Saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove u srijedu je glasanjem o prijedlozima završio postupak imenovanja stručnih vanjskih članova radnih tijela Hrvatskog Sabora. Postupak je započeo objavom javnog poziva za predlaganje kandidata, 28. rujna ove godine, s 15-dnevnim rokom podnošenja kandidatura. Pravo podnošenja prijedloga imale su stručne institucije, stručne udruge, udruge civilnog društva, kao i pojedinci, s pretpostavkom, naravno, da se predloženi kandidat bavi ili ima nekog dodira s resorom za koji se predlaže kao vanjski, stručni član. Ukupno su u 22 saborska odbora izabrana 104 nova člana, koje od redovnih članova odbora – izabranih saborskih zastupnika razlikuje to što nemaju pravo glasa prilikom glasanja na sjednicama odbora, niti prisustvuju plenarnoj sjednici Sabora.
SDP, HNS i HDZ – ja tebi, ti meni
Predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Lućin i njegov zamjenik Novak
Prvi se puta vanjske članove pojedinih radnih tijela Hrvatskog Sabora javnim natječajem biralo u prošlom saborskom mandatu, kada je s nešto više od osam mjeseci zakašnjenja prema parlamentarnim izborima, ta „novotarija“ zaista počela i funkcionirati. Ovoga puta sve je to usporeno, pa će vanjski članovi početi s radom praktično pa godinu dana od izbora. Ujedno, za razliku od 2008. godine, u ovom najnovijem izboru najočitije su dvije stvari – da su vodeće stranke zbrinule svoje pale, a donedavno prominentne zastupnike i državne dužnosnike, i da su vodeće udruge civilnog društva prošle bitno lošije od nekih manjih, u javnom životu Hrvatske gotovo nevidljivih organizacija. Da je ovoga puta izbor vanjskih članova saborskih odbora rezultat najobičnije političke trgovine SDP-a i HDZ-a, toliko je jasno da se Odbor za izbor i imenovanja pod predsjedanjem SDP-ovca Šime Lučina nije čak ni potrudio uz novoimenovane članove staviti makar njihove formalne predlagatelje. Uz to, prijedlog kandidata je, nakon što je stigao na adresu Odbora za izbor i imenovanja, dostavljen na usuglašavanje Klubovima zastupnika – da bi onda gotova, već dogovorena lista, tek forme radi bila potvrđena na jučerašnjoj javnoj sjednici Odbora za izbor i imenovanja. I u prošlome sazivu Sabora, prilikom prvog imenovanja tzv. “vanjskih” putem natječaja, bilo je pokušaja sličnih podmetanja stranačkih kadrova (SDP-ovca Mate Arlovića ili HNS-ovca Joze Radoša), ali su onemogućeni upravo zato jer se radi o stranačkim osobama. A stranačke bi osobe, bila je tada opravdana bojazan, u odborima vjerojatno zagovarale stranačka stajališta i interese, a ne interese struke i resora na čijem bi poboljšanju vanjski članovi saborskih odbora trebali raditi. Trenutno je nedvojbeno da će među 104 novoimenovana vanjska, stručna člana saborskih odbora biti gotovo trećina članova političkih stranaka, i to brojem: 11 HDZ-ovaca, 8 HNS-ovaca, 6 SDP-ovaca, 2 Laburista, i po jedan HSP-ovac i HSS-ovac. To su oni nedvojbeni vlasnici stranačke knjižice, simpatizere i suradnike nismo uračunali!
Kompletnu listu novoimenovanih vanjskih članova radnih tijela Hrvatskog Sabora MOŽETE POGLEDATI OVDJE.
Kad politika bira… izabere bivše saborske zastupnike
Najveći dobitnik u izboru vanjskih članova saborskih odbora definitivno su političke stranke, i to prvenstveno – HNS I HDZ, iako se našlo mjesta i za članove SDP-a, HSS-a, HSP-a i HL-a (Hrvatskih laburista). Već pri letimičnom pogledu na popis izabranih, jasno je da su saborski odbori postali „El Dorado“ za islužene političare, bivše saborske zastupnike, i nekadašnje državne dužnosnike koje su parlamentarni izbori pomeli s dotadašnjih pozicija, a kriza usmjerila k državnome proračunu. Tako će, primjerice, u Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav sjediti Florijan Boras, kontroverzni HDZ-ov zastupnik u 5. sazivu Sabora, trenutno član Visokog suda časti glavne opozicijske stranke.
U Odboru za zakonodavstvo svoje je mjesto našao Mladen Godek, bivši HSLS-ovac, pa član Libre i na kraju HNS-a, saborski zastupnik u nekoliko saziva Sabora, i trenutno član Izvršnog odbora HHO-a. Godeku će u istom odboru društvo raditi HDZ-ovac Emil Tomljanović, koji zbog HDZ-ovog poraza na prošlim parlamentarnim izborima nije uspio obnoviti zastupnički mandat (kojeg je prvi puta osvojio na izborima 2003. godine).
Možda je najveći kuriozitet – dugogodišnja HSS-ova saborska zastupnica Marijana Petir. Ona je imenovana u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina valjda kao predstavnica „vjerske zajednice“ (koje bi trebale davati dva člana odbora), ali nije zanemarivo da je netom imenovana članica Odbora za ljudska prava proglašena „Homofobom desetljeća“ na prošlogodišnjem Zagreb Prideu – pa definitivno ne pripada u kvotu od dvoje članova koje daju udruge za zaštitu ljudskih prava. Njeno imenovanje jednako je ruganje zdravom razumu kao i svojedobni pokušaj inkorporiranja u isti taj odbor ratnog zločinca Branimira Glavaša, doduše kao izabranog saborskog zastupnika.
HDZ-ova anonimna zastupnica iz 6. saziva Sabora, Ljubica Lukačić, imenovana je u saborski Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, iako bi joj, budući se do sada bavila problematikom osoba s invaliditetom, neki drugi odbor – primjerice onaj za zdravstvo i socijalnu politiku, bolje odgovarao. Jednako anonimna kemijska tehničarka Danica Hursa, HNS-ova zastupnica koja je u 6. sazivu Saboru malo radila, pa malo nije (19. veljače 2008. je mandat stavila u mirovanje, da bi ga opet aktivirala 19. svibnja naredne 2009.), sada opet ulazi u Sabor kao vanjska članica Odbora za obitelj, mlade i sport. Njen stranački kolega Miljenko Dorić, HNS-ov zastupnik u istom, 6. sazivu Sabora, koji je još 2009. najavljivao da će, poput Simona Wiesenthala, prikupljati podatke o ratnim zločincima s područja bivše Jugoslavije, odlučio se okaniti ćorava posla i ponovno prijaviti na sigurnu saborsku naknadu. Naime, i vanjski članovi saborskih radnih tijela dobiju određeni honorar za svoj trud, pa će Dorić, specijalista medicinske mikrobiologije, svoju naknadu narednih godina zarađivati kao vanjski član Odbora za zaštitu okoliša i prirode.
Boje SDP-a u ovoj kategoriji brani Dragutin Bodakoš, zastupnik socijaldemokrata u prošlom, 6. sazivu Sabora, veterinar upravo imenovan za vanjskog člana saborskog Odbora za poljoprivredu. Iako na posljednjim parlamentarnim izborima nije prošao u Sabor, veterinaru Bodakošu ova godina ipak nije tako loša, jer je, osim utješne pozicije saborskog „vanjskog“, dobio i mjesto predsjednika Upravnog vijeća Hrvatskog centra za konjogojstvo. Štoviše, Upravno vijeće spomenutog centra u ovom odboru ima još jednog predstavnika – agronoma Dragutina Vinceka, pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu Varaždinske županije.
Kad politika bira… izabere bivše državne dužnosnike
Bivši pomoćnik ministra za financije s početka ’90-ih, Petar Sindičić, novi je vanjski član Odbora za financije i državni proračun, dok je bivša zamjenica ministra gospodarstva iz istog razdoblja, Jasna Borić (u novijoj prošlosti poznatija kao punica osuđenog generala Vladimira Zagorca) nova članica Odbora za gospodarstvo. U Odboru za pravosuđe skrasio se bivši HDZ-ov saborski zastupnik i potom ministar pravosuđa, Dražen Bošnjaković. Bošnjaković je na prošlim parlamentarnim izborima za dlaku promašio ulazak u Sabor, ali sada se, eto, vraća na mala vrata. Slično je i sa SDP-ovcem Davorkom Vidovićem, zvanim „Milanović ga nije volio“. Prekaljeni SDP-ov saborski zastupnik, u Račanovoj Vladi ministar rada i socijalne skrbi, izletio je sa SDP-ovih izbornih lista zbog insistiranja Zorana Milanovića na novim ljudima. Sada se Vidović vraća u Sabor, kao imenovani vanjski član Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Slična je sudbina i riječkog SDP-ovca Pavla Komadine, u Račanovoj Vladi zamjenika ministra pomorstva, prometa i veza. U novije doba Komadina se spominjao kao zamjena za sada već zaboravljenog prezimenjaka Zlatka, no umjesto ministra postao je vanjski član saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu.
Iz Varaždina i MORH faze bijelih terenskih vozila, u visoku politiku
Neuništivi HDZ-ovac Stjepan Adanić, koji je političku karijeru na nacionalnoj razini počeo još početkom ’90-ih kao pomoćnik ministra obrane, a završio je krajem 2011. kao državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i generacijske solidarnosti, ne odustaje od (polu)političkog angažmana. Odlukom Odbora za izbor i imenovanja, Adanić će vrijeme do narednih parlamentarnih izbora provesti kao vanjski član saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport. HDZ-ov je i dr. Mario Šiljeg, vrlo kratkotrajni ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša. Na to je mjesto imenovan 29. lipnja 2011., ali je brzo i razriješen promjenom vlasti u Hrvatskoj. Šiljeg je, među ostalim, bio i član Povjerenstva Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za ocjenu projekata nevladinih udruga koje u 6 godina rada niti jednom nije dodijelilo potporu neprofitnom portalu H-Alter, ocjenjujući njegove tekstove o ekologiji kao „nestručne, neznanstvene, pravno neutemeljene, javno nerazumljive, nefokusirane i neobjektivne“.
Kad politika bira… u znak zahvalnosti i inih zasluga…
Nove uzdanice SDP-a, Josip Tica i Viktor Gotovac, također su se našli među novoizabranim vanjskim članovima Sabora. Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Josip Tica, u ožujku imenovan u Nadzorni odbor Croatia osiguranja, od jučer je i član saborskog Odbora za gospodarstvo, dok je Viktor Gotovac, inače profesor radnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, netom izabran za predsjednika Nadzornog odbora HRT-a, ujedno imenovan i za člana saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog Sabora.
Među zanimljivosti ulazi i dr. Marko Kolaković, član HSP-a koji se 2007. neuspješno kandidirao za Sabor, da bi sada na Markov trg došao kao vanjski član saborskog Odbora za gospodarstvo, te mr. Dijana Katica, predsjednica Uprave HF Eko etno grupe. Katica je došla u žižu javnosti u listopadu ove godine, kada ju je osiguranje premijera Milanovića „iz sigurnosnih razloga“ izbacilo iz hotelske sobe u kojoj je boravila kao sudionica Dana hrvatskog turizma u Dubrovniku. Neizostavan lik u ovoj galeriji je i John Vice Batarelo – novoimenovani vanjski član saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Batarelo je australski Hrvat, koji je zemlju klokana napustio prije 22 godine, a sada je na čelu Ureda za pastoral obitelji Zagrebačke Nadbiskupije i pokretač građanske inicijative pod nazivom „Zaustavimo blasfemiju Božića“.
Boje Laburista, stranke koja je dala i zamjenika predsjednika Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, među 104 vanjska saborska člana brane tek dva člana – Vedran Sabljak, prilično friško učlanjen u Lesarovu stranku, inače jedan od sindikalnih čelnika u brodogradilištu 3. maj, te Silvija Dološić, kandidatkinja Laburista za zamjenika gradonačelnika Osijeka. Sabljak je imenovan u saborski Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, a Dološić u Odbor za ravnopravnost spolova.
Zinka Bratuša, osim što se bavi problemom alkoholizma, što ju je valjda i kvalificiralo za Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, ujedno je i članica Hrvatske narodne stranke, i kao takva je vijećnica u Vijeću Gradske četvrti Donji grad (umjesto Morane Paliković Gruden). Zajedno s njom, u spomenutom je Odboru i nekadašnja sestra Bernardica, civilnim imenom Bernardica Juretić, sadašnja voditeljica zajednice „Susret“, a bivša suradnica Jure Radića i njegovog IGH. HNS je udomio i svog načelnika općine Zlatar Bistrica, Žarka Miholića, i to u Odbor za ratne veterane, kao zapovjednika zagorske 103. brigade tijekom akcije „Oluja“, te svoju riječku članicu Editu Stilin u Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu. I HNS-ovcu Drašku Lambaši dobro je došla promjena vlasti – u ožujku ove godine imenovan je novim direktorom Luke Šibenik, a jučer – vanjskim članom saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Robert Inkret, poznatiji kao direktor uzburkalog poduzeća RIZ, manje poznat kao član HNS-a, također je našao svoje mjesto u Saboru – u istom Odboru kao i Lambaša.
Pojačanje u Odboru za zakonodavstvo čini i kandidatkinja-ponavljačica Mirela Fadljević, koja se prošle godine kandidirala za Vijeće za građanski nadzor obavještajnih službi, pa kad tu nije prošla, onda i za članicu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Za članicu ovog Povjerenstva javila se ponovno i ove jeseni, i prošla kao kandidatkinja koja zadovoljava uvjete. Činjenicu da do sada nije imenovana ni u jedno od ovih tijela, HDZ i SDP su joj očito nadoknadili aktualnim postavljenjem u Odbor za zakonodavstvo.
HDZ je u Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo ugurao stanovitu Mirjanu Čagalj, koja je prije mjesec dana u splitskim dnevnim novinama predstavljena kao „svestrana splitska poslovna žena, HDZ-ova političarka i bivša aktivna tenisačica“. Čagalj je inače članica Središnjeg odbora HDZ-a. Mjesta se našlo i za članicu tzv. HDZ-ove Vlade u sjeni, zaduženu za regionalni razvoj, Ivanu Maletić, koja je imenovana u saborski Odbor za regionalni razvoj i fondove EU.
Aktualna SDP-ova zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, Nura Ismailovski, kao predstavnica nacionalne manjine imenovana je u saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Nepoznate su zasluge u oblasti ljudskih prava i stanovite Ane Mandac, koja će odlukom Odbora za izbor i imenovanja raditi društvo Petirki, Ismailovskoj i baptistu Željku Mrazu. Poučeni Čačićevim naputkom „Guglajte, novinari!“, utipkali smo ime Ane Mandac u tu općepoznatu tražilicu i dobili da je dotična – bivša braniteljica, bivša zamjenica predsjednika Nadzornog odbora tvrtke „Badel 1862“, bivša djelatnica Ministarstva rada i socijalne skrbi, te vlasnica Centra za razvoj ljudskih potencijala „Olimp“. Prema biografiji na web stranicama svog Olimpa, stoji da dotična Mandac od 2007. godine surađuje s, vidi slučajnosti, „Zakladom HDZ-a“ (poznatijom pod starim imenom – Zaklada hrvatskog državnog zavjeta). Iako u ovoj kategoriji „imenovanja iz zahvalnosti i zasluge“ SDP-ovih članova baš i nema, uz Nuru Ismailovski afirmirala se još jedna žena – Tajana Broz, SDP-ova kandidatkinja za zamjenicu župana krapinsko-zagorskog na narednim lokalnim izborima. Dok čeka izbore, Brozova je imenovana u saborski Odbor za ravnopravnost spolova.
Kad politika bira… Odbor za lokalnu i područnu samoupravu
Neki vanjski članovi ovog Odbora sasvim su specifični, zbog čega zaslužuju da ih se posebno izdvoji.
Gradonačelnik, župan i saborski zastupnik ili "Kiro", "Tole" i "Jopa"
Spomenuti Odbor prilično je zanimljiv zbog toga što su njegova dva novoimenovana člana u novije vrijeme imala posla sa sudovima, i to u svojstvu okrivljenika i svjedoka. Jedno je Jadranka Nikolov, bivša tajnica grada Osijeka, a drugi je aktualni HDZ-ov virovitičko-podravski župan, Tomislav Tolušić. Tolušić, za prijatelje „Tole“, a za neprijatelje „Roks“, na forumu portala Virovitica.net hvalio je sebe i svoje stranačke drugove Josipa Đakića i Ivicu Kirina, a vrijeđao i klevetao političke oponente, koristeći se pritom povlaštenim informacijama. Te su mu aktivnosti priskrbile sudski proces, u kojem je Roks priznao svoju krivicu, pokajao se, i završio s novčanom kaznom u iznosu od 10 dnevnih dohodaka, ili ukupno pišljivih 5585 kn.
U rujnu ove godine grad Osijek USKOK-u je podnio prijavu protiv 12 osoba zbog kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti, odnosno zbog sumnje da su nezakonitim radnjama dovele gradove-osnivače ZoiS-a – Javne ustanove za zbrinjavanje komunalnog otpada istočne Slavonije (Osijek, Vukovar, Vinkovci, Beli Manastir i Županja) u težak financijski položaj. Među 12 prijavljenih nalazi se i Jadranka Nikolov. Njeno ime spominje se i u osječkom slučaju „Kiosk“, kao svjedokinje u procesu protiv bivšeg direktora Gradskog prometnog poduzeća.
Uz njih, u tom je Odboru i SDP-ov Vojko Obersnel, riječki gradonačelnik, predsjednik Udruge gradova. Obersnel koji uporno odbija postati saborski zastupnik, našao je konačno svoje mjesto na Markovom trgu, kao imenovani stručni član Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Tu je i Darko Nekić, HDZ-ovac i ujedno „najmlađi gradonačelnik u povijesti Senja“, što još i ima neke veze s lokalnom i područnom samoupravom, što se ne može reći i za Nikolu Blaževića iz Knina – za kojeg nije jasno što ga kvalificira za ovaj odbor, osim njegova članstva u HDZ-u.
Novi vanjski članovi Odbora za obranu
Umirovljeni general Medved, kao koordinator kampanje pokreta "HRAST - Hrvatski rast", na parlamentarnim izborima 2011.
Kad se pogleda cijeli prethodni popis, među novim članovima Odbora za obranu gotovo da nema „sumnjivaca“. Kao i protekle tri godine, na sjednicama Odbora sjedit će dva bivša načelnika Glavnog stožera OS, umirovljeni generali Petar Stipetić i Antun Tus. Njima će društvo raditi prošle godine umirovljeni brigadni general Tomo Medved, prije umirovljenja na dužnosti načelnika Uprave za personalne poslove GS OS RH. U Odboru za obranu naći će se i Vlatko Cvrtila, bivši savjetnik za obranu bivšeg predsjednika države Stipe Mesića, i bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost jednako bivše premijerke Jadranke Kosor.
Posljednja dva od ukupno 6 novih članova obrambenog Odbora prilična su misterija – jedan je kriminalist Petar Veić, profesor kaznenog prava, koji se do sada nikada nije bavio obrambenim pitanjima, ali je zato sudjelovao u izradama nekoliko verzija Zakona o policiji. Posljednji novoizabrani član je Zvonko Maričić – čovjek kojem se Googlom ne može ući u trag, osim kao autoru knjige “Luka spasa – Židovi u Veloj Luci od 1937. do 1943.” No, čovjek s istim imenom i prezimenom imenovan je i u Odbor za ratne veterane, iako ga jednako tako Google ne može pronaći niti u braniteljskim udrugama. Ako su oba Zvonka Maričića jedna te ista osoba, onda je ovo prvi puta da jedan čovjek bude imenovan kao vanjski član u dva saborska odbora.
