Paralelno s novim Zakonom o obrani, Republika Slovenija trebala bi dobiti i potpuno novi zakonski dokument – „Zakon o osiguravanju sredstava za investicije u Slovenskoj vojsci u godinama 2021 – 2026“, kojeg se u javnosti skraćeno krenulo zvati „Zakon o investicijama na području obrane“ ili „Zakon o obrambenim investicijama“. Njega su 3. lipnja ove godine najavili predsjednik Slovenije Borut Pahor i novi ministar obrane Matej Tonin prilikom VIP-dana na vježbi Slovenske vojske „Preskok 2020“.
Tom prilikom je predsjednik Pahor napomenuo da velike investicije u vojsku nije moguće planirati tijekom mandata samo jedne vlade. Kako je taj zakon nužno vezan uz obrambeni proračun, Ministarstvo obrane dogovaralo ga je u uskoj suradnji sa slovenskim Ministarstvom financija, a 11. lipnja dobio je i zeleno svjetlo svih stranaka vladajuće koalicije. Ministar obrane Tonin uvjerio je vladajuće političke stranke da će pomoću Zakona o obrambenim investicijama iščupati Slovensku vojsku s dna NATO-ve ljestvice o izdvajanjima za modernizaciju (gdje je krajem 2019. pretposljednjih slovenskih 7,6 posto ipak bilo ispred hrvatskih 6,7 posto na zadnjem NATO mjestu), zahvaljujući trenutnom slovenskom izdvajanju od 1,04 posto BDP-a.
Koji su planovi na stolu?
Ukoliko bude usvojen u Državnom zboru (parlamentu), slovenski Zakon o investicijama na području obrane propisivao bi financijska sredstva koja se moraju izdvojiti u narednih 6 godina (do 2026.) isključivo za opremanje i modernizaciju Slovenske vojske. Time bi se planski kretalo i prema ispunjenju obveze o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, na što se obvezala i Slovenija kao članica NATO saveza. Prema Zakonu o obrambenim investicijama, u proračunu bi se tijekom narednih 6 godina osiguralo dodatnih 780 milijuna eura koji su – prema procjeni struke – minimalni za neophodan razvoj Slovenske vojske. Već sljedeće godine obrambeni proračun bi bio veći za 50 milijuna eura, a svake naredne godine bi se podignuo za dodatnih 130 milijuna eura u odnosu na godinu ranije. To znači da bi slovenski obrambeni proračun 2021. godine iznosio 617 milijuna eura, a 2026. godine – 1267 milijuna eura, čime bi se dosegnulo 2,08 posto BDP izdvajanja za obranu.
Prema postojećim planovima Slovenske vojske, već se zna u što bi se konkretno i utrošilo ovih 780 milijuna eura. Tako bi Slovenska vojska najvjerojatnije dobila novu opremu za dvije srednje borbene skupine na razini bojne, opremu za zrakoplovstvo, inženjeriju, protuzračnu obranu i nuklearno-kemijsko-biološku obranu, te za vojno zdravstvo.
Konkretno, tijekom posljednjih nekoliko mjeseci koliko je Slovenijom harala epidemija koronavirusa, pokazalo se da u vojnoj bolnici ROLE 2 – koju je za potrebe borbe protiv bolesti COVID-19 postavila Slovenska vojska u Ljubljani – nedostaje nekoliko elemenata. Ustanovljeno je i da Sloveniji nedostaje pravi transportni avion. Slovenska vojska raspolaže vojnim transportnim avionom Turbolet L410, nabavljenim od Čehoslovačke prilikom raspada Varšavskog pakta početkom ’90-ih, i sinonim je za istrošenost slovenskog vojnog sustava. Temeljem Zakona o investicijama na području obrane, Slovenska bi vojska do 2026. godine kupila novi transportni avion, i to vjerojatno C-27J Spartan, za kojeg je otvoreno zainteresirana već neko vrijeme. Slovensko vojno zrakoplovstvo moglo bi se do 2026. pojačati i kupovinom dodatna 2 srednje teška transportna helikoptera tipa Eurocopter AS532 Cougar – kakve Slovenska vojska već ima u svom sastavu. Za potrebe spomenute dvije srednje borbene skupine na razini bojne Slovenskoj vojsci treba još i 135 vozila 8*8 te 110 vozila 4*4, 16 haubica za popunu dvije bitnice, 2 modula protuzračne obrane, kao i razno drugo naoružanje i oprema. O daljnjem razvoju Slovenske vojske, pogotovo u kontekstu Zakona o investicijama u obrani, ministar obrane Tonin razgovarao je i jučer, prilikom svog posjeta Generalštabu SV kao prvom u nizu obilazaka zapovjedništava i jedinica Slovenske vojske.
Unatoč ambicioznim planovima, ipak treba imati u vidu da će budući Zakon o obrambenim investicijama morati proći kroz parlamentarnu proceduru, pri čemu će aktualni ministar obrane Tonin morati voditi žestoku borbu s opozicijom, koja je već sada najavila protivljenje ovako velikim izdvajanjima za obranu. No svi ti planovi za modernizaciju nisu novi – Slovenska vojska već posljednjih 16 godina, od ulaska u NATO, planira ovako veliku nabavu naoružanja i opreme, no kako je to već uobičajeno – „nikako da za to bude povoljno vrijeme“. Zato se vladajući sada nadaju kako će Zakonom o obrambenim investicijama stvoriti okvir pod kojim se opremanje i modernizacija jednostavno moraju provesti.
A Hrvatska?
Čini se kako jedan takav zakon ne bi bio naodmet ni u Hrvatskoj, pogotovo imaju li se u vidu u posljednje vrijeme dane izjave o privremenom stopiranju modernizacije OS RH. Dugoročni plan razvoja OS RH u pravilu nikada ne ide ukorak s obrambenim proračunom, a kada se obrambeni proračun i poveća, makar samo na papiru, projekata modernizacije ima minimalno. Najbolji primjer za to je protekli 3,5-godišnji mandat Damira Krstičevića, koji je uložio određena financijska sredstva u jačanje vojničkog standarda, ali je gotovo cijela modernizacija završila svedena na nastavak projekata ranijeg ministra Kotromanovića i urnebesnim ritmom proguranu kupovinu američkih helikoptera Black Hawk.
No, ikakvi detalji konkretnih obrambenih želja i planova u Republici Hrvatskoj zapravo su neizvjesni. Iako je to bilo višekratno najavljivano, do kraja ove godine teško da će u javnosti osvanuti novi prijedlog hrvatskog DPR-a. A ako i osvane, uz svu vladinu te parlamentarnu proceduru, kao najveće pitanje nažalost ostaje – kako natjerati kreatore obrambenih planova da se tog pravomoćnog dokumenta barem donekle pridržavaju.
*Photo (osim zadnje): MORS/SV
