RH, regija i NATO – tiho do radara

 

Posljednjih dana popratili smo dvodnevni sastanak ministara obrane zemalja NATO članica u Bruxellesu, a onda smo se osvrnuli i na neke detalje koji su tom prilikom osvanuli u javnosti, a smatrali smo ih zanimljivima – recimo, sastanak zemalja A-5 inicijative i njihov zajednički angažman u Afganistanu. Neke druge detalje i nismo smatrali  neophodnima za posebno isticanje – recimo, trilateralni Sporazum o razumijevanju, vezan uz integraciju Crne Gore u NATO-ov program razmjene podataka o situaciji u zračnom prostoru (Air Situation Data Exchange – ASDE), čije je potpisivanje održano 27. veljače u Bruxellesu, i kojeg smo prethodno tek načelno spomenuli. No, takvi pojedini događaji dobiju na samostalnoj važnosti kad na vidjelo dođu neke nove i zanimljive, a povezane informacije.

Upravo je takav slučaj na djelu bio i ovih dana, kad je paralelno s prilično suhim priopćenjem o “Sporazumu o razumijevanju” (vezanom uz pripreme Crne Gore za uvezivanje u NATO integrirani sustav protuzračne obrane, NATINADS) – na vidjelo javnosti u tom istom Bruxellesu došao i još jedan donekle povezani sporazum, sklopljen u tišini, prije samo mjesec dana u Zagrebu. Naime, u priopćenjima makedonskog Ministarstva obrane o NATO sudjelovanju i aktivnostima tamošnjeg ministra obrane Talata Džaferija saznali smo pojedine detalje ne samo o NATO aktivnostima Makedonije, već i o prešućenome dijelu regionalne suradnje ove nedaleke države s Hrvatskom – zemljom koju je ministar Džaferi posjetio prije gotovo točno mjesec dana.

Makedonska posjeta Hrvatskoj

Riječ je o radnome posjetu makedonskog ministra Talata Džaferija Zagrebu, koji je održan 28. i 29. siječnja ove godine. Kako se u to vrijeme iz MORH-a čulo:

“Na službenom sastanku dvaju ministara razgovaralo se o aktualnostima u kontekstu integracije država regije u NATO i EU, nadolazećem NATO summitu, ‘politici otvorenih vrata’ i zajedničkom angažmanu u operacijama potpore miru. Također, razgovaralo se i o projektima u okviru Američko-jadranske povelje, te o suradnji makedonske vojske s hrvatskim gospodarstvenicima.

Po završetku sastanka ministar obrane Ante Kotromanović istaknuo je da je obrambena suradnja Hrvatske i Makedonije na visokoj razini, te da će posjet ministra obrane Republike Makedonije doprinijeti njenom daljnjem poboljšanju i proširenju odnosa između dviju zemalja. ‘Na sastanku se razgovaralo o tri ključna segmenta: o razmjeni iskustava na području vojnog obrazovanja i obuke, o mogućnostima vojno-tehničke suradnje i zajedničkom angažmanu u operaciji potpore miru ISAF u Afganistanu’, rekao je ministar Kotromanović, te je dodao da Hrvatska snažno podupire Makedoniju na putu u NATO i EU“.

Pri tome je prvi dan posjete bio koncentriran na Zagreb, uz susrete s ministrom Kotromanovićem i generalom Lovrićem iz GS OS RH, a onda i s predsjednikom RH Ivom Josipovićem, te s predsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Lekom. Drugi dan posjete bio je više “vojno-industrijski”, s posjetima makedonske delegacije Zrakoplovno tehničkome centru u Velikoj Gorici, “Đuri Đakoviću” u Slavonskome Brodu, te tvornici “Borovo” u Vukovaru.

Pažljivije promatrače s hrvatske strane zapravo nije iznenadilo ništa od objavljenoga, već upravo izostanak jedne očekivane teme. Riječ je tu o formaliziranju razvoja odnosa Hrvatske i Makedonije po pitanju projekta BRAAD, međunarodne inicijative za jačanje nadzora zračnog prostora u regiji. Naime, kako se tijekom posjete ministra Ante Kotromanovića Republici Makedoniji, iz sredine lipnja prošle 2013. godine, moglo čuti:

Jedna od tema razgovora u okviru obrambene bilateralne suradnje bila je zajedničko sudjelovanje u projektu BRAAD (Balkan Regional Approach), koja se provodi u okviru NATO inicijative pametne obrane (Smart Defence). Obje strane suglasne su da bi uspješna provedba ovog projekta predstavljala nastavak projektno orijentirane suradnje država članica Američko-jadranske povelje te dodatni doprinos čitavoj regiji u izgradnji potrebnih sposobnosti protuzračne obrane. Pritom je izražena nada kako će multilateralni sporazum između zemalja članica Povelje biti potpisan u što skorijoj budućnosti“.

Upravo zato, bilo je logično očekivati spomenuti sporazum na repertoaru skupa u Zagrebu, kad već nije bio spomenut tijekom sedam mjeseci koji su protekli od hrvatskoga obrambenog izleta put Skopja u ljeto 2013. godine pa do kraja siječnja ove godine. Ali, ne – 28. siječnja 2014. godine iz MORH-a niti riječi na tu temu.

BRAAD ipak ide dalje

Ako su oni naivni na takvome temelju zaključili da nešto stoji samo zato jer o razvoju stvari nema ni glasa – mogli su se naći iznenađeni priopćenjima koja se o ovim odnosima vidi s makedonske strane. Kao prvo, 28. siječnja se od tamo moglo čuti i “U sklopu posjete, ministar Džaferi i njegov domaćin ministar Kotromanović, potpisali su bilateralni sporazum između ovih dviju zemalja, o razradi pred-nabavne studije za potrebe projekta BRAAD (Balkan Regional Approach to Air Defence), koji predstavlja korak naprijed prema realizaciji ovoga projekta“. Na tom je tragu onda i priopćenje makedonskog Ministarstva obrane od prije nekoliko dana – od 27. veljače ove godine – u kojem se opisuju aktivnosti ministra Talata Džaferija u Bruxellesu, na sastanku ministara obrane zemalja NATO članica. Ovaj skup, na koji su Makedonci pozvani kao aspiranti za NATO članstvo i dugogodišnji doprinositelji međunarodnoj misiji ISAF u Afganistanu, poslužio je i za još jedno isticanje sporazuma postignutog krajem siječnja u Zagrebu – koji je i dalje službeno ostavljen van vidika hrvatske javnosti:

U isto vrijeme, spomenuta je i međunarodna inicijativa za Balkanski pristup protuzračnoj obrani (Balkan Regional Approach to Air Defence – BRAAD), kao značajan projekt u duhu koncepta “pametne obrane” (Smart Defence). U kontekstu BRAAD projekta, a krajem siječnja ove godine, u okviru posjete ministra Džaferija Republici Hrvatskoj, oba su ministra obrane potpisala Sporazum o pripremama Predakvizicijske studije za pribavljanje modernih trodimenzionalnih radarskih sustava, koja predstavlja korak naprijed prema relizaciji ovoga projekta“.

Dakle, projekt BRAAD ne samo da ide dalje, bez obzira na dileme koje se oko njega javljaju u regiji – nego kao da je jedini odgovor na komešanje koje je on do sada izazvao – umanjivanje javnog spominjanja njegovih daljnjih koraka, koje se kontinuirano provodi. A koraci o kojima je riječ dogovori su o izradi spomenute predakvizicijske studije – o kojoj se posljednjih mjeseci odlučilo u Crnoj Gori, dok usporediva odluka u Bosni i Hercegovini još stoji zaglavljena u tamošnjim birokratskim kotačićima.

Više sreće po ovoj temi moglo se imati u okviru “NATO Communications and Information Agency” (NCI Agency), izvođača spomenute predakvizicijske studije projekta BRAAD. Upravo je ova NATO institucija 19. veljače izvijestila o postizanju sporazuma u Zagrebu krajem siječnja, objasnivši ujedno i njegovo značenje – da time “smart defence” projekt BRAAD zapravo kreće u svoju provedbenu fazu. Pri tome je otkrivena i još jedna zanimljivost vezana uz projekt BRAAD i Hrvatsku – naime, samo četiri dana prije posjete makedonskog ministra Džafarija Zagrebu, 24. siječnja 2014. godine, Hrvatska je, kao vodeća zemlja izrade spomenute predakvizicijske studije projekta BRAAD, s predstavnicima agencije NCI potpisala i “Amandman br. 1 na Tehnički sporazum o pokretanju provođenja ove studije za Bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju” (Amendment no. 1 to the Technical Arrangement for launching execution of the Study for the former Yugoslav Republic of Macedonia), na čijem je temelju onda u Zagrebu, 28. siječnja ove godine, sklopljen i bilateralni provedbeni sporazum Hrvatske i Makedonije.

Ujedno, tu je spomenuto i da u fazi izrade predakvizicijske studije projekta BRAAD Hrvatska, kao vodeća zemlja, predstavlja i svoja tri partnera – Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju – dok će ta studija po svome završetku biti pridodana sličnoj studiji, koja je za Albaniju već napravljena 2012. godine, ne bi li se onda moglo krenuti i u združeni projekt nabave optimalnog i financijski najpovoljnijeg regionalnog sustava protuzračne obrane. Ovaj postupak izgradnje regionalnoga sustava koristi ujedinjeni postupak javne nabave za više zemalja korisnika, oslanja se na NATO znanje i iskustvo, usklađujući ujedno svoj tijek i s razvojem NATO integriranog sustava protuzračne obrane (NATINADS) – a sve to ne bi li se došlo do optimalnih kapaciteta za nadzor zračnoga prostora, s aktivnim dijeljenjem podataka – kako između NATO saveza i zemalja NATO-partnera, tako i među zemljama partnerima međusobno. I, pri svemu tome, nikome nije čudno da se o djelatnostima hrvatskog obrambenog sustava više čuje u Bruxellesu, ili na pojedinim internetskim stranicama regionalnih ministarstava obrane – nego u Zagrebu, i unutar službenih priopćenja iz relevantnoga resora Republike Hrvatske.

Vezani postupci – povratak na temu

Dakle, dok BRAAD napreduje – stvarajući kapacitete i infrastrukturu za načelno pokrivanje jednog segmenta prostora bivše Jugoslavije kvalitetnom integriranom radarskom slikom – posljednjih se dana iz Bruxellesa čulo ponešto o tijeku spomenutog drugog, paralelnog postupka – postupnog širenja samog NATO integriranog sustava protuzračne obrane (NATINADS). U ovaj se kontekst svrstava na početku ovog teksta spomenuto sklapanje trilateralnog sporazum obrambenih resora Republike Hrvatske i Crne Gore, te Vrhovnog savezničkog zapovjedništva snaga za Europu (Supreme Headquarters Allied Powers Europe – SHAPE), od 27. veljače ove godine. Konkretni potpisnici bili su Zoran Drča, pomoćnik ministra obrane RH zadužen za obrambenu politiku za Hrvatsku, brigadir Vladislav Vlahović, obnašatelj dužnosti vojnog predstavnika Crne Gore pri NATO-u u ime Crne Gore, i general Werner Freers, kojeg je SHAPE nominirao za potpisivanje ovog sporazuma.

Ovaj trilateralni Sporazum o razumijevanju vezan je uz integraciju Crne Gore u NATO-ov program razmjene podataka o situaciji u zračnom prostoru (Air Situation Data Exchange – ASDE), program kojim se države što teže NATO članstvu priprema za NATINADS. Ta priprema ide kroz razmjenu neklasificiranih podataka o stanju u zračnom prostoru, posredstvom ASDE filtra, unutar određenog geografskog područja koje obuhvaća NATO državu-domaćina i odabrane partnere. To je bitno, budući je odlukom Sjevernoatlantskog vijeća iz 2011. godine upravo Hrvatska određena za državu domaćina ASDE filtra za Crnu Goru, te Bosnu i Hercegovinu. Time Hrvatska praktično razvija zajedničke sposobnosti regionalnog motrenja i protuzračne obrane, dok Crna Gora unapređuje svoju integriranost u euroatlantskom kontekstu, postupnim dubljim uključivanjem u NATO program razmjene podataka o situaciji u zračnome prostoru svoje neposredne okolice.

Kako je u Hrvatskoj operativni početak BRAAD projekta započeo u praktičnoj tišini, tako se i priču o uspostavi spomenutog ASDE filtra za Crnu Goru moglo čuti više načelno – ako se taj aspekt djelatnosti crnogorske ministrice obrane Pejanović-Đurišić u Bruxellesu zaklopilo mimo službenog priopćenja o programu u Bruxellesu, kojeg je Ministarstvo obrane Crne Gore zaključilo rečenicom : “Predstavnici ministarstava odbrane Crne Gore i Republike Hrvatske potpisali su Memorandum o razumijevanju za razmjenu podataka u vazdušnom prostoru“.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.