Nakon što je 24. travnja objavljen natječaj za gradnju Obalnog ophodnog broda za potrebe Hrvatske ratne mornarice (HRM), jučer u 11 sati istekao je i prvi rok vezan uz taj postupak javne nabave – “Rok za dostavu ponuda/Zahtjeva za sudjelovanje”. Tim se povodom javnosti obratilo Ministarstvo obrane, putem prioćenja koje u cjelini prenosimo.
“U aktualnom natječaju za nabavu obalnih ophodnih brodova Ministarstva obrane RH danas je, 27. svibnja 2013. godine, u 11,00 sati istekao rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanjem.
Do zakonskog roka, ukupno je pristiglo 8 zahtjeva za sudjelovanjem, a ovlašteno Povjerenstvo Ministarstva obrane RH izvršilo je otvaranje zahtjeva te je utvrdilo da su zahtjev za sudjelovanje dostavili: (1) BRODOSPLIT Split; (2) Odvjednički ured Božić Zagreb za zajednicu ponuditelja BRODOGRADILIŠTE LEDA Korčula i FASSMER GMBH&Co.KG.; (3) Zajednica ponuditelja Montmontaža Greben Vela Luka i RADEŽ Blato; (4) Zajednica ponuditelja NCP GRUPA Šibenik i DAMEN Nizozemska; (5) Zajednica ponuditelja ADRIJA-MAR, DALMONT, EPO i I.E.L.; (6) BALTIK WORDBOATS-Estonija; (7) BRODOTROGIR Trogir te (8) Zajednica ponuditelja ULJANIK i TEHNOMONT Pula.
Ovlašteno Povjerenstvo MORH-a započelo je sa pregledom i ocjenjivanjem pristiglih zahtjeva koji zajedno imaju ukupno više od 2500 stranica, zajedno sa pripadajućim prospektima te CD-ima“.
Kao što se iz navedenoga vidi, na uvjet postavljen u natječaju – posjedovanje vlastitog pogona za obradu limova, odnosno za rezanje i savijanje limova, većina je manjih brodograditelja odgovorila stvaranjem namjenskih Zajednica ponuđača (5 od ukupno 8 zahtjeva za sudjelovanje), o čemu se u zainteresiranim krugovima krenulo promišljati praktično odmah po objavi ovoga natječaja. No dok su se na natječaj prijavila praktično sva očekivana domaća imena, zanimljivost predstavljaju stranci. Njemački Fassmer GmbH & Co. KG (nizozemsko-njemačka kombinacija s Korčule), te nizozemski Damen Shipyards Group (hrvatsko-nizozemska kombinacija bazirana u Šibeniku) na ovaj hrvatski natječaj izašli su u okviru spomenutih zajednica ponuđača. Za razliku od njih, estonsko poduzeće Baltic Workboats AS (BWB) – brodogradilište koje se nedavno okušalo u izgradnji patrolnih plovila za hrvatsku policiju – u ovu je poslovnu avanturu krenulo samo.
Dok mnogi prigovaraju samoj činjenici da je Hrvatska krenula u nabavu obalnih ophodnih plovila – dok joj zapravo trebaju vanobalna ophodna plovila (ponešto veći i skuplji “rođaci” ovih prvih), promotrimo na trenutak i prigovore koje se povodom ovoga postupka javne nabave moglo čuti u hrvatskoj javnosti posljednjih dana.
Dosadašnji prigovori na natječaj
Spomena zavređuju i prigovori na tekući postupak pribavljanja ophodnih plovila, koje se tijekom posljednjih dana čulo iz krugova bliskih zagrebačkome poduzeću ADRIA-MAR Brodogradnja d.o.o. Kako se tu radi o praktično jedinom hrvatskom brodograditelju koji je u nedavno doba stvarno gradio vojne brodove vlastite konstrukcije – nije zanemarivo da je riječ i o jedinom poduzeću koje nije bilo zadovoljno propozicijama raspisanog javnog postupka nabave. Osim navodno čitavoga niza izjava, koje su predstavljale dio dokumentacije potrebne za današnji Zahtjev za sudjelovanje, prigovori zagrebačkih brodograditelja strukturno su išli u dva pravca.
Kao prvo, ADRIA-MAR (koji ima svoje vlastito projektiranje i svoje projekte plovila) nije rado prihvatio traženi pristanak/nametanje projekta Brodarskog instituta iz Zagreba (tzv. “predprojektne dokumentacije MORH-a, odobrene od Hrvatskog registra brodova“). Iako je tu riječ o dokumentaciji koju je za svoje potrebe od spomenutog Instituta naručila RH, koja je taj posao prije ikakvog natječaja i platila – riječ je o materijalu za koji su i sami stručnjaci Brodarskoga instituta priznali da je “zapravo dosta zatvoren, uvjetovan…“, dok se o njemu i iz usta ministra Kotromanovića (na sjednici Odbora za obranu Hrvatskoga sabora, 25. travnja 2012. godine) moglo čuti kako je riječ o preskupom i predugo razvijanome projektu. No kako je MORH sada vlasnik spomenute dokumentacije, ima i legitimno pravo zahtijevati da se ona koristi u procesu izgradnje hrvatskog Obalnog ophodnog plovila.
Drugi pravac neslaganja ponešto je zanimljiviji – on predstavlja navodno traženje obrambenoga sustava da nakon odabira najbolje ponude u drugom krugu natječaja – najbolji ponuđač (1) mora obaviti dodatnu analizu projekta i izraditi glavni projekt broda, te (2) sve to još jednom odobriti u Hrvatskom registru brodova. Ako ispadne da te dodatne analize zapravo predstavljaju svojevrsno modelsko ispitivanje projekta – koji je već jednom i prošao registraciju kod Hrvatskog registra brodova – onda se otvara i pitanje faktične dovršenosti spomenutoga projekta, koji kao da se upotpunjuje na trošak tog nekog budućeg najboljeg ponuđača.
No uz sve te zamjerke, konstatirajmo da se i ADRIA-MAR u sklopu jedne od Zajednica ponuđača prijavio na danas zaključen prvi krug natječajnog postupka.
Dok Povjerenstvo MORH-a razmatra pristiglu dokumentaciju, i portal Obris.org nastavit će pažljivo pratiti razvoj događaja oko već godinama iščekivane nabave novih ophodnih plovila za Hrvatsku ratnu mornaricu i Obalnu stražu.
