U ponedjeljak i utorak, 19. i 20. studenog, u Bruxellesu se sastaje Vijeće za vanjske poslove u formatu ministara obrane EU, kao i Upravljački odbor EDA-e (Europske obrambene agencije). Već je sastanak u ponedjeljak bio plodonosan – ministri obrane država-članica EU usvojili su niz zaključaka u smjeru poboljšanja i jačanja europskih napora na polju sigurnosti i obrane. No implementacija Stalne strukturirane suradnje (PESCO) bila je jedna od glavnih tema.
Vijeće za vanjske poslove usvojilo je 15. listopada ove godine preporuku o ispunjenju preuzetih obveza u okviru PESCO-a i određivanju preciznije definiranih ciljeva. Jučer je zaključeno da će svaka država-članica pregledati i ažurirati svoje nacionalne provedbene planove u odnosu na postavljene rokove provedbe, dok je visoka povjerenica Federica Mogherini zadužena da sastavi prvo godišnje PESCO-izvješće, u skladu s dogovorenim procedurama i rokovima. Vijeće bi do kraja ove godine trebalo donijeti odluku o općim uvjetima pod kojim bi i treće države mogle dobiti poziv da sudjeluju u nekom od PESCO-projekata (što je posebno bitno za Ujedinjenu Kraljevinu po izvršenju BREXIT-a). No možda najvažnije od svega je činjenica da su ministri obrane EU-zemalja jučer usvojili paket novih PESCO projekata.
Novi PESCO projekti
Karl Erjavec na ovotjednom sastanku Vijeća za vanjsku politiku u funkciji ministra obrane Slovenije
Već postojećih 17 projekata, pokrenutih u ožujku ove godine, dobilo je „pojačanje“ u vidu novih 17 projekata. Ukupno 11 zemalja predložilo je 36 novih projekata, od čega je u konačnici izabrano i odobreno njih 17. Među njima su i 2 u kojima će sudjelovati i Hrvatska. Kao što smo već pisali, jedan novi PESCO projekt je CBRN Saas („CBRN Surveillance-as-a-Service“), kojeg su zajednički predložile države Srednjoeuropske obrambene suradnje (Central European Defence Cooperation – CEDC): Austrija, Slovenija, Hrvatska i Mađarska, te Slovačka i Češka kao zemlje-promatračice. Ideja ovog projekta je razvoj senzorske mreže koja se sastoji od besposadnih letjelica (UAS) i besposadnih kopnenih vozila (UGS) pomoću kojih će se prikupljati podaci i stvarati situacijska slika u slučaju nuklearnih, bioloških ili kemijskih prijetnji (NBKO). U Bruxellesu očekuju da će ovaj projekt biti posebno važan za EU misije i operacije. Države koje sudjeluju u projektu CBRN Saas nadaju se da će se on moći financirati iz Europskog obrambenog fonda. No to će biti moguće tek nakon donošenja odgovarajućeg zakonodavnog i financijskog provedbenog modela, što bi se trebalo dogoditi tek sljedeće godine.
Federica Mogherini podijelila je ministrima obrane EU puno zadataka
Drugi novi PESCO projekt u kojem će sudjelovati Hrvatska je nazvan „Razmjestivi paket sposobnosti za vojni odgovor na katastrofe“. U ovom projektu, osim Hrvatske, sudjeluju još i Italija, Grčka, Španjolska i Austrija. Kroz njega bi se trebao oformiti međunarodni specijalistički vojni paket sposobnosti za pomoć članicama EU i drugim državama, koji može biti raspoređen bilo unutar operacija koje vodi EU ili u onima pod vodstvom nekog drugog čimbenika. Ta nova EU sposobnost poslužit će u ovladavanju širokom paletom hitnih situacija, uključujući prirodne katastrofe, ugroze javne sigurnost i pandemije. Ovaj projekt namjerava u svoj opseg uključiti uspostavu novog EU centra izvrsnosti za obuku u upravljanju hitnim situacijama, te konačno i zasnivanje razmjestivog stožera za upravljanje slučajevima katastrofe.
Proširivanje liste projekata s početnih 17 na aktualna 34 projekta ne znači da će se tu stati. Vijeće za vanjske poslove jučer je najavilo da će se u proljeće 2019. razmatrati nova lista PESCO-projekata, a do tada PESCO-tajništvo, u suradnji sa zemljama EU, treba sastaviti izvješće o prepoznatim početnim lekcijama i prijedlogom za poboljšanje prepoznavanja, procjene i odabira novih PESCO-projekata.
*Photo: EU/FAC
