U Narodnim novinama broj 66, od 30. svibnja ove godine (NN 66/14), napokon je objavljena nova Odluka o rasporedu radnog vremena, neophodna za stupanje na snagu novog Pravilnika o dodacima na plaću (NN 33/14 od 14. ožujka ove godine). Kako smo već pisali, zbog toga što je kasnilo donošenje Odluke o rasporedu radnog vremena, nije se mogao primjenjivati ni Pravilnik o dodacima. No sada, nakon što je Odluka konačno donesena, i ona i Pravilnik na snagu su stupili s prvim danom lipnja, odnosno 01.06.2014.
Kako piše na samom početku Odluke o rasporedu radnog vremena, njome se propisuje raspored radnog vremena DVO-a, ali i državnih službenika i namještenika u OS RH. Pri tome, redovno radno vrijeme traje od 8:00 do 16:00, u pravilu od ponedjeljka do petka, u trajanju od 40 sati tjedno. Iznimno, zapovjednik samostalne bojne odnosno zapovjednik ili čelnik jednake ili više razine, uz odobrenje nadređenoga i ako to ne uzrokuje dodatne troškove, može zbog potreba službe odrediti drugačiji početak i završetak redovnoga radnog vremena, i to objaviti 7 dana ranije. Ako potrebe službe to zahtijevaju, zapovjednik samostalne bojne odnosno zapovjednik ili čelnik jednake ili više razine, može pisanim nalogom odrediti preraspodjelu redovnoga radnog vremena tako da tijekom razdoblja koje ne može biti dulje od četiri mjeseca, radno vrijeme u jednom razdoblju traje dulje, ali ne više od 48 sati tjedno, a u drugom razdoblju kraće, s time da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne prelazi 40 sati tjedno. Zbog iznenadnog povećanja opsega poslova, žurnih izvanrednih zadaća, završetka poslova u određenom roku ili drugih potreba službe, DVO je obvezna – po zapovijedi ili nalogu nadređene osobe – raditi i dulje od redovnoga radnog vremena. Rad dulji od redovnoga radnog vremena iz stavka 1. ove točke može iznositi najviše osam sati tjedno odnosno 32 sata mjesečno i ne više od 180 sati godišnje. Po novom Zakonu o službi u OS RH:
“djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću DVO-a”.
Odluka o radnom vremenu dalje regulira rad u smjenama i turnusima, pri čemu se jedan dan rada u smjenama smatra u smislu mjesečnog fonda sati jednim danom redovnoga radnog vremena. Radom u turnusu smatra se rad prema utvrđenom radnom vremenu koji se obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca od po 12 sati dnevno u ciklusima 12 sati rada – 24 sata odmora – 12 sati rada – 48 sati odmora. Godišnji fond sati rada u turnusu ne može biti veći od godišnjeg fonda sati rada u redovnom radnom vremenu. Poseban oblik rada u turnusu je višednevni kontinuirani rad i boravak na izdvojenim objektima (radarske postaje, objekti elektroničkog izviđanja i slično), te na izoliranim lokacijama, i to u ciklusima sedam dana rada – sedam dana odmora.
Radno vrijeme prema posebnom rasporedu obuhvaća rad u vrijeme vojnih vježbi, uvježbavanja i ostalih oblika obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstava, stražarske službe, unutarnje službe, sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, rada na terenu, na taborovanju i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama ili na drugom mjestu rada odnosno obavljanja zadaća zbog potreba službe. Radno vrijeme prema posebnom rasporedu obuhvaća i rad prigodom pružanja pomoći institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća, traganja i spašavanja, prijevoza unesrećenih ili oboljelih, kao i odavanja vojnih počasti ili provedbe protokolarnih zadaća izvan redovnoga radnog vremena.
Djelatna vojna osoba može raditi najviše 12 sati dnevno, a preostalih 12 sati je u stanju aktivne pripravnosti za rad (osim: osim za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, vojnih vježbi i za vrijeme pohađanja funkcionalnih tečajeva, školovanja i izobrazbe). Iznimno, DVO može raditi i dulje od 12 sati u slučaju nastanka izvanrednog događaja ili ako je to potrebno za dovršenje započete zadaće koja ne trpi odgodu. Radno vrijeme za pojedinu ustrojstvenu jedinicu može biti raspoređeno na način da djelatne vojne osobe određeno vrijeme borave na vježbalištu, poligonu i vojarni zbog specifičnosti vojne službe, a određeno vrijeme su izvan službe u stanju pripravnosti. Kada rad prema posebnom rasporedu traje pet i više dana, djelatne vojne osobe ostvaruju pravo na slobodne dane, na način da za svakih pet radnih dana boravka u vojnoj lokaciji i građevini ili drugom mjestu rada zbog rada prema posebnom rasporedu ostvaruju pravo na jedan slobodan dan, a za svaki neradni dan jedan slobodan dan.
Ovom Odlukom definira se i trajanje dežurstva, kao i stražarska služba, pravo na slobodne dane, službena putovanja u zemlji i inozemstvu, radno vrijeme državnih službenika i namještenika u OS RH (koje je uglavnom isto kao i za DVO), uz napomenu koja vrijedi za sve ove kategorije: nema više naknada za prekovremeni rad. To je MORH-u do sada bio veliki trn u peti, jer sve do prošlogodišnjeg donošenja novog Zakona o službi u OS RH radno vrijeme i prekovremeni sati regulirani su prema Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. To je dovelo do brojnih tužbi djelatnih vojnih osoba prema MORH-u, a kako bi se to ubuduće izbjeglo – aktualna postava u Ministarstvu obrane pribjegla je uvođenju odredbi o “stanju pripravnosti” i “dodacima na plaću”.
Dok s druge strane nije ni posebna tajna da se do sada stvarno odrađen posao preraspodjeljivalo i računalo više “na kreativnu stranu” – gdje su stvarno odrađene satnice tek rubno imale dodira s onim što je kao odrađeno radno vrijeme bilo službeno brojeno i obračunavano – ovaj novi sustav već je dobio svoj prvi praktični test provedivosti. Naime, za još uvijek aktualni angažman u poplavljenim područjima RH i BiH, ministar Ante Kotromanović u nedavnom intervjuu jednim dnevnim novinama iznio je procjenu da tamo angažiranim vojnicima na ime prekovremenih sati i dnevnica treba isplatiti oko milijun kuna. Kako je od tog odokativnog izračuna prošlo više od tjedan dana, tako je vjerojatno i ukupna suma dodatnoga rada premašila spomenutu granicu. Pritom je Kotromanović javno obećao kako će Ministarstvo obrane vojnicima zaista te dodatke i platiti. Živi bili pa vidjeli!