Jutros se u emisiji Hrvatskog radija „U mreži Prvog“ razgovaralo o temi tjedna (ako ne i mjeseca) – tko u mirno vrijeme zapovijeda Hrvatskom vojskom. Na to su pitanje odgovore trebali dati savjetnik predsjednice za ustavna i pravna pitanja Vladimir Šeks, zamjenica ministra obrane Višnja Tafra, bivši pravnik u MORH-u Pero Kovačević i analitičar portala Obris.org Igor Tabak (telefonom, van studija). No do jasnog odgovora na osnovnu temu emisije nije se došlo, osim što se moglo saznati da je bivši predsjednik Josipović izbjegavao usklađivanja s Ustavom iz 2010. godine, kao i to da dosadašnja 2 predsjednika nisu donijela podzakonske akte koji su bili dužni donijeti, a koji bi danas barem donekle umanjili aktualne prijepore.

Predstavljajući Ured predsjednice, pa i samu predsjednicu, Vladimir Šeks zadržao se na dosadašnjim pozicijama, nedvojbeno izjavivši kako će načelnik GS-a Drago Lovrić morati poslušati predsjednicu Republike i vrhovnu zapovjednicu OS u slučaju da se Vlada i Predsjednica na uspiju odgovoriti oko mimohoda:

„Ja nemam nikakvih dvojbi oko toga. Predsjednica Republike je vrhovna zapovjednica OS RH. Uporaba i korištenje OS regulirano je Zakonom o obrani – u člancima Zakona o obrani u kojima se regulira uporaba OS – Vlada, predsjednik Vlade, ministar obrane i predsjednica i Hrvatski sabor imaju određene ingerencije u taksativno određenim slučajevima. Što se tiče korištenja i pomoći OS, one koje spominje ministar Kotromanović, tu su također taksativno nabrojani slučajevi kada isključivo Vlada i ministar obrane, ili ministar obrane, odlučuju o uporabi OS. Izvan ove dvije grupe zakonskih razloga, prema Zakonu o obrani, odlučuje predsjednica Republike zajedno s načelnikom GS-a koji izvršava njene zapovjedi.“

Sa Šeksom se, očekivano, nije složila zamjenica ministra Višnja Tafra, podsjećajući kako u ovom slučaju, kao ni tijekom ranijih godina, nitko uopće ne dovodi u pitanje da li je predsjednik, odnosno predsjednica Republike – vrhovna zapovjednica Oružanih snaga:

„Ako pođemo od Ustava iz 1990. godine, kada smo bili u predsjedničkom sustavu, pa preko Ustava iz 2000. godine koji je stidljivo najavljivao uvođenje parlamentarizma, do njegove brze izmjene 2001. godine kada se ukida Zastupnički dom Sabora (ispr. Županijski dom, op.a.), pa do posljednjih izmjena Ustava iz 2010. godine, nedvojbeno je propisano da je predsjednica Republike vrhovna zapovjednica OS. Mislim da svi ovdje prisutni o tome nemaju nikakve dvojbe. Međutim, ono što većina u ovim raspravama zaboravlja, a to je da svaka zapovijed je činjenica… tj. da svaka zapovijed mora imati svoj sadržaj. U Ustavu 2010. godine nedvosmisleno se kaže da u slučaju neposredne ugroženosti opstojnosti i neovisnosti RH predsjednik Republike izdaje zapovijed o uporabi OS, uz supotpis predsjednika Vlade, iako nije proglašeno ratno stanje. Upravo ta odredba, kako bi predsjednica rekla, ‘bezpridržajno’ govori o tome da u ratnom stanju predsjednica Republike zapovijed o uporabi OS donosi samostalno, tj. zapovijeda OS – i to proizlazi iz još jedne njene ovlasti, a to je da je odgovorna za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH.

Kada govorimo o korištenju OS, Ustav – taj isti iz 2010. godine – uveo je pojam ‘korištenja OS’ i ustavnim zakonom, koji je nakon toga Ustava trebalo donijeti u roku od 6 mjeseci, trebalo je odredbe koje se ne mogu iščitavati izravno iz Ustava prilagoditi u Zakonu o obrani. To je Ministarstvo obrane pokušalo napraviti izmjenama i dopunama u 2 pokušaja, nismo uspjeli s tadašnjim predsjednikom Republike Ivom Josipovićem, i to je bio jedan od razloga – ali ne i jedini – da se 2013. godine pristupilo donošenju novog Zakona o obrani, u kojem smo se trebali prilagoditi i članstvu u NATO savezu i EU. Tada smo pribjegli rješenju gdje Ustav govori o ‘korištenju OS’ i u situacijama, pa koje taksativno nabraja – i tu smo pribjegli rješenju da o korištenju OS, ali ne ‘zapovijedi’ jer ministar obrane ne zapovijeda, nego ‘odlukama utvrđuje’ ministar obrane. Znači, moramo razlikovati 2 situacije – jedno je donošenje zapovijedi predsjednice Republike o uporabi OS, a drugo je donošenje odluka ministra obrane kada se koriste OS.

Osnovno što se ovdje postavlja kao pitanje znači: da li je obilježavanje neke proslave, sada kada Hrvatska slavi 20 godine pobjede i domovinske zahvalnosti, da li to spada u kategoriju ‘korištenja OS’ ili ‘uporabe OS’ ? Kako je predsjednica Republike najavila… znači, predsjednica Republike bi upotrijebila nešto što bi bila Zapovijed o ZABRANI uporabe OS u korištenju, odn. u sudjelovanju pripadnika OS da proslave svoju najveću pobjedu, a to je 20 godina pobjede nakon završetka Domovinskog rata!? Pitanje je da li bi u demokratskom svijetu netko trebao prvi puta rabiti Zapovijed o zabrani uporabe OS, pobjedničkoj vojsci, da proslavi tu svoju pobjedu? Razlog toga je da od 2000. godine ni jedan predsjednik Republike… po onome što ja znam, a radila sam za dvojicu predsjednika Republike – nije donio u miru Zapovijed o uporabi OS. U prilog toj činjenici govori još nešto drugo: razlog zašto su predsjednici u tome oprezni, i nisu izravno išli na donošenje Zapovijedi o uporabi OS, je i činjenica da Hrvatski sabor donosi proračun Ministarstva obrane, a da je ministar obrane ujedno i fiskalno odgovoran za trošenje novca iz tog istog proračuna. I sad zamislite situaciju da bi jedan ‘neodgovorni’, nazovimo ga ‘neodgovorni’, predsjednik Republike donio Zapovijed o uporabi OS, reći ću figurativno… da bi uporabio npr. inženjerijske postrojbe u izgradnji Pelješkog mosta, koji je nesumnjivo od primarnog nacionalnog interesa za RH. Što bi se u tom trenutku dogodilo? Predsjednik Republike bi u tom trenutku mogao suspendirati ono što jest… ako bi sredstva koja bi bila utrošena… znači suspendirao bi ono što bi donio Hrvatski sabor – a to je visina proračuna. Doveo bi ministra obrane u fiskalnu odgovornost. I onda se postavlja pitanje na koji način bi to predsjednik Republike, donio Zapovijed o uporabi OS? Upravo je to i osnovni razlog što predsjednici, po saznanjima koje ja imam, nikada do sada nisu donijeli u miru Zapovijed o uporabi OS na taj način. Upravo i obljetnica koju smo proslavili neki dan je išla u smjeru da je ministar obrane donio odluku o korištenju OS, kada je Hrvatska vojska slavila operaciju Bljesak. To se događalo i svih ovih godina, a da ni u jednoj situaciji predsjednik države nije donosio takvu odluku o uporabi, već je donošena odluka o korištenju“.

Nesporno je i to da je prema Zakonu o službi u OS, njegovom članku 9. stavak 1 točka 2, citirao je Šeks dalje propise, predsjednik Republike ili predsjednica Republike jedino i isključivo ovlaštena da svojim pravilnikom (jedan od tri opća pravila postupanja u OS RH, Pravilnik o obredima u Oružanim snagama) uređuje i propisuje i vojne svečanosti, vojne proslave, vojne počasti, i druge svečane prigode u OS. Međutim, …

„Taj propisnik nije donesen, ali bez obzira što on nije donesen – on je trebao biti donesen, i treba ga donijeti, još uvijek ga predsjednica može donijeti, ali bitno je jedino to da o tome odlučuje predsjednica. To upućuje na to da u ovakvim prigodama koji se odnose na vojne mimohode – da odluku donosi predsjednica Republike“.

Spomenuti Pravilnik o obredima u OS, koji treba odgovoriti na pitanje kako i kada se slave, na koga se odnose, i što sadrže vojne svečanosti, vojne proslave, vojne počasti, ali i vojne žalosti –pojasnila je Tafra – zaista donosi predsjednik države, ali na prijedlog načelnika GS-a i uz suglasnost Ministarstva obrane. Time se, ali ne samo time, željelo pokazati kako obrana nije pitanje samo jedne strane, već su nadležnosti podijeljene, a svi su akteri usmjereni na suživot, koordinaciju i dogovor kako bi obrambeni sustav mogao funkcionirati. Takav Zakon o obrani i Zakon o službi u OS RH izglasani su 2013. s 99, odnosno 100 saborskih glasova „ZA“, među kojima su se našli i glasovi najveće opozicijske stranke – HDZ-a. Tada su rješenja iz Zakona o obrani bila prihvatljiva za sve, baš kao i nedavna proslava Bljeska, pa zašto onda ne vrijede za proslavu Oluje, pitala je Tafra:

Mimohod povodom 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Bljesak”, Okučani, 1. svibnja 2015. godine

„Pred mjesec dana smo proslavili Bljesak, i nitko nije postavljao pitanje… pitanje o tome da je ministar obrane donio odluku, a na temelju odluke kako će se proslaviti Bljesak je načelnik GS izdao zapovijed o tome koje snage će se angažirati na toj proslavi. Prema tome, ja samo postavljam pitanje zašto se problematizira obilježavanje Oluje ove godine kada je toliko puta do sada upravo obilježavanje i proslave koje su se događale – su se događale po principu da je ministar obrane donosio odluku o korištenju OS. Da li se to sada radi u nekakve dnevnopolitičke svrhe, što je definitivno opasno, jer bi odgovorni predstavnici vlasti, a tu sigurno spadaju oni koji su odgovorni za obranu, a to je predsjednica Republike i ministar obrane – oni bi znači trebali voditi računa, i ja vjerujem da vode računa, o tome kad daju pojedine izjave o tome, jer ono što smo propisali nesumnjivo je onako kako u tome piše. Jednostavno praksa pokazuje, znači, zašto sada odjednom obilježavanje 20 godine sada treba promijeniti…“

Šeks nije isključio mogućnost da se u razrješenje postojeće situacije uključi i Ustavni sud, ali je najavio kako predsjednica vjerojatno neće sudjelovati u radu državnog Odbora za obilježavanje obljetnice Oluje, jer je Odbor formiran „bez volje i protiv volje predsjednice Republike“. Dok Šeks „jedan častan izlaz“ za obje strane iz ove situacije vidi zajedničkim donošenjem spomenutog Općeg pravila postupanja, Pravilnika o obredima u OS RH – Višnja Tafra ne vidi prepreka postizanju spomenutog sporazuma i na spomenutom državnom Odboru za obilježavanje predstojeće velike državne obljetnice, budući da spomenuti podzakonski propis nedostaje već dugi niz godina, a to do sada nije stalo na put rješavanju praktičnih situacija dogovorom. A „kako bi predsjednica reagirala da je Vlada donijela odluku da se proslava događa u Topuskom“, pitala je Tafra na kraju emisije, ne dočekavši odgovor.