Državno odvjetništvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv tri osobe povezane s pucanjem na veleposlanstvo Sjedinjenih američkih država u glavnome gradu Bosne i Hercegovine, 28. listopada prošle godine. Uz srpskog državljanina Mevlida Jašarevića, neposrednog strijelca podrijetlom sa Sandžaka, za pomaganje pri terorizmu optuženi su još i Emrah Fojnica, te Munib Ahmetspahić – oba državljani BiH.
Za sve njih tvrdi se da su predstavljali “organiziranu terorističku skupinu, organiziranu oko tzv. vehabijske zajednice u selu Gornja Maoča, nedaleko Brčkog”. Plan im je navodno bio da pucanjem po kompleksu veleposlanstva SAD, praktično u centru Sarajeva i nedaleko od tamošnjeg parlamenta, na neki način izvedu pritisak na vlasti BiH, SAD i Njemačke, ne bi li se snage NATO saveza i njegovih saveznika povukle iz Afganistana.
Državno odvjetništvo najavilo je da će za Jašarevića tražiti 20-godišnju zatvorsku kaznu, što njegov odvjetnik Senad Dupovac smatra drastičnim, jer isto toliko traži i norveško tužiteljstvo za Andersa Breivika, koji je ipak ubio 77 ljudi.
Za nešto više detalja i okolnosti samoga napada zgodno se prisjetiti i teksta “Odjek napada u Sarajevu: Policija hapsi vehabije diljem BiH i Srbije“, objavljenog četiri dana nakon samog događaja, 1. studenog 2011. godine, u sklopu rubrike “Portal”, prvog broja tjednika Nacional po napadu. Taj kratki tekst prenosimo ovdje u cjelosti.
Nakon napada na veleposlanstvo SAD u Sarajevu, u petak 28. listopada iza 15 sati, u kojem je na kraju ranjen i zarobljen napadač, mladi Mevlid Jašarević, brojna su pitanja ostala otvorena. Nije, međutim, sporno da su počinitelji iz krugova bosanskih vehabija. Jašarević se navodno radikalizirao u Austriji, gdje već duže djeluju propovjednici oštriji od onih bosanskih, a nakon protjerivanja iz te zemlje, on se skrasio u BiH te na Sandžaku. Nije sporno ni nevješto izvođenje napada – iz sarajevskog tramvaja na stanicu kod veleposlanstva, i onda iz kalašnjikova po pripadnicima lokalnih snaga koje drže vanjsko osiguranje američkog kompleksa. Ono što je sporno – motivacija je grupe napadača, navodno povezanih s propovjednikom Nusretom Imamovićem, te vehabijskim zajednicama iz Gornje Maoče kod Brčkog i sa Sandžaka.
Motivacija napada
Dok službena verzija događaja trenutno spominje želju za osvetom smrti Moamera Gadafija, to vjerojatno nije sve. Naime, napad se dogodio tijekom drugog dana posjeta Bosni i Hercegovini izraelskog ministra vanjskih poslova Avigdora Liebermanna, notornog po žestokim osjećajima koje izaziva širom muslimanskoga svijeta. On je prvog dana svog četverodnevnog posjeta, a večer uoči napada, u Sarajevu priredio proslavu 63. Dana državnosti Izraela. Na sam dan napada izgleda da je uspio postići i da BiH odustane od svog, već najavljenog, glasanja za samostalnost Palestine u Vijeću sigurnosti (kojim će ova nestalna članica i predsjedati od početka siječnja iduće godine). Po istom tom pitanju je upravo u vrijeme napada, u Sarajevu bio i Riyad al-Malki, palestinski šef diplomacije, pristigao u BiH upravo tog jutra.
Suradnja u istrazi
U istrazi tog prvog napada na američko veleposlanstvo u Europi u dugo vremena pomoći će i tim stručnjaka američkog FBI-a. Od velike koristi bit će im činjenica da je napadač zarobljen živ, usprkos tome što je, osim osobnog naoružanja, sa sobom imao i eksploziva. Već dan nakon napada čuje se i o hapšenjima širom Bosne i Hercegovine, ali i Srbije. U koordiniranoj policijskoj akciji na Sandžaku je uhićeno 17 osoba povezanih s Jašarevićem – bosanskih, srpskih, ali i austrijskih te švicarskih državljana. To zasigurno nije i kraj ove priče!
I zaista bi tako!