Odbor za obranu Hrvatskog sabora prošloga je tjedna, u srijedu 24. listopada, na dnevni red svoje 19. sjednice uvrstio temu sudjelovanja RH u međunarodnim misijama i operacijama – temu koja je izglasana na 119. sjednici Vlade RH od 17. listopada. Radi se o misijama i operacijama NATO-saveza, Europske unije i Ujedinjenih naroda, u kojime će OS RH sudjelovati tijekom 2019. i 2020. godina. Odboru za obranu trebalo je tek 20-ak minuta da jednoglasno, gotovo bez rasprave, prihvati Vladine prijedloge.
Obrazlagatelj je ispred Ministarstva obrane bio državni tajnik Tomislav Ivić, koji je na prijedlog predsjednika Odbora za obranu Igora Dragovana objedinio sve prijedloge angažmana u međunarodnim misijama. Nije se tu čulo ništa novo u odnosu na 119. sjednicu Vlade i tadašnja obrazloženja ministra obrane Damira Krstičevića, osim troškova sudjelovanja u pojedinim misijama i operacijama. Tako se čulo sljedeće:
1. sudjelovanje do 110 pripadnika OS RH u operaciji „Resolute Support“ u Afganistanu – „na godišnjoj razini iznosi 55 milijuna kuna“,
2. sudjelovanje do 3 pripadnika OS RH u operaciji EU „SOPHIA“ – „na godišnjoj razini iznosi oko 2 milijuna kuna“,
3. sudjelovanje do 90 pripadnika OS RH u aktivnosti ojačanje prednje prisutnosti NATO u Poljskoj – „godišnje to iznosi oko 33 milijuna kuna“,
4. sudjelovanje do 40 pripadnika OS RH s do 2 helikoptera u misiji KFOR na Kosovu – „sredstva iznose na godišnjoj razini 24 milijuna kuna“,
5. sudjelovanje do 10 pripadnika OS RH u novoj NATO misiji u Iraku, „NATO mission in Iraq – NMI“ – „za 2018. godinu to je iznos od 660.000,00 kuna, a u 2019. – to je 4,3 milijuna kuna“,
6. sudjelovanje do 25 pripadnika OS RH u EU operaciji „EU NAVFOR Somalia – ATALANTA“ – „sredstva predviđena u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane na godišnjoj razini iznose 3,5 milijuna kuna“,
7. ukupno 3 misije Ujedinjenih naroda: (a) sudjelovanje u misiji UNIFIL (Libanon): 2019. godine do 70 pripadnika i u 2020. do 3 pripadnika OS RH; (b) sudjelovanje u misiji MINURSO u Zapadnoj Sahari do 8 pripadnika OS RH; (c) sudjelovanje u operaciji UNMOGIP u Indiji i Pakistanu do 10 pripadnika OS RH – „financijska sredstva za ove 3 operacije su predviđena u državnom proračunu. U 2019. godini to bi bilo oko 13 milijuna kuna, a u 2020. – 2 milijuna kuna“.
Završavajući ovo obrazlaganje, državni tajnik Ivić podvukao je da se radi i misijama i operacijama u kojima je Hrvatska i do sada sudjelovala, ali i o jednoj novoj misiji – onoj u Iraku, koja je neborbenog karaktera i nova je čak i za NATO članice. Članovi Odbora za obranu, kao ni vanjski „stručnjaci“, nisu imali nikakvih pitanja ili sugestija, osim Franka Vidovića (SDP) koji je od Ivića tražio da pojasni sudjelovanje u novoj NATO misiji u Iraku, krivo shvativši da će MORH tamo poslati čak 110 vojnika, a ne samo do 10 ljudi.
„Kao što sam rekao u prijedlogu, riječ je o neborbenoj misiji NATO saveza. Odluka o sudjelovanju, odnosno o otvaranju nove operacije, je donesena na summitu u Bruxellesu u srpnju 2018. godine. Tamo bi pripadnici Hrvatske vojske sudjelovali kao savjetno…savjetnici, obučavatelji, mentori, te bi vršili različite potporne dužnosti. Inače, da kažem da bi u toj misiji sudjelovalo 18 država-članica EU i 19 država-članica NATO saveza. Mogu Vam to i pročitati, ako Vas zanima koje bi države sudjelovale: uz Hrvatsku (naravno, ako Sabor donese takvu odluku), Australija, Republika Bugarska, Kanada, Češka Republika, Danska, Španjolska, Estonija, Finska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Švedska, Turska i SAD“,
nabrojio je Ivić, ispravivši ovdje i krivi navod Vlade RH, koja je 17. listopada ove godine u popis zemalja sudionica NATO misije u Iraku umjesto Australije bila navela Republiku Austriju. Inače, ovim je prijedlozima obuhvaćeno sudjelovanje ukupno 366 pripadnika OS RH u međunarodnim misijama i operacijama, uz mogućnost rotacije.
Članovi Odbora za obranu jednoglasno su poduprli Vladine prijedloge, i uputili ih na raspravu na plenarnu sjednicu Hrvatskog sabora. Iako su sve ove točke po kratkom postupku bile raspravljene u petak, 26. listopada, o njim se još nije glasovalo. To izgleda ostaje za ovaj tjedan, iako zbog blagdana Svih svetih uvaženi saborski zastupnici tu imaju ponešto skraćeni radni tjedan.
O raspravi koja je nešto više od sat vremena trajala pred plenarnom sjednicom Sabora može se napomenuti nekoliko stvari. Kao prvo, velik dio ukupnog vremena uzeo je zastupnik Pernar (Živi zid, SNAGA), ispred Kluba i u osobnim raspravama. Iako on tu ima stav o tematici, taj je stav sustavno temeljen na populizmu, namjernom miješanju pojmova i podataka iz zadnjih nekoliko desetljeća rata u kriznim žarištima svijeta, te iskustvima iz njegovog nedavnog posjeta Moskvi. S druge strane, bilo je zamorno slušati i rasprave većine preostalih stranačkih klubova – koje u pravilu samo iznova prepričavaju pojedine dijelove službenih pisanih obrazloženja pojedinih točaka dnevnoga reda, bez da ih se kritički preispita ili iole dopuni ikakvim stavom. Tom praksom, koju je prije nekoliko godina spektakularno prakticirala tadašnja zastupnica SDP-a Dunja Špoljar, ovog je petka polupraznu sabornicu posebno uveselio Franko Vidović (SDP), citirajući opsežno pisanje MORH-a, da bi na kraju samo zaključio kako će njegova stranka podržati slanje hrvatskih snaga u misije. Nažalost, nije različit bio ni zastupnik Josip Đakić (HDZ), čijim se naporom u pojedinačnoj raspravi velike dijelove tih jednih te istih službenih obrazloženja u Saboru čulo još jednom iznova. U takvoj situaciji, kad se uopće ne prati situacija u dalekim krajevima u koje odlaze pripadnici OS RH, popunjava se vrijeme za rasprave masom citata i pričama na opće teme, otužno demonstrirajući manjak truda i pažnje za teme rasprava – te dajući populistima, kao što je Ivan Pernar, priliku za jednostavno poetiranje na teme koje i sami ne prate ili ne razumiju.
