Nakon što je prvo neslužbeno “procurilo” da je u Hrvatskoj pokrenut pozivni natječaj za remont i nabavu zrakoplova MiG-21 – što javnosti nije bilo preneseno “normalnim”, iole službenim priopćenjima, već tek kratkim službenim odgovorima na upite pojedinih novinara – Ministarstvo obrane je danas, gotovo pa “post festum“, na brojne tematske napise i komentare odgovorilo i pismeno. U priopćenju MORH-a demantiraju se neke tvrdnje iznesene u medijima proteklih dana. Dok se s jedne strane i dalje propustilo službeno očitovati o osnovnim činjenicama netom pokrenutog natječaja (pa se time i dalje pogoduje spekulacijama o tome osjetljivom pitanju), evo što, s druge strane, obrambeni resor smatra potrebnim demantirati:
“Kako je već javno objavljeno, pozivi za sudjelovanjem u nadmetanju za remont i nabavku zrakoplova MiG 21, s vremenskim rokom za dostavu ponuda od mjesec dana, poslani su dvjema tvrtkama u Rumunjskoj i Ukrajini i to nakon brojnih razgovora i konzultacija na stručnoj razini s potencijalno zainteresiranim ponuđačima. Jedini interes koji MORH pritom zastupa je interes Republike Hrvatske.
Demantiramo insinuacije da se tijekom postupka nabave i remonta zrakoplova MiG 21 na bilo koji način pogoduje jednom zainteresiranom ponuđaču. Spomenuti postupak provodi se potpuno transparentno, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i sukladno Uredbi o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti i kao takav bit će proveden s ciljem zadržavanja sposobnosti kontrole i zaštite nacionalnog zračnog prostora. Jedini kriteriji pri odabiru ponuđača bit će sposobnost ponuditelja, ocjena ponude te cijena.
Također, odbacujemo bilo kakvu povezanost s kriminalnim grupama, s kojima se MORH dovodi u vezu u pojedinim novinskim člancima objavljenim u posljednjih mjesec dana, u kojima autori potpuno neosnovano i bez ikakvih dokaza insinuiraju da je remont borbenih zrakoplova potencijalno koruptivan posao. Ponavljamo kako je neistina da MORH u ovom poslu pogoduje bilo kojoj zainteresiranoj tvrtki te da se ugovaranje remonta zrakoplova pokušalo napraviti direktnom pogodbom, kako je navedeno u Večernjem listu od 2. travnja ove godine, u posljednjem od niza članaka koji se bave ovom temom. Slične insinuacije sustavno se pojavljuju u domaćem tisku od kada je MORH krajem prošle godine odlučio pitanje borbenog zrakoplovstva privremeno riješiti remontom postojeće eskadrile.
Napominjemo da nikakvi lobiji, kako se to često insinuira u novinskim člancima, ne mogu utjecati na odabir ponuđača. Povjerenstvo koje će biti zaduženo za ocjenu pristiglih ponuda i normativno je razdvojeno od stručne skupine koja je izradila tehničku specifikaciju. Podsjećamo da je ministrovim Naputkom o provedbi postupaka nabave u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama propisano da u postupku javne nabave kao ovlašteni predstavnici naručitelja ne mogu biti imenovane osobe koje su sudjelovale u izradi tehničkih specifikacija.
Evidentno je stoga da dio novinskih napisa, koji se bave remontom i nabavkom borbenih zrakoplova, za cilj imaju kontinuirano stvaranje pritiska na MORH od strane skupina zainteresiranih za taj posao“.
Čitava je ta stvar iznimno zainteresirala i Veleposlanstvo Ukrajine u Republici Hrvatskoj, na čijoj se web-stranici može pročitati razgovor s ukrajinskim veleposlanikom Oleksandrom Levčenkom, objavljen danas u Večernjem listu, kao i reakciju na nedavni tekst u Slobodnoj Dalmaciji. U razgovoru za zagrebačke dnevne novine veleposlanik Levčenko objašnjava otkud jemenske oznake na avionima koji se nude Hrvatskoj i demantira uhićenje generalnog direktora Ukrspecexporta Dmitrija Peregudova, a napise o “sumnjivom poslu u Ukrajini” naziva – nelojalnom konkurencijom. Rumunjsko veleposlanstvo za sada se još ne oglašava.
Nepoznanice koje i dalje žive
Pri tome, i uz sve dosadašnje navode objavljene u Hrvatskoj službeno ili medijski, zasad je ipak ostalo suštinski nepoznato nekoliko osnovnih stvari. Kao prvo, koji je točan datum pokretanja postupka javne nabave za posao “Višenamjenski borbeni avion (nabava i/ili remont)“, kakav god taj posao po svojoj prirodi bio. To je bitno, jer se iz tog podatka vide trajanja rokova propisanih u pojedinim dijelovima već spomenute Uredbom o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti (NN 89/12).
Kao drugo, ostalo je nejasno i po kojem se dijelu spomenute uredbe vodi spomenuta javna nabava. U prošlotjednome tekstu na portalu Obris.org iznijeli smo spekulaciju da je tu riječ o “pregovaračkom postupku javne nabave bez njene prethodne objave“, no kako su u spomenutoj uredbi regulirana tri odvojena slučaja primjene ovoga postupka – bilo bi zanimljivo vidjeti i bez posebnih upita (a potaknuto i iznimnim zanimanjem javnosti za ovu temu) – kojim će se slučajem voditi javna nabava remonta (koji je usluga) i zrakoplova (koji predstavlja robu). Naravno, kako svi ovi postupci u osnovi predstavljaju suštinsko odstupanje od javnosti i transparentnosti samog javnoga pribavljanja, kao treće bi bilo potrebno i jasno obrazložiti konkretne razloge primjene ovoga načina pribavljanja usluge. Kako su u spomenutoj Uredbi taksativno pobrojani slučajevi kada se taj način postupanja može koristiti, bilo bi značajno vidjeti na koji se od više propisanih razloga MORH odlučio pozvati pri kretanju u ovakav postupak javne nabave.
Pitanje uzvratnih poslova
Ujedno, u svemu što se na ovu temu moglo čuti posljednjih mjeseci u službenim izvorima i putem medija – ostalo je neodgovoreno i još jedno konkretno pitanje. Naime, kako se pri čitavom ovome poslu radi o transakciji procijenjene vrijednosti od 80 milijuna kuna (10.545.742,16 eura, prema srednjem tečaju HNB od 7,586 kuna za euro) – ne treba zaboraviti ni još važeći “Naputak o načinu i uvjetima primjene »offset programa«” (NN 164/04), koji u svojem Općem dijelu, u člancima 3 i 4, definira i nužnost ugovaranja uzvratnih poslova (offset):
“3. Offset sporazum sklopit će se za ugovore o nabavi NVO čija je vrijednost veća ili je jednaka vrijednosti od 2.000.000 eura (protuvrijednost u kunama).
4. Ugovor s inozemnim dobavljačem o nabavi NVO u vrijednosti iznad 2.000.000 eura (protuvrijednost u kunama), može se sklopiti bez primjene offset sporazuma samo uz suglasnost ministra obrane i ministra gospodarstva, rada i poduzetništva”.
Dok nije sporno da je vrijednost posla “Višenamjenski borbeni avion (nabava i/ili remont)” preko 5 puta viša od granice propisane na 2 milijuna eura – do sada nije bilo ni riječi o strukturi ove javne nabave. Budući je njen dio i nabava višenamjenskih borbenih aviona – dakle, kupovina naoružanja i vojne opreme, tu itekako ima mjesta razmatranju bilo dogovora nadležnih ministara o isključenju obveze ugovaranja uzvratnih poslova (čl.4), ili pak tipa i visine s time povezanih uzvratnih poslova (čl.3), ako se za ovoj posao tu obvezu ipak nije isključilo suglasnošću kojih već ministara. Određeni problem bi tu mogao proizaći iz činjenice da kolokvijalno zvani “Naputak o offsetu” već godinama nije usklađivan – ni s regulacijom uzvratnih poslova u EU (o kojem smo u više navrata pisali na Obris.org), ali ni sa stanjem stvari u samoj Hrvatskoj.
Tako je problem i suglasnost o kojoj priča već promenuti članak 4 Naputka. Dok je na čelu i dalje jedinstvenog resora obrane sada nedvojbeno ministar Ante Kotromanović – jedan od ministara koji se treba suglasiti sa sklapanjem ugovora bez obveze ugovaranja i offset poslova – negdašnji se resor “gospodarstva, rada i poduzetništva” iz 2004. godine krajem 2011. godine razmrvio, pa tu u obzir za konzultacije najednom dolazi Ivan Vrdoljak, na čelu resora gospodarstva, ali i Mirando Mrsić, kao ministar rada i mirovinskoga sustava, te Gordan Maras, iz Ministarstva poduzetništva i obrta. No, o svemu tome se ni s jedne nadležne strane još nije čulo ni glasa, ostavljajući medijima masivnog prostora za nagađanja – koja se onda može i opet demantirati.
