Koje su potencijalne prijetnje i rizici za RH, što se poduzima za suočavanje s njima, te koja je uloga OS RH – neka su pitanja na koja je pokušao odgovoriti načelnik GS OS RH Drago Lovrić na nedavno održanom 59. godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a. Lovrić je svoje predavanje pod nazivom „Perspektive razvoja OS RH“ održao prvog radnog dana zasjedanja, u subotu, 12. listopada, na Odboru za obranu i sigurnost PS-a, te je potom odgovarao na pitanja prisutnih parlamentaraca. U nastavku donosimo neke naglaske iz Lovrićeve prezentacije.
Tijekom posljednjih 20 godina, a naročito nakon ostvarenja oba zacrtana strateška cilja (ulazak u NATO i EU) bitno se promijenio položaj Hrvatske u njenom bližem i daljnjem okruženju. Promijenile su se i moguće prijetnje – unatoč vrlo maloj vjerojatnosti stvaranja nove krize ili obnove sukoba na ovim prostorima, ne mogu se u potpunosti zanemariti potencijalne sigurnosne prijetnje koje proizlaze iz još nekih otvorenih pitanja u regiji, uzrokovanih ponajprije naslijeđem iz ’90-ih godina prošlog stoljeća, smatra Lovrić. No granice RH odnedavno su postale i vanjskim granicama Europske unije, zbog čega njihova kontrola te sprečavanje prelijevanja nesigurnosti sve više dobivaju na značaju. Novim potrebama i novim zahtjevima prilagođavaju se i OS RH, koje se posljednjih 10-ak godina nalaze u stalnom procesu transformacije.
„U odnosu na 2001. godinu, kada smo krenuli s procesom transformacije, OS RH su smanjene za 67% u odnosu djelatnih vojnih osoba. Potpuno je ugašena pričuvna sastavnica, a od prijašnje 63 djelatne i pričuvne brigade trenutno imamo 2 djelatne profesionalne brigade. Ukinuto je obvezno služenje vojnog roka, izvršena je potpuna profesionalizacija mirnodopskog sastava, te je uvedeno dragovoljno služenje vojnog roka“,
rekao je general Lovrić NATO-parlamentarcima.
U okviru „pametne obrane“, male zemlje i male oružane snage trebaju pronaći niše za razvoj kompatibilnih sposobnosti unutar NATO-saveza. Za ispunjenje tog cilja Hrvatskoj su potrebne fleksibilne, mobilne i razmjestive Oružane snage s visokim stupnjem interoperabilnosti i spremnosti na provedbu niza netradicionalnih vojnih zadaća, te za sudjelovanje u operacijama potpore miru. Kroz nedavno doneseni Strateški pregled obrane, kao i kroz Dugoročni plan razvoja OS RH, koji je upravo u izradi, predviđene su promjene koje uključuju smanjenje zapovjedne strukture uz balansirani razvoj sve 3 grane Oružanih snaga, transformaciju Vojnog učilišta i njegovu integraciju u akademsku zajednicu, te uspostavu novog koncepta ugovorne pričuve, napominje Lovrić.
„Temelj razvoja interoperabilnosti OS bit će snage opremljene i obučene za sudjelovanje u operacijama potpore miru i operacijama u okviru kolektivne obrane. Glavna poveznica NATO sustava obrambenog planiranja i nacionalnog obrambenog planiranja su ciljevi sposobnosti kroz koje ćemo podržavati načelo „single set of forces“ za potrebe NATO-a i EU. Kroz multinacionalni pristup težit će se optimalnoj izgradnji sposobnosti koje nismo u mogućnosti sami razvijati, s naglaskom na prioritizaciju i specijalizaciju, a posebno kroz NATO inicijativu „pametne obrane“ i inicijativu EU „prikupljanja i dijeljenja“ sposobnosti. U tom cilju OS RH će nastaviti s doprinosom NATO snagama za odgovor u deklariranom postotku od 1% i za IRF i za NRF „pool of forces“, te u borbenim skupinama EU s oko 200 pripadnika na rotacijskoj bazi svake 3 do 4 godine“,
najavio je Lovrić, nastavivši s daljnjim planovima:
„Kopnene snage RH će do 2018. godine biti sposobne u operaciji potpore miru uputiti snage veličine borbene skupine, utemeljene na mehaniziranoj bojni, na rotacijskoj osnovi. Kako bi se ostvarila ova razina ambicija, namjera nam je da do 2018. godine 50% ukupnih kopnenih snaga bude strukturirano, obučeno i opremljeno za sudjelovanje u operacijama potpore miru, a da 10 posto ovih snaga bude održivo u operacijama potpore miru. Zračne snage RH će do 2018. biti sposobne operaciji potpore miru na rok do 6 mjeseci, bez rotacije, uputiti helikopterske snage jačine do 8 helikoptera. Mi sada sudjelujemo u operaciji KFOR na Kosovu s 2 helikoptera, a u dugotrajne stabilizacijske operacije bit će sposobne uputiti i održavati snage veličine do 4 helikoptera na rotacijskoj bazi. Kako bi se ostvarila ova razina ambicije, namjera nam je da do 2018. godine 40% ukupnih zračnih snaga bude strukturirano, obučeno i opremljeno za sudjelovanje u operacijama potpore miru , a 8% ovih snaga da može biti raspoređeno u područje operacije ili biti raspoloživo za upućivanje u operacije potpore miru u bilo koje vrijeme. Sposobnost nadzora i zaštite zračnog prostora RH do 2019. godine osigurat će se borbenim zrakoplovima MiG-21, ali zaštita zračnog prostora ostaje neriješeno pitanje. Tu smatramo da kroz regionalni pristup trebamo pronaći optimalno rješenje. Nacionalne sposobnosti u gašenju požara iz zraka razvijat će se s primarnim osloncem na postojeće sposobnosti zrakoplovnih snaga za što raspolažemo s flotom od 6 zrakoplova Canadair, 5 zrakoplova Air Tractor i 4 helikoptera. Želja nam je da navedena sposobnost bude temelj za stvaranje regionalne sposobnosti za odgovor na velike šumske požare. Mornaričke snage će zadržati postojeće tradicionalne mornaričke sposobnosti, te će razvijati sposobnost nadzora, zaštite prva i interesa RH na moru u suradnji s drugim državnim tijelima i saveznicima, oslanjajući se na razvoj obalnih ophodnih brodova i stvaranje integrirane slike pomorske situacije na Jadranu.“
Spomenuo je i planirane projekte modernizacije:
„Glavni projekti modernizacije i opremanja OS uključuju: oklopna vozila 8×8 Patria s oružnim stanicama, oklopna vozila MRAP MATV, te topnička sredstva, a posebno samohodne haubice 155mm koje su ujedno jedan od ciljeva sposobnosti za potrebe Kopnene vojske, modernizaciju zrakoplova MiG-21 i remont helikoptera Mi-8 za potrebe zrakoplovstva i za sudjelovanje u međunarodnim operacijama, te nove obalne ophodne brodove i minolovce za potrebe Mornarice. U tijeku je također opremanje OS neborbenim vozilima, te jurišnim puškama i pištoljima hrvatske proizvodnje.“
Najavljena je i mogućnost regionalnog „air policinga“ , kao jedinog priuštivog dugoročnog rješenja.
Osnovna je intencija vrha Ministarstva obrane i GS OS RH u naredne 3 godine zadržati postojeću razinu financiranja obrane, ali uz racionalizaciju i povoljniju raspodjelu troškova za osoblje, operativne troškove i opremanje OS. Mogućnost da se u budućem 10-godišnjem razdoblju dostigne 2% za financiranje obrane malo je vjerojatna.
Odgovarajući na pitanja, general Lovrić najavio je da od sljedećeg summita Vijeća EU, zakazanog za prosinac ove godine i posvećenog pitanjima obrane i sigurnosti, očekuje podršku za nabavu opreme dvojne namjene (civilne i vojne), kao i otvaranje mogućnosti opremanja Oružanih snaga kroz EU-projekte i strukturalne fondove:
„Prvenstveno ovdje za potrebe OS radi se o obalnim ophodnim brodovima za Obalnu stražu, brodovima za slučaj ekoloških nesreća na moru, helikopterima i brodovima za traganje i spašavanje, te protupožarnim zrakoplovima“.
Portugalski zastupnik posebno je zahvalio Hrvatskoj na pomoći u gašenju velikih požara koji su ovo ljeto zahvatili njegovu zemlju, a naročito ga je zanimalo kako RH misli koristiti EU-fondove za jačanje netradicionalnih vojnih zadaća.
„Ja želim potaknuti i Europsko vijeće i želim potaknuti sve nas da razmišljamo kako možemo europske fondove koristiti za izgradnju ovih značajnih sposobnosti. Evidentno je da npr. u Litvi se trenutno OS Litve opremaju s 4 helikoptera – Eurocoptera – iz europskih fondova, i po principu financiranja – 25% nacionalno financiranje, 75% posto iz europskih fondova. Ti helikopteri su za zadaće traganja i spašavanja, „search and rescue“, i interes je i RH, s obzirom da i naše OS provode ovakve zadaće, da provodimo i zadaće gašenja požara, da provodimo i zadaće traganja i spašavanja na moru, da provodimo zadaće i medicinskog prevoženja, znači jedan cijeli spektar zadaća pomoći civilnom društvu. Interes je naš da se to razmotri na Europskom vijeću i da se postigne suglasnost – da se određeni dio sposobnosti OS može financirati iz europskih strukturnih fondova, a posebno zbog toga što su obrambeni proračuni značajno pali i značajno odstupaju od onih zacrtanih 2% koje bi trebale imati OS“,
odgovorio je Lovrić, podsjetivši kako su protupožarni zrakoplovi iz sastava OS RH gasili požare i u Portugalu, ali i u BiH, Makedoniji, Izraelu, i gdje god je bilo potrebno. Upravo zato načelnik GS OS RH smatra da bi trebao postojati poseban interes Europske unije da jača sposobnosti odgovora na ova krizna stanja.
