Dok su posljednjih mjeseci svi međunarodni pogledi bili usmjereni na komadić Egejskog mora između Turske i Grčke, te dalje uz balkansku rutu, s dolaskom ljepšeg vremena ponovno oživljava migrantska ruta kroz središnji Mediteran. Da ona nije nestala, podsjetila je tragedija koja se dogodila krajem prošloga tjedna, kada se, prema izjavama spašenih migranata, na putu iz Libije prema Italiji utopilo oko 400 ljudi.
Na moru pred otokom Lampedusa, nedjelja 17. travnja 2016. godine
Dok talijanska Obalna straža i brojne međunarodne organizacije utvrđuju što se zaista dogodilo, spašeni migranti svjedoče o tome kako se njih 240 u libijskom gradu Tobruku ukrcalo na drveni brod i otisnulo na more. Nakon nekog vremena, motor broda je otkazao, a čim se ukazala prilika – krijumčari su ih prisili da se prebace na drugi drveni brod, na kojem je već bilo oko 300 ljudi. Taj se brod prevrnuo usred noći, navodno negdje u vodama ispred Egipta, a većina putnika se, tvrde preživjeli, utopila. Po njihovim svjedočenjima, spas preko Mediterana uglavnom su tražili ljudi iz Somalije, Etiopije i Eritreje, iako je bilo i onih iz Sirije, Sudana, Egipta, pa i Palestine. Somalski ministar informiranja Mohammed Abdi-hajir izjavio je za Reuters da se utopilo između 200 i 300 Somalaca, ali „ne zna se točno, jer nisu putovali legalnim putem“. Talijanska obalna straža potvrdila je da je u nedjelju, 17. travnja, spasila 108 ljudi, i pronašla 6 utopljenika. Istodobno, na istočnim obalama Sicilije spašena su 33 migranta.
Samo prošloga tjedna, iz Libije je u Italiju došlo oko 6.000 migranata, što bi mogao biti početak vala od očekivanih prvih 100.000 dolazaka, kako procjenjuju u Međunarodnoj organizaciji za migracije. Prema podacima UNHCR-a i FRONTEX-a, tijekom ožujka u Italiju je preko Mediterana došlo ukupno 9.600 ljudi, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo „samo“ 2.283. Trenutna očekivanja govore da bi ove godine središnjom mediteranskom rutom do Europe moglo prijeći više od 350.000 migranata.
Brodolom plovila s migrantima na Rodosu, 26. travnja 2015. godine
Sve se ovo načelno uklapa u okvire studije koju je Sveučilište u Londonu (Goldsmiths) objavilo 18. travnja ove godine kao rezultat rada grupe istraživanja okupljenih pod nazivom „Forensic Oceanography“. U izvješću „Death by Rescue: The lethal effects of the EU’s policies of non-assistance at sea“ optužuju se europski političari za „ubijanje nemarom“ – rezanjem i ograničavanjem spasilačkih misija u Mediteranu europski političari doprinijeli su smrti više od 1.500 migranata. Europska je unija, piše u izvješću, posvećena isključivo očuvanju vlastite komocije, dok čuvar vanjskih granica EU FRONTEX tvrdoglavo insistira na promjenama unatoč upozorenjima da će one rezultirati većim brojem žrtava ako nisu dobro isplanirane i promišljene. Ujedno, sve veći broj spasilačkih misija i operacija ne prati rastuće aktualne trendove migrantske krize, već samo „stvara uvjete koji dovode do masivnih gubitaka ljudskih života“.
Kao da želi potvrditi barem dio navoda engleskih istraživača, u ponedjeljak, 18. travnja u Bruxellesu se sastalo Vijeće za vanjske poslove EU, na kojem je bio i hrvatski ministar obrane Josip Buljević. Jedna od glavnih tema bila je Libija, zbog čega se europskim ministrima putem video-linka obratio i novi premijer Fayes Mustafa al-Sarraj, čija vlada ipak ne kontrolira cijeli teritorij Libije (štoviše, novi premijer na vlastitu inauguraciju nije uspio doći kopnenim putem). U zajedničkoj izjavi, EU-ministri dali su potporu libijskoj vlasti, dok će joj europski stručnjaci za sigurnost pomoći u „borbi protiv terorizma, upravljanju granicama, borbi protiv ilegalnih migracija i krijumčarenju migranata, kao i u generalnoj trgovini ljudima“. Ponovno se razgovaralo o prošle godine pokrenutoj operaciji EU NAVFOR MED, odnosno operaciji Sophia, kojoj je jedan od glavnih ciljeva borba protiv krijumčara migrantima, ali je zbog neslaganja tadašnjih libijskih vlasti ograničena na međunarodne vode.
Jučer se u Bruxellesu ponovno razgovaralo o mogućem djelovanju EU-snaga u libijskim vodama, kako bi „pomogli u izgradnji kapaciteta za libijsku Obalnu stražu“. Brodovi koji sudjeluju u operaciji Sophia, među kojima je bio i slovenski Triglav, tijekom proteklih šest mjeseci spasili su više od 13.000 ljudi, ali su zato uhitili tek 68 osumnjičenih krijumčara i „neutralizirali“ 104 plovila. Trenutno u operaciji sudjeluju 4 ratna broda iz Italije, Njemačke i Velike Britanije, kao i dva zrakoplova i 3 helikoptera. U srpnju bi se interno, unutar pojedinih EU-institucija, trebao evaluirati mandat operacije Sophia, a nakon toga bi, prema najavi šefice vanjskih poslova EU Federiche Mogherini, moglo doći do novog EU-angažmana. On bi se, prije svega, sastojao u jačanju operacije Sophia, i to na način da europski ratni brodovi počnu djelovati u vodama Libija, bilo spašavajući migrante, bilo boreći se protiv krijumčara, ili da započnu s obukom libijske Obalne straže za uništavanje krijumčarske mreže. Govoreći prošlog vikenda da sigurnosnoj konferenciji Globsec u Bratislavi, zamjenik glavnog tajnika NATO-a Alexander Vershbow najavio je da bi „NATO mogao pomoći Sophiji u nadzoru pomorskog prostora, ako bi to od njega bilo zatraženo. Ali, čini se da EU smatra kako je to pitanje pokriveno, barem zasad.“
Bivša hrvatska Vlada jasno je rekla da u EU NAVFOR MED neće sudjelovati, ali je s brodom HRM-a BŠ-72 „Andrija Mohorovičić“ sudjelovala u FRONTEX-ovoj operaciji TRITON. Što nova vlast i aktualni ministar obrane o tome misle – nije poznato. No iz MORH-ovog Plana nabave za ovu godinu vidi da se za TRITON priprema brod BŠ-73 „Faust Vrančić“. Uskoro bi, naime, trebala biti oglašena nabava „godišnjeg održavanja i priprema broda BŠ-73 ‘Faust Vrančić’ za sudjelovanje u operaciji Triton“. Uz to, planirana je nabava i mobilnog razglasa za ugradnju na „Vrančića“, hidrografskog materijala za operaciju Triton, te još nekih sitnica. Vrh Ministarstva obrane o tome ne želi reći ništa, jer „odluka još nije donesena“. Na razini Vlade sigurno nije, ali pred činovnicima u Bruxellesu očito je.
Ovaj je tekst priređen u sklopu suradnje “Udruge OBRIS – Obrana i sigurnost” s “Platformom za međunarodnu razvojnu suradnju Hrvatske – CROSOL”. Riječ je o aktivnosti koju podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva kroz svoj program “Tematski fond – “Demokratizacija i razvoj civilnog društva 2.0”.
