Na svojoj 46. sjednici, prvoj nakon ljetne stanke, Vlada je danas jednoglasno prihvatila izmjene Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili popularnije rečeno – skresala je dio kategorija zaposlenih u MORH-u i u OS RH, koji su do sada imali beneficirani radni staž. Predlagatelj izmjena je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a nadležni ministar Mirando Mrsić obrazložio je izmjenu članka 2. stavka 1. spomenutog Zakona, koji propisuje da se „djelatnoj vojnoj osobi zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova, staž osiguranja računa u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju poslova djelatne vojne osobe računa kao 15, 16, odnosno 18 mjeseci staža osiguranja“.
Ministar rada Mrsić, Vrhovni zapovjednik Josipović i ministar obrane Kotromanović
Mrsić je pojasnio kako je „analizom utvrđeno da sve dužnosti na koje su raspoređene djelatne vojne osobe ne zahtijevaju računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem“, zbog čega se predlaže „da se u cilju racionalizacije troškova i financijskih ušteda propiše da se djelatnim vojnim osobama na određenim dužnostima i poslovima zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova staž osiguranja računa u povećanom trajanju, tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na dužnostima i poslovima djelatnih vojnih osoba računa kao 15, 16, odnosno 18 mjeseci staža osiguranja“. Temeljem prijedloga resornog Ministarstva, Vlada RH posebnom će Uredbom propisati dužnosti na kojima se zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, kao i način računanja staža.
Već spomenuti članak 2. u svom 2. stavku propisuje što se sve podrazumijeva pod otežanim uvjetima rada. To je: (1) održavanje borbene spremnosti na visokoj razini u svakom trenutku i u svim uvjetima, (2) održavanje visoke psihofizičke spremnosti, (3) izvođenje borbene obuke u svim uvjetima i za sve oblike ratovanja, (4) razvijanje sposobnosti i vještina u uporabi suvremenog vatrenog i hladnog oružja i vještina rukovanja raznim eksplozivnim napravama, i (5) opadanja fizioloških funkcija u mjeri koja onemogućuje daljnje uspješno obavljanje vojne službe.
Obrambeni ministar Ante Kotromanović kratko se nadovezao na Mrsićevo izlaganje.
„Mi smo procijenili da određene djelatne vojne osobe u Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru nemaju potrebe za beneficiranim radnim stažem, i mi ćemo na temelju ovoga uštedjeti do kraja godine preko 20 milijuna kuna.“
To i nije baš tako mala svota (izgleda, nešto manje od 6 milijuna kuna mjesečno tijekom ostatka 2012.), ali ona ipak ovisi o tome kada će Sabor izglasati ovu izmjenu, koju Vlada šalje u redovitu proceduru. Unatoč nekim zahtjevima za sazivanjem izvanredne sjednice parlamenta, izvjesno je da Sabor neće početi s radom prije 15. rujna, pa bi u najboljem slučaju ove izmjene Zakona mogle biti izglasane tek početkom listopada. Procjena je da bi se na godišnjoj razini (dakle već u 2013.) u obrambenom proračunu uštedjelo oko 70 milijuna kuna.
Još jedna stvar tu upada u oči – iako Zakon govori o „djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima i ovlaštenim službenim osobama“, primjetno je da je ministar Mrsić govorio o smanjivanju beneficiranog radnog staža isključivo za djelatne vojne osobe. Predsjednik Sindikata policije Hrvatske, Dubravko Jagić, potvrdio je za Obris.org da nema nikakvu službenu potvrdu je li današnjom odlukom Vlada zahvatila i policiju, no stav SPH je jasan:
“Što se tiče policijskih službenika, njih se ne može dirati ni po kojim osnovama. To ne dolazi u obzir – mi smo to zaslužili i to se ne smije mijenjati!”
Treba li se MUP izjednačiti s MORH-om, ili bi se MORH trebao ugledati na MUP?
Upravo je po tom pitanju, navodno, prije ljetnog odmora zaiskrilo između obrambenog ministra Kotromanovića i policijskog ministra Ostojića. Prema neslužbenim detaljima njihovog razgovora ugodnog, Ostojić je uporno insistirao na tome da u MUP-u nema policijskih službenika koji rade na manje rizičnim poslovima, da bi im se zbog toga ukinuo beneficirani radni staž. A dodatni argument je bio i taj da je beneficirani radni staž za policiju reguliran Zakonom o policiji, koji se, prema mišljenju Europske komisije, ne smije mijenjati. U MUP-u tu povlasticu uživaju svi policijski službenici – njih oko 21 tisuću, za što se mjesečno izdvaja nemalih 15 i pol milijuna kuna. Beneficirani radni staž jednako vrijedi i za uličnog policajca, kao i za, primjerice, predavača na Policijskoj školi.
Upravo nam je to potvrđeno i iz kabineta ministra Mrsića, od kud doznajemo da se danas prihvaćena izmjena Zakona odnosi “isključivo na djelatne vojne osobe“, dok je “staž osiguranja s povećanim trajanjem za policijske službenike uređen člankom 17. Zakona o policiji, koji je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova“, a ne Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
U ožujku je u Carinskoj upravi napravljena i provedena interna revizija poslova koji potpadaju pod ove beneficije – korekcija je zahvatila 1500 carinika, kojima se za odrađenih 12 mjeseci po novom priznaje 14 (umjesto dosadašnjih 16) mjeseci rada. Ušteda na godišnjoj razini iznosi 7,5 milijuna kuna.
Samo prošle godine država je na ime beneficiranog radnog staža, za sve kategorije obuhvaćene tim pravom – točnije, za 168.738 korisnika, izdvojila 6,8 milijardi kuna. Godišnje u povlaštenu mirovinu odlazi između 4 i 5 tisuća zaposlenih. Smanjivanjem te ograničavanjem beneficiranog radnog staža Vlada planira uštedjeti oko 600 milijuna kuna godišnje, za što ministar Mrsić najavljuje da će princip rezanja biti vrlo jednostavan: „tko radi u uredu, i nije vidio ni terena ni prašine, taj nema potreba za beneficiranim radnim stažem!“ Osim ako ne radite u MUP-u.
