Jučer je na Županijskom sudu u Osijeku počelo iznošenje završnih riječi u aferi Sibinj. Zamjenica ravnatelja USKOK-a, Zorka Fumić, u trosatnom je obrazlaganju argumenata optužbe zatražila osuđujuće presude za šestoricu optuženih, među kojima je i bivši zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, danas umirovljeni general Mladen Kruljac. Njega se tereti da je bez zapovijedi tadašnjeg načelnika GS OS RH, danas također umirovljenog generala Josipa Lucića, angažirao 33. inženjeriju HV-a za uređenje ceste u Zoni malog gospodarstva općine Sibinj, kako bi joj bila podignuta vrijednost. Time je, smatra USKOK, oštećen državni proračun za 3 milijuna kuna. USKOK drži kako je tijekom postupka dokazao da su optuženi počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret, te da je cilj cijelog ovog muteža bio „poklonjeno državno zemljište prodati poznatim i unaprijed dogovorenim kupcima po povlaštenoj cijeni“.
Što se tiče Kruljca, koji je navodno na temelju usmene molbe sibinjskih čelnika „pomogao“ radove u Sibinju, USKOK-ova Zorka Fumić rekla je da je u srpnju 2007. načelnik Glavnog stožera general Josip Lucić u zapovijedi odredio da se, temeljem godišnjeg plana uporabe inženjerijskih postrojbi, one mogu koristiti samo za radove koji su sastavni dio te zapovijedi, a izričito je zabranjena uporaba za radove koji nisu za potrebe vojske. Iako su za te postrojbe bili dopušteni samo radovi na obnovi Tvrđave u Slavonskome Brodu, a bez da se igdje spominje Sibinj i zona maloga gospodarstva, Fumić je rekla kako je Kruljac u rujnu 2007. donio zapovijed o radovima kako bi pružio pomoć poglavarstvu Slavonskoga Broda, a unio je i radove na području Sibinja. Time je postupio protivno zapovijedi načelnika GS OS RH. U obrani je Kruljac naveo kako mu je to zapovjedio baš on.
Dok je za bivše čelnike općine Sibinj USKOK ustanovio i stjecanje osobne koristi, kod Mladena Kruljca to nije slučaj. Štoviše, iako smatra da je kriv, zastupnica USKOK-a za njega je našla i brojne olakotne okolnosti, koje je i istaknula u svojoj završnoj riječi:
„Pripadnik je Domovinskog rata od 1991. Godine, obavljao je vrlo visoke i odgovorne dužnosti u Hrvatskoj vojsci. Bio je ranjavan, a nagrađivan je i odlikovan brojnim odličjima“,
rekla je Zorka Fumić. Zašto bi sve to bila olakotna okolnost u slučaju da je Kruljac zaista oštetio državnu blagajnu – uopće nije jasno. No ako je suditi po nedavno nepravomoćno okončanom suđenju za slučaj kamioni, riječ je o uobičajenoj USKOK-ovoj akrobaciji koju redovito primjenjuje kada mu optužnica počne kliziti iz ruku. Danas su na dnevnom redu osječkog Županijskog suda bile završne riječi predstavnika obrane.
Kruljčeva odvjetnica Martina Ćerluka-Pavleković u svom je završnom govoru istaknula kako iz priloženih dokaza ne proizlazi da je Kruljac angažiranjem inženjerijskih postrojbi počinio kazneno djelo za koje ga se optužuje, niti se može izvući zaključak da je postojao dogovor između Kruljca te okrivljenika Ivice Batinića i Ivana Miškovića da se radovima poveća vrijednost zemljišta u zoni kako bi ga se potom prodalo točno određenim osobama. Tvrdnje koje je u svom svjedočenju iznio bivši načelnik GS OS RH Josip Lucić odvjetnica smatra suprotnima pravilnicima OS RH, kao i iskazima svjedoka, među kojima je bio i bivši predsjednik RH Stjepan Mesić. Kruljac je u završnoj riječi ustvrdio da je, na temelju uobičajene prakse pružanja pomoći jedinicama lokalne samouprave, radove u Sibinju proveo kroz obuku inženjerijskih i logističkih postrojbi, za što je tada bio odgovoran, pa da tako nije ni počinio kazneno djelo, niti se s nekim dogovarao radi počinjenja kaznenih djela.
U Zagrebu, pak, suđenja koje se željno iščekivalo – nije bilo. Radi se o suđenju bivšem vrhu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Darku Grdiću i Ognjenu Preostu, te još trojici djelatnika VSOA-e, za pronevjeru 5 milijuna kuna. Suđenje zakazano za jučer i danas odgođeno je do daljnjeg. Pripremno ročište održano je početkom veljače, kada Sudsko vijeće na čelu sa sucem Željkom Horvatovićem (koji je početak ove godine obilježio nepravomoćnom oslobađajućom presudom Berislavu Rončeviću) nije donijelo odluku o tome hoće li se suđenje bivšim čelnicima VSOA-e voditi iza zatvorenih ili otvorenih vratiju. Upravo se zato iščekuje pravi početak ovog sudskog postupka, kada će biti jasno je li usvojen zahtjev USKOK-a za vođenjem zatvorenog postupka, ili se poštivao i interes javnosti za barem djelomično otvorenim suđenjem.
