S 80 glasova „ZA“ i 51 „PROTIV“ Hrvatski sabor danas je donio državni proračun za 2016. godinu. Unatoč čak 94 podnesena amandmana, od kojih je rijetko koji prihvaćen (a niti jedan se nije odnosio na sektor obrane), proračun MORH-a za ovu godinu ostaje mršavih 4.022.609.178 kuna. Još od početka mandata novog ministra obrane, dalo se iz izjava naslutiti kako obrani ne gine rezanje kasice-prasice, ali, tvrdio je ministar Buljević, ne na štetu projekata, već na ime racionalizacije. Svima koji su pratili obranu proteklih godina jasno je da bivši ministar Kotromanović nije bez veze vikao na financ-ministra Linića i davao ostavku jer se „vojska može onda i ukinuti“ ako Linić više sreže i kunu, pa će biti zanimljivo vidjeti kojom će se to racionalizacijom namaknuti nedostatak 371 milijuna u obrambenoj kasi.
No da od ikakve sustavne racionalizacije neće biti ništa vidi se već i prije nego što je novi proračun stupio na snagu – dok ministar Buljević javno izjavljuje da mu je žao što nije ostvario uvjete za poboljšanje života i rada pripadnika OS RH, preskočio je objašnjenje zašto su za duhovnu potporu i obnovu udvostručena sredstva. Tako, umjesto racionalnog smanjivanja troškova, kao da će se od sada pa nadalje MORH više ravnati po onoj mudroj „sve će to Bog platiti“!
Transparentnost javnih nabava
S današnjim usvajanjem državnog proračuna ministar Buljević izgubio je alibi za izbjegavanje jasnih odgovora o konkretnim potezima, planovima i projektima Ministarstva i Oružanih snaga. Na dosadašnja novinarska pitanja odgovarao je prilično pitijski, uz napomenu „ovisno o proračunskim sredstvima“ ili „u skladu s financijskim mogućnostima“. Sada kada je ta prepreka uklonjena, treba zasukati rukave, ubaciti u petu brzinu i, za početak, nadoknaditi vrijeme izgubljeno tijekom protekla 3 mjeseca, koliko je MORH životario na privremenom proračunu.
Tu je, za početak, nabava – još od kasne jeseni Ministarstvo obrane nije objavilo niti jednu novu nabavu roba ili usluga – sve do sada objavljeno u 2016. godini su obavijesti o već sklopljenim ugovorima. Pa ipak, MORH je proteklih mjeseci propustio cjelovito sumirati javne nabave provedene u 2015. godini, jednako kao što je izostala i redovita godišnja prezentacija plana nabave za tekuću 2016. godinu. Kada to već tradicionalno događanje iz objektivnih razloga nije bilo napravljeno krajem prošle godine, sada, s novo formiranim saborskim Odborom za obranu i friško usvojenim proračunom stvarno je vrijeme za prezentaciju plana nabave. Iako je ministar Buljević u dosadašnjim medijskim istupima isticao kako MORH nije Ministarstvo nabave, treba biti svjestan da je na tom polju ljestvica postavljena vrlo visoko, i da se od njega manje ne očekuje.
Kadrovska pitanja i aktivnosti
Nakon usvajanja proračuna, Vlada hitno mora donijeti i Plan prijma osoblja te s njim vezanog Plana izdvajanja osoblja. Prilikom nedavnog (šturog) obrazlaganja obrambenog proračuna na sjednici saborskog Odbora za obranu, ministar Buljević napomenuo je da će planirana sredstva za program 2 – „Upravljanje i potpora osoblju“ – „biti dostatna i u skladu s planovima izdvajanja i prijema djelatnog osoblja u 2016. godini“, iako je stavka „Pribavljanje osoblja i izobrazba“ ove godine zabilježila gubitak od 2,98 milijuna kuna.
Budući se ministar Buljević do sada tu nije izjašnjavao kako će ti planovi izgledati, pa možemo samo nagađati – otvoreno je pitanje koja će strana trpjeti više, hoće li plan prijma u sustav biti manji, ili će se pretežito štedjeti na izobrazbi ljudi koji već jesu u sustavu. S gotovo 3 milje manje – novaca neće biti za oboje. Što se tiče izdvajanja osoblja, budući su stavke za bruto plaće i vezana davanja pale znatno više (87,93 milijuna kuna manje za 2016.) – tu je i dalje nejasno da li to znači naglasak na svekoliko izdvajanje osoblja, ili daljnje rezove na prihodima postojećeg ljudstva u sustavu. Sve ovo su pitanja na koja će barem nekakve odgovore donijeti objave već spomenutog Plana prijma i Plan izdvajanja osoblja za 2016. godinu.
Pri tome, treba ipak na umu držati riječi ministra obrane Josipa Buljevića, koji je 15. ožujka na sjednici Odbora za obranu, konstatirao:
“Ono što vam ja, kao ministar obrane, mogu garantirat’ je to da svi razvojni projekti će se nastavit, da ćemo u velikom postotku ispoštovat’ planove iz DPR-a OS. Nažalost, nećemo moć’ napravit’ ono što sam planirao, a to je poboljšanje uvjeta života vojnika… Napravit ćemo ono što je nužno i što moramo napravit’. Međutim, napravit ćemo, iskreirat ćemo jednu privremenu strategiju Ministarstva obrane da možemo funkcionirat, da možemo zadržati sve razvojne projekte i da možemo funkcionirat’ u okviru ovoga proračuna.“
A kad jednom riješimo koliko ljudi u sustav obrane dolazi ili iz njega odlazi, te kako se s MORH-ovom plaćom živi, na red dolazi i pitanje što će ta vojska ove godine raditi. Zato, nakon usvajanja proračuna Vlada brzinski mora usvojiti i plan vježbi OS RH za ovu godinu. Do sada Vlada RH tek sporadično odlučivala o pojedinim vježbama – ovisno o potrebi, dok se za neke od planiranih vježbi moglo tek saznati od Slovenske vojske (koja je upravo danas imala prezentaciju plana vježbi za 2016. godini, u kojoj su spomenute i neke vježbe kojima će (su)domaćin biti i Hrvatska). I tu je ljestvica prilično visoko – prošle godine bilo je najviše vježbi ikad, čak 51 (domaća i međunarodna), pa takvih aktivnosti ni ove godine ne bi trebalo biti ništa manje, budući se iz raznih krajeva hrvatske politike čulo da raznolikih prijetnji nacionalnoj sigurnosti ima sve više. U istom redu za donošenje stoji i plan razminiranja za ovu godinu.
MORH i hrvatska obrambena industrija
Još jedna od obveza koje MORH tradicionalno izvršava tijekom siječnja ili najkasnije početkom veljače svake godine, a koja je ove, 2016. godine izostala zbog privremenog financiranja, potpisivanje je ugovora s predstavnicima domaće obrambene industrije o nabavi opreme za pripadnike OS RH za tekuću godinu. Bivši ministar Kotromanović to je svojedobno uveo kao prikaz potpore hrvatske države domaćoj obrambenoj industriji, zahvaljujući čemu su poduzeća iz hrvatske vojne industrije mogla stabilnije planirati svoje poslovanje te proizvodnju, a pojedine su se tvrtke i bolje plasirale u nekim inozemnim poslovima. Za ovu godinu takav ugovor još uvijek nije na vidiku što predstavlja realan problem za većinu ozbiljnih predstavnika domaće obrambene industrije, koje možda i odugovlače s prihvaćanjem inozemnih poslova kako bi sačuvale potrebne kapacitete za domaće potrebe. No iz ovogodišnjeg proračuna vidljivo je da će se neke nabave smanjiti – primjerice nabave borbenih odora, dok uopće nije vidljivo nastavlja li se uvođenje i opremanje OS RH jurišnom puškom VHS-2. Ove odrednice iz proračuna u potpunom su neskladu iz smjernica Domoljubne koalicije, pa onda i Vlade RH, za sektor obrane. Naime, u programu ove Vlade, točnije u dokumentu pod nazivom „Ključne smjernice reformske Vlade“, objavljenom 21. siječnja ove godine, izričito stoji da će „opremanje i modernizacija OS biti i u funkciji jačanja i razvoja hrvatske vojne industrije i gospodarstva u cjelini“. S ovakvim obrambenim proračunom očito je da – neće!
Uglavnom, “Ovo je vrlo, vrlo razvojni proračun, što se tiče Ministarstva obrane. Mi smo zadržali gotovo sve projekte koji su planirani DPR-om Oružanih snaga, a i izvan toga, i više od toga”, tvrdio je ministar obrane Josip Buljević na prošlotjednom saborskom Odboru za obranu. Sada kada je proračun usvojen, hitno treba zavrnuti rukave i javno pokazati kroz koje je to projekte ovakav okrnjeni proračun, kako se to voli reći, “socijalan i razvojni“. Treba nadoknaditi i izgubljeno tromjesečje, naročito ima li se u vidu da je ministar obrane jedan od rijetkih ministara u ovoj Vladi koji se nije previše izjašnjavao o ikakvim konkretnim planovima u svome resoru.