Hrvatska Vlada nikako da dospije na zelenu grana kada su u pitanju borbene skupine EU. Nakon što je svojedobno odobrila hrvatskoj vojsci sudjelovanje u borbenoj skupini čiji je mandat već završio, na jučerašnjoj 110. sjednici prihvatila je „Prijedlog zaključka o prihvaćanju Pisma namjere između Ministarstva obrane Republike Austrije, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Mađarske, Ministarstva obrane Talijanske Republike i Ministarstva obrane Republike Slovenije o osnivanju Multinacionalne borbene skupine EU uz sudjelovanje Austrije, Hrvatske Mađarske, Italije i Slovenije“. Što se krije iza ovog kobasičastog naslova na Vladinom je sijelu razotkrila zamjenica ministra obrane Višnja Tafra (koju je, uzgred budi rečeno, premijer Milanović najprije titulirao ministrom, ali se i ispravio brzinom svjetlosti):
„Pismom namjere utvrđuje se namjera osnivanja multinacionalne borbene skupine EU u okviru inicijative za obrambenu suradnju koju čine Italija kao vodeća nacija, Austrija, Mađarska, Slovenija i Hrvatska, s ciljem dostizanja pune operativne sposobnosti (FOC) do 2017. godine. Formiranjem i ove borbene skupine stvorile bi se razmjestive i samoodržive zajedničke vojne snage za brzi odgovor na krize, pogoršanu sigurnosnu situaciju ili eventualne oružane sukobe. Koordinacijska konferencija za ovu ponudu borbenih skupina EU održat će se u rujnu ove godine, i ukupna brojčana veličina hrvatskog doprinosa međunarodnoj borbenoj skupini za sada bi bila do 20 pripadnika OS. Sudjelovanjem u ovoj multinacionalnoj borbenoj skupini dodatno bi se afirmirao položaj RH kao konstruktivnog partnera u provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU.“
Riječ je o svojevrsnome sklapanju jedne šire-regionalne borbene skupine, u čijim dijelovima je već sudjelovala i Hrvatska – prošle godine hrvatski vojnici sudjelovali su u istoj skupini s Austrijom (inače tradicionalnim sudionikom EU borbenih skupina pod njemačkim vodstvom), dok su drugu skupinu već duže činile Italija, Mađarska i Slovenija, kojima će se sada tu Hrvatska i Austrija pridružiti.
Sporazum o EU-borbenoj skupini u Udinama je potpisao general Mate Pađen
I tu ne bi bilo ništa čudno da talijanska agencija ANSA 19. srpnja ove godine nije objavila vijest pod nazivom „Oružane snage: EU ‘borbena skupina’ do 2017“. U kratkom tekstu kaže se da su u Udinama načelnici stožera oružanih snaga 5 zemalja (Italije, Austrije, Hrvatske, Slovenija i Mađarske), povodom Drugog Međunarodnog susreta Inicijative za obrambenu suradnju (DECI – Defence Cooperation Initiative), postigli dogovor o formiranju borbene skupine EU do 2017. godine kako bi, među ostalim, pojačali zajedničku obuku. „Ovu inicijativu potaknula je Italija, kako bi se poboljšao zajednički projekt usmjeren na jačanje stabilnosti na ovom području“, piše ANSA. Usput je načelnik Glavnog stožera talijanskih Oružanih snaga, admiral Luigi Binelli Mantelli, čestitao hrvatskoj delegaciji uspješan ulazak Hrvatske u EU, naglasivši pritom da „aktualna gospodarska kriza zahtijeva racionalizaciju resursa i jačanje međunarodne suradnje usmjerene na razmjenu sposobnosti i struktura“.
Predstavnici Austrije, Hrvatske (general Mate Pađen, zamjenik načelnika GS OS RH), Slovenije i Mađarske izrazili su spremnost da dijele sposobnosti svojih oružanih snaga, naglašavajući pritom „mogućnost potvrđivanja zajedničke podrške bilo kom projektu koji se smatra korisnim za regionalnu sigurnost i razvoj kontinentalnih razmjera“. U tom kontekstu, Vladina odluka o prihvaćanju Pisma namjere tek je formalna potvrda suradnje dogovorene prije mjesec dana. To je otprilike kao da muškarac i žena prvo nešto potpišu kod matičara u knjizi vjenčanih u srpnju, onda se “razmjenom pisama namjere” međusobno upitaju o sklapanju braka u kolovozu, da bi potom konačno za rujan najavili i svadbeni pir nazvan “Koordinacijska konferencija”. Stvarno potpuno prirodan redosljed stvari!
U prosincu o novom konceptu za borbene skupine EU
Hrvatsko sudjelovanje u novoj borbenoj skupini EU dolazi u trenutku kada se širom Unije ozbiljno promišlja sudbina te tzv. europske vojske. O tome će se ozbiljno razgovarati i na predstojećem summitu EU o obrambenoj i sigurnosnoj politici, koji bi se trebao održati 19. prosincu ove godine. Uoči skupa, neke zemlje-članice EU već zauzimaju pozicije – tako su 26. srpnja Francuska i Velika Britanija šefici europske diplomacije Catherine Ashton poslale pismo u kojem traže nužno oživljavanje obrambene politike EU. U tom smislu, francuski i britanski ministar vanjskih poslova pozivaju na unapređenje borbenih skupina EU, kao i na upotrebu bespilotnih letjelica u civilnom zračnom prostoru. Nakon francuskog iskustva u Maliju, nije nimalo neobično da baš ta zemlja, zajedno sa svojom otočnom susjedom, traži europski sporazum o jačanju „operativne učinkovitosti“ EU borbenih skupina, što podrazumijeva i brzo donošenje odluke o jednako tako brzom raspoređivanju 1500 europskih vojnika. Tijekom 6 godina, odnosno od 2007. otkad su borbene skupine uspostavljene, niti jednom nisu upotrijebljene, a i ambicije oko njihove upotrebe splasnule su zajedno s obrambenim proračunima zemalja EU. Francuska i Velika Britanija drže da bi se tome moglo doskočiti „naprednim planiranjem mogućih scenarija“ u kojima bi borbene skupine mogle biti iskorištene. Službeni Pariz i London nadaju se da će se ove njihove ideje i prijedlozi naći i na dnevnom redu neslužbenog sastanka ministara vanjskih poslova EU, koji će se održati sljedećeg mjeseca.
Beskorisnošću borbenih skupina nezadovoljni su i Nijemci. Njemački ministar obrane Thomas de Maziere predlaže da se europskim jedinicama proširi namjena, pa da ubuduće mogu biti upotrijebljene i za obučne misije (poput EUTM Mali), ili za one UN-ove kojima su osnovni zadaci „promatrati, savjetovati i pomagati“. Taj je prijedlog podupro i šef Vojnog odbora EU, general Patrick de Rousiers, koji se generalno protivi nekim idejama o ukidanju borbenih skupina. Kao jedan od velikih problema de Rousiers vidi statičnost klasičnih borbenih jedinica, dok su manje, dodatne postrojbe „više otvorene i sveobuhvatne“, pa su time pogodnije za korištenje u područjima s manje sukoba.
O budućem konceptu borbenih skupina EU na široko će se razgovarati na EU summitu u prosincu, pa bi se moglo dogoditi da skupina u kojoj je Hrvatska netom potvrdila sudjelovanje jednom ipak i izađe na teren te se okuša u kakvim konkretnim zadacima.
