Za sutra u 9 sati ujutro sazvana je nova sjednica saborskog Odbora za obranu, sa samo 2 točke dnevnog reda – konačni prijedlozi Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama. Posljednja, 14. sjednica, održana prošlog četvrtka, nakon ponešto proceduralnih natezanja, održana je bez rasprave o ta dva obrambena zakona. Glavni krivac za to je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji se u pismu predsjedniku Sabora Josipu Leki i predsjedniku Odbora za obranu Tomislavu Iviću požalio da su prijedlozi ovih zakona uvršteni u saborsku proceduru bez njegovog prethodnog mišljenja, pa ih sada, na dan održavanja sjednice, šalje izravno Saboru. Ivić je zato s dnevnoga reda sjednice Odbora skinuo raspravu o obrambenim zakonima, tražeći tumačenje predsjednika Sabora uvažava li se prethodno mišljenje Predsjednika RH ako je poslano samo Saboru, a ne i Vladi RH. S istim se pitanjem dan kasnije suočio i Odbor za zakonodavstvo, koji je također trebao pretresti konačne prijedloge spomenutih zakona o obrani i službi u OS RH. Njegovi članovi, međutim, nisu imali dilema – naknadno prethodno mišljenje dostavljeno na adresu Trg sv. Marka 6 za njih je bilo potpuno prihvatljivo i u skladu sa Zakonom, bez negiranja predsjedničkih ovlasti na području obrane. Odbor za zakonodavstvo raspravio je i u petak prihvatio oba konačna zakonska prijedloga.
Prihvati li sutra Odbor za obranu konačne prijedloge obrambenih zakona, oni će biti uvršteni na dnevni red glavne rasprave, no kada će zaista doći na red – ovisi o trajanju prethodnih rasprava. Sasvim je sigurno da će to biti tijekom ove, 8. sjednice Hrvatskog sabora, koja s prekidima traje još od 10. travnja, a zbog nagomilanih poslova iznova se produžuje iz tjedna u tjedan.
Josipović navikao na blokiranje zakonodavnih procesa
Udruga „Etno Fletno“ iz Samobora upoznala je predsjednika Josipovića sa samoborskom tradicijom
Na subotnjoj kavi s građanima Ivo Josipović demantirao je da je u sukobu s Vladom oko obrambenih zakona, kao i to da želi veće ovlasti. On ne želi veće, već bi samo zadržao postojeće ovlasti koje se zapravo nisu mijenjale još od vremena Franje Tuđmana. Ovim prijedlogom Zakona o obrani na ponešto drugačiji način reguliraju se ovlasti Predsjednika HR u mirnodopskom razdoblju, dok u ratno vrijeme ostaju kao i do sada. Predsjednik Josipović tvrdi da je pitanje predsjedničkih ovlasti – pitanje „civilnog nadzora nad vojskom i odstranjivanja stranačke politike u vojnim poslovima“, u čemu je do sada imao punu potporu premijera Milanovića i vojnog vrha Hrvatske.
Slična situacija u kojoj Josipović blokira procese donošenja zakona s područja obrane do sada se već dogodila u barem dva navrata. Kada su se prošle godine počeli pripremati prijedlozi novih zakona o obrani i službi u OS RH, također se, sukladno proceduri, zatražilo prethodno mišljenje od Predsjednika RH. Nezadovoljan smanjivanjem svog utjecaja, Josipović je i tada odugovlačio s davanjem mišljenja, sve dok mu na kraju nije sugerirano da će prijedlozi zakona biti poslani u proceduru, bez obzira na njegovo očitovanje. Ministarstvo obrane i ministar Ante Kotromanović tada su kategorički tvrdili da nikakvih neslaganja s Predsjednikom nije bilo.
Braneći prijedlog Zakona o obrani pred saborskim Odborom za obranu u siječnju ove godine, ministar Kotromanović objašnjavao je kako se novi Zakon o obrani radi, između ostalog, i zbog usklađivanja s Ustavom:
„Mi smo naprosto morali promijeniti taj Zakon o obrani, i Zakon o službi, s Ustavom – to je jedini zakon koji je, nakon Ustava, donesen prije nekoliko godina, promijenili smo ga a nismo ga uskladili s Ustavom, s NATO-om, s nekim stvarima iz EU, to su te neke stvari koje smo morali napraviti na strateškoj razini“.
Naime, Ustavni zakon o provođenju Ustava (NN 121/10), od 28. listopada 2010. godine, u čl. 7 kaže:
„Zakoni kojima se omogućuje primjena odredbi Ustava koje se ne mogu neposredno primijeniti uskladit će se u roku od 6 mjeseci od dana proglašenja ovog Ustavnog zakona. Zakonima iz st. 1 ovog članka uredit će se pitanja koja se odnose na: obranu, OS RH, Kazneni zakon, Državni ured za reviziju, sudove, Državno sudbeno vijeće, državno odvjetništvo, izbor predsjednika RH, referendum, pravo na pristup informacijama, obrazovanje, pučkog pravobranitelja, te ostali zakoni i Poslovnik Hrvatskog sabora“.
Dakle, prema Ustavnom zakonu o provođenju Ustava, trebao se u roku od 6 mjeseci (odnosno zaključno do 28. travnja 2011. godine) izmijeniti Zakon o obrani i Zakon o službi u OS RH, kako bi se te propise uskladilo s izmijenjenim Ustavom. Krajem 2010. i početkom 2011. Ministarstvo obrane iniciralo je proces izmjene i usklađivanja obrambenih zakona s Ustavom, no sve je stalo na Uredu Predsjednika. Od tamo, naime, nikada nije poslano prethodno mišljenje na predložene izmjene, zbog čega nije došlo ni do usklađivanja Zakona o obrani i Zakona o službi u OS RH s izmijenjenim Ustavom. Slučajno ili ne, baš u tom periodu je na čelu Ministarstva obrane bio novopostavljeni Davor Božinović, dok je sadašnja zamjenica ministra Višnja Tafra bila šefica Božinovićevog kabineta. Oboje su nedavno skinuti s popisa za odlikovanja za zasluge u pristupanju RH NATO-savezu, a navodno se za to osobno pobrinuo upravo predsjednik Josipović.
