijanju bolesti i liječenju oboljelih).

Christos Stylianides, od sutra povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama, vodi EU borbu protiv ebole

Nakon toga, a krajem prošlog tjedna (23. i 24. listopada), i sastanak EU šefova vlada u Bruxellesu započeo je temom borbe protiv ebole. Ta je tema otvorena na inicijativu Velike Britanije – države koja se posljednje vrijeme istaknula u borbi protiv ove bolesti na EU razini. Ondje se moglo čuti da je ukupna Europska unija do sada uložila oko 500 milijuna eura u suzbijanje ebole (od čega je britanski udio iznosio oko 160 milijuna, odnosno više nego dosadašnji zbrojeni doprinosi 19 od ukupno 28 zemalja članica) – što se nije pokazalo dostatnim. Ne bi li se riješilo to pitanje, Velika Britanija je u otvorenom pismu prije sastanka pozvala zemlje članice da naprave više – odnosno, da se novčana ulaganja za ovu svrhu podignu na oko 1 milijardu eura, te da se put ugroženih područja uputi i poseban tim od oko 2000 medicinskih stručnjaka. Napominjući kako je privatno švedsko poduzeće IKEA svojom nedavnom donacijom od 5 milijuna eura pomoglo borbu protiv ebole više nego sabranih 18 država članica EU, Velika Britanija je u tu svrhu odlučila dodati još oko 100 milijuna eura. Ujedno, do večeri 23. listopada EU je, po američkome uzoru, odlučila imenovati i osobu koordinatora za pitanje borbe protiv ebole – gdje je izbor pao na Christosa Stylianidesa, Cipranina i budućeg EU povjerenika za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama (nasljednik Kristaline Georgieve u komisiji pod vodstvom Jean-Claudea Junckera).

Na ovome sastanku Hrvatsku je predstavljao premijer Zoran Milanović, od kojeg se na jučerašnjoj sjednici Vlade RH o bruxelleskim pogledima na borbu protiv ebole moglo čuti slijedeće:

“To je bila i posebna, u stvari, prva tema na zadnjem Europskom Vijeću u Bruxellesu, na traženje Velike Britanije. Neke države su dale malo više novaca, ali sve je to skupa… i 100 milijuna eura, koje je dala Velika Britanija, i 25 milijuna eura koje je dala Danska – u stvari malo, i nedovoljno da bi se riješio ključni javno-zdravstveni problem. A to je prevencija i obrazovanje, edukacija ljudi. Tako da, kada to konačno bude… A, izgleda da tu nekakvih rezultata ima u zadnje vrijeme, zadnjih tjedana i mjeseci. I, da… drukčiji tretman, i briga o preminulima – koja je bila veliki izvor zaraze – da su to nekakve ucijepljene kulturološke navike koje su dovodile do toga da se… za sada, tisuće ljudi zarazi. To ne predstavlja izravnu prijetnju Zapadnoj Europi. Treba biti realan – dakle, zbog potpuno druge razine sanitacije… Uostalom, da sada ne ulazim u posao ministra zdravlja – to je opasno, ali ako se samo malo glave slože skupa, to može vrlo brzo prestati biti problem“.

No, i uz sve ove opće opservacije – sama je 19. točka dnevnoga reda jučerašnje 189. sjednice Vlade RH (pod nazivom “Prijedlog odluke o pružanju humanitarne pomoći područjima zapadne Afrike, ugroženima virusom ebole, putem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)”) najbolje pokazala zašto je IKEA kontinentalna sila u suzbijanju ebole. Naime, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović kratko je obrazložio pomak na kojeg je spomenuti EU summit potaknuo i pred-bankrotnu Hrvatsku:

“Ovdje se radi o eboli. Epidemija i bolest… Svi smo svjesni, da je najraširenija, najsmrtonosnija do sada, u Zapadnoj Africi. Posebno je pogođeno šest zemalja. Oboljelo je preko 7500 ljudi, više od 4000 ih je umrlo, nažalost. Rezolucija Vijeća sigurnosti, dakle samog Vijeća sigurnosti,  je prvi puta utvrdila jednu nevojnu situaciju… i proglasilo je “prijetnjom međunarodnome miru i sigurnosti”. Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija se bore s epidemijom, koju procjenjuju najvećom mirnodopskom prijetnjom s kojom se UN suočio od kada postoji, a uspostavljena je i posebna UN-ova misija za žuran odgovor na krizu.

Hrvatska nema kapacitete za pružanje pomoći u vidu zračnog prijevoza zaraženih osoba. Stoga predlažemo da Hrvatska uplati financijska sredstva u iznosu od 300 tisuća kuna, u svrhu pružanja medicinske pomoći područjima Zapadne Afrike, osobama ugroženim virusom ebole – kao odgovor na hitan poziv za pomoć, od strane Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije“.

Pa kad već priznajemo da RH nema kapaciteta za pomaganje u zračnom prijevozu oboljelih, a niti novci nam nisu baš najjača strana, zaključno je  riječ na jučerašnjem sijelu Vlade RH dobio Siniša Varga, ministar zdravlja u Lijepoj našoj i osoba zadužena za širenje optimizma po pitanju pripremljenosti RH za borbu protiv ebole:

“Evo, moram pohvaliti prvenstveno i Ministarstvo unutrašnjih poslova, da smo uspješno odradili vježbu za ebolu prošli tjedan – i pokazalo se da su, od Granične policije, granične sanitarne inspekcije… carinici, hitna medicinska pomoć, velikogorička, i u konačnici Klinika za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” – u potpunosti spremni za bilo kakvu pojavu teške zarazne bolesti, makar bila i ebola ili bilo koja druga… I, sad se još ta vježba proširi na međunarodne aerodrome u Rijeci i u Splitu… i svi protokoli, vezano za prevencije zaraznih bolesti, na taj način će se proširiti na bilo kakav kontakt, gdje se to može desiti… Ali, prvenstveno gledamo na međunarodne zračne luke… baš iz razloga što, eto, potencijalno iz Zapadne Afrike – gdje se može doći do Republike Hrvatske.

A, što se tiče međunarodnih foruma, ja sam kao član Izvršnog odbora europskog dijela Svjetske zdravstvene organizacije aktivni sudionik u svim preventivnim, edukativnim mjerama… I, nažalost, činjenica je da to su mjere koje su spore, dugotrajne, i slabo prodorne… a u konačnici jako skupe. Dakle, prvenstveno treba lokalno djelovati… Globalne inicijative imaju svoj odjek, ali lokalno djelovanje je najbitnije“.

Vježbovno odvođenje epidemiološki sumnjivog putnika u izolaciju – Pleso, 24. listopada 2014. godine

Ova simulacijska vježba koju je spomenuo ministar Varga održana je 24. listopada ove godine u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso. Njen je inicijator i organizator bilo Ministarstvo zdravlja, aktivnosti je vodio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a u njoj su sudjelovali ljudi iz Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, djelatnici Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, te Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Pri tome, ovdje se nije provjeravalo pružanje uobičajenih, svakodnevnih zdravstvenih usluga, već  postupanje kod specifičnog, incidentnog slučaja – što će biti nastavljeno i u drugim mjestima gdje postoje aktivnije zračne luke ili se bilježi pojačan ulazak stranaca u RH.

Za kraj, spomenimo i da je čitavog tog četvrtka 30. listopada predsjednik Vlade Zoran Milanović zapravo bio u jednom veselome tonu. Dok su svi mediji prenijeli diskusiju o tome tko je kome plaćao ručak povodom boravka nekakve norveške delegacije u RH – ponešto je tiše prošao zaključak ovog stručnjaka na temu ebole. Tu je Milanović izjavio:

Vježbovni prijem oboljele osobe na klinici “Fran Mihaljević”

“Sreća u nesreći je što je to bolest koja se prenosi isključivo tjelesnim kontaktom, s tjelesnim tekućinama – inače bi bilo par stotina milijuna zaraženih…“,

naravno, zadržavajući na umu čitavo vrijeme i izjave epidemiologa, koji posljednjih mjeseci višekratno upozoravaju da u ovoj epidemiji ebole velik problem rade i česte mutacije ovoga virusa – gdje bi slučajna kombiniranja uzročnika ebole s nekim drugim virusom lako mogle ovu opasnu bolest ipak učiniti i prenosivom po zraku. Dakle, dok se nadamo da će nas dosadašnja sreća i dalje služiti, Hrvatska u borbu protiv ebole šalje svojih teško odvojenih 39.298 tisuća eura.