U prostorima Ministarstva obrane RH u srijedu, 10. prosinca, održana je prezentacija javnih nabava u obrani. Tim je povodom pred članovima saborskih tijela, Odbora za obranu i Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, dan sažetak postupanja sektora obrane u procesima javnih nabava tijekom 2014. godine, te su predstavljeni i planovi za aktualnu 2015. godinu. Uz ministra obrane Kotromanovića i načelnika GS OS RH Lovrića, glavnu je riječ na tome skupu vodio Branko Pribolšan, načelnik Samostalnoga sektora za nabave unutar MORH-a.
Javne nabave u 2014. godini
Što se 2014. godine tiče, prvo je bilo istaknuto kretanje cjeline obrambenog proračuna u toj godini. Iako se očekivalo da će on ostati na razini sličnoj onoj od godinu dana ranije (4.809.630.750 kuna), tu je prvotno namijenjen iznos skliznuo za 543,8 milijuna kuna – konačno se zaustavivši na 4.265.802.080 kuna. Naravno, od tog iznosa tek je dio bio namijenjen javnim nabavama – od prvotno zamišljenih oko 1,6 milijardi kuna (oko 36 posto proračuna), kroz 4 uzastopne prilagodbe taj je iznos završio na 1.330.890.020 kuna (oko 31,2 posto proračuna) – što je smanjenje od oko 269,11 milijuna kuna sredstava za materijalno zbrinjavanje pristiglih iz državnog proračuna. Za ukupnost iznosa novca planiranog za Plan nabave u 2014. godine treba dodati i 103.797.487,74 kuna ostvarenih u okviru Knjige VI, što su financijska sredstva dobivena iz vlastitih prihoda (gdje većinu od oko 100 milijuna kuna sačinjava prihod od obuke pilota iz Omana) – da bi MORH završio na ukupno 1.434.687.508,53 kuna raspoloživih za postupke javne nabave u 2014. godini.
Ukupno je u 2014. godini provedeno 1126 postupaka javne nabave, što je ujedno i najviše do sada. Prema Branku Pribolšanu, MORH je od toga imao 4 žalbe pri Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave – od čega ni u jednom slučaju nije bilo ustanovljeno krivo postupanje MORH-a (kod 2 postupka se moralo u ponovni postupak, a 2 žalbe su bile potpuno odbačene). Sklopljeno je bilo ukupno 1593 ugovora i 206 okvirnih sporazuma (koji su objavljeni u Narodnim novinama, a bitno ubrzavaju buduće postupke nabava tih konkretnih proizvoda i usluga). Svime time ostvarena je i ušteda od oko 100 milijuna kuna, koje su onda preusmjerene: u (1) dodatne postupke nabave, u (2) povećanje količina nabavljanih u pojedinim provođenim ugovorima, te (3) u smanjivanje učinaka koje su izazvala smanjivanja obrambenog proračuna tijekom 2014. godine.
Konkretna je dinamika rada u 2014. godini bila sljedeća: od ukupnosti sredstava, 19,77 posto je potrošen na (1) podmirivanje rezervacija temeljem sklopljenih višegodišnjih ugovora, (2) po Zakonu o javnoj nabavi i Uredbi o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti potrošeno je 54,27 posto sredstava, (3) po članku 10. Zakona (direktne pogodbe) potrošeno je bio 10,99 posto sredstava, (4) po izuzećima iz članka 11. Zakona o javnoj nabavi (tajni postupak) potrošeno je 5,7 posto sredstava, da bi preostalih 9,3 posto bilo izvedeno (5) kroz sustav središnje javne nabave.
Višegodišnji ugovori i provedeni postupci javne nabave
Prema Pribolšanu, od ukupnih 1.434.687.508,53 kuna za nabave u 2014. godini prvo se oduzimalo ono što je već potrošeno u prethodnom razdoblju – na višegodišnje ugovore koji su iznosili 387,1 milijun kuna, i za koje u 2014. godini nisu provođeni zasebni postupci nabave. Nakon plaćanja tih ugovora, za 2014. godinu preostalo je ukupno 1.047.567.385,91 kuna na raspolaganju za nove javne nabave. Od toga je do 1. prosinca bilo potrošeno oko 95,8 posto (1.003.372.225,91 kuna), u postupku je još bilo ugovora za 4,05 posto (42.607.250 kuna), a pokretanje postupka je čekalo 0,15 posto sredstava (1.587.910 kuna). Što se tiče postupaka koji su bili u provedbi – Branko Pribolšan je tu poimence naveo (1) pribavljanje dopunskog zdravstvenog osiguranja (10,8 milijuna kuna), (2) modernizaciju radara Enhanced Peregrine (20 milijuna kuna), (3) posao remonta avionskih motora Rolls Royce (2,2 milijuna kuna), te održavanje radara FP-117 (7,3 milijuna kuna). Na pojedine od ovih poslova se onda dalo i dodatno objašnjenje.
1. Dopunsko zdravstveno osiguranje
Sustavno pribavljanje dopunskog zdravstvenog osiguranja pokazalo se tvrdim orahom za MORH. Naime, kako je istaknuo ministar Ante Kotromanović, tu je došlo do poništavanja 10,8 milijuna kuna vrijednog natječaja. U svojevrsnoj nedoumici MORH je konzultirao i Državno odvjetništvo, ne bi li se pribavilo savjete o preporučenom ponašanju u tom postupku. U konačnici, odlučeno je da se ipak ne ide na direktno ugovaranje ove usluge, već se krenulo u provođenje novog javnog postupka. Za njega su oglasi bili objavljeni u Narodnim novinama, te u Europskom oglasniku – tako da su se stvarno svi zainteresirani subjekti mogli javiti sa svojim ponudama. Otvaranje konačnih ponuda zainteresiranih ponuditelja bilo je najavljeno za sam kraj 2014. godine, za 29. prosinca.
2. Modernizacija radarskog sustava Enhanced Peregrine
Po pitanju radarskog sustava svojedobno obuhvaćenog u projektu “More” imali su ponešto za reći i ministar Kotromanović i načelnik GS OS RH Lovrić. Za Kotromanovića je ovdje upitna transparentnost njihove nabave, a još i više činjenica da od njihove kupovine “tamo krajem ’90-ih godina” taj sustav “Nažalost, nikada nije bio više u operativnoj funkciji – tu je i načelnik Glavnog stožera – od 20-30 posto… Nikada!”. I sad treba uložiti milijuna kuna da bi se to konačno ispravilo. Za to vrijeme, general Lovrić je smatrao posebno bitnim istaknuti da se tu radi o akvizicijskome radaru – koji za razliku od civilnih radara ne služi samo promatranju. Naime,
“Ni jedan radar civilni ne može navoditi avione, ni jedan radar civilni ne može navoditi brodove, ni jedan radar civilni ne može navoditi rakete na određene ciljeve na moru. Nama su potrebni akvizicijski radari. Ti akvizicijski radari, koji su tada kupljeni i plaćeni unaprijed, nikada nisu proradili, nikada nisu stavljeni u funkciju. Mi smo pokušali s Državnim odvjetništvom vidjeti da li možemo ići na arbitražu, s obzirom da je firma koja je isporučila te radare propala i da li možemo kroz proces arbitraže dobiti te radare u funkciju. Državno odvjetništvo se izjasnilo da nemamo šanse u arbitraži, da dobijemo taj postupak“.
Spomenuti su radari bili ugovoreni 1998. godine i plaćeni su prije nego što ih je RH službeno zaprimila. Lovrić tu nastavlja:
“Mi nikada formalno nismo zaprimili te radare, nismo potpisali prijem u Oružane snage. S obzirom da se radi o radarima koji su potrebni OS i koji omogućavaju cjelokupnu sliku situacije na moru, i omogućavaju potpuno funkcioniranje OS – smatramo da je te radare potrebito bilo staviti u funkciju, jer smo izgradili i prostore, i radarske položaje, i uložili dodatna financijska sredstva. Znači, sva ta dodatna financijska sredstva koja smo mi uložili… ukoliko radar ne bi bio u funkciji, isto bi bio bačen novac. Zbog toga smo, u razgovoru s Amerikancima… znači… vidjeli da kroz Coalition Support Fund – da izvršimo povrat novca na neki način, i da nam oni kroz Coalition Support Fund pomognu u financiranju i stavljanju u funkciju tih radara. U punu funkciju“.
3. Remont motora Rolls Royce
Što se tiče spomenutog remonta motora Rolls Royce, iz MORH-a se čulo kako je ovo bio prvi put da je za takav specijalizirani remont motora bio raspisan i javno objavljen natječaj. Prema Branku Pribolšanu, prije se to provodilo direktnom pogodbom – a sada je tu riječ o postupku koji je dvostupanjski, gdje su se također prijavili iz čitavog svijeta zainteresirani subjekti koji imaju sposobnost remonta motora Rolls Royce. Iako je ovakav pristup doveo do ponešto duljeg trajanja samog postupka javne nabave, navodno su pozitivni efekti uvođenja konkurentskog sučeljavanja ovdje toliko pozitivni da će se i ubuduće tu obrambenu potrebu zadovoljavati na ovaj novi način.
Što nije pošlo po planu tijekom 2014. godine?
No, nisu i svi do kraja 2013. godine planirani poslovi uspjeli biti zaključeni tijekom 2014. godine. Krajem 2014. godine još je u tijeku bio i postupak pribavljanja usluge prijevoza s posla i na posao, koji je podijeljen u više faza (linijski prijevoz, pa mrežni prijevoz). Nije nabavljena sva planirana NBK oprema (dio je obustavljen zbog pomanjkanja sredstava), a izostalo je i pribavljanje autonomnog povodnog vozila, zbog pomanjkanja sredstava i odustanka struke od takvoga posla. Naime, kako je istaknuo general Drago Lovrić:
“Želio bih za ovo autonomno podvodno vozilo reći da ćemo mi to dobiti od Amerikanaca, kroz FMF. I, pogrešno bi bilo trošiti sredstva sada – gdje smo u razgovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, također, u ovom mjesecu i u posjeti SAD… i taj postupak je u tijeku, i Mornarica SAD je obećala da ćemo raditi na tome. Tako da mi očekujemo da na to nećemo morati trošiti financijska sredstva”.
Uz to, Branko Pribolšan je istaknuo i jedno prebacivanje plana javnih nabava najavljenih za 2014. godinu. Naime, krajem 2013. godine bilo je prezentirano da će se u predstojećoj godini izvršiti remont 4 helikoptera Mi-8 – međutim, sukladno suglasnosti i financijskim sredstvima predviđenima za ovu i sljedeću godinu, MORH je ipak tu ugovorio remont svih 6 helikoptera s poduzećem Zrakoplovno-tehnički centar d.d. iz Velike Gorice.
Članak 10. – direktna pogodba sa sektorskim ponuditeljima
Javne nabave provedene po članku 10. Zakona o javnoj nabavi nisu bile objavljene u Narodnim novinama, te ih javnost i nije mogla vidjeti mimo podataka prezentiranih krajem 2013. za prošlu 2014. godinu. Riječ je tu o odredbi zakona koja obrambenome sektoru omogućava direktnu pogodbu s tvrtkama koje su u vlasništvu RH – u praksi to pretežito znači ZTC, Pleter-usluge, te Agenciju Alan d.o.o, uz dodatak i niza sektorskih naručitelja (energija, topla voda, plin i ostali energenti). U skladu s najavama iz 2013. godine, tu su direktno sklopljeni ugovori – sa ZTC-om za dijelove potrebne pri održavanju helikoptera, te za održavanje zrakoplova i remont helikoptera. S tvrtkom Pleter-usluge d.o.o. je sklopljen ugovor za usluge prehrane, smještaja i čišćenja (gdje je Branko Pribolšan posebno istaknuo goleme uštede ostvarene prijenosom posla samostalne pripreme hrane na tu specijaliziranu tvrtku). Što se tiče poduzeća “Agencija Alan d.o.o.”, za njih se 1. srpnja 2013. i ulaskom RH u Europsku uniju podosta promijenilo – naime, i oni su postali dužni provoditi postupke nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi, temeljem direktiva iz EU, bez obzira što se tu radilo za državni sektor obrane. Prema Pribolšanu, od tada se s Agencijom Alan ugovaraju samo usluge vezane za uvoz, tako da to poduzeće za sektor obrane provodi komisione i slične usluge, dok sve ostalo ide u natječaj.
Ujedno, u ovo područje poslovanja s tzv. Sektorskim naručiteljima spada i jedna posebna novina. Naime, tijekom 2014. godine u postupke nabave MORH-a uključene su i zajedničke nabavne službe NATO-saveza. Radi se o službama za zajedničku nabavu, koje će ubuduće i Hrvatska koristiti u najvećoj mogućoj mjeri – jer se tu, procjenjuje MORH, ostvaruju značajne uštede, naročito za one predmete nabave koji su zajednički za više zemalja-članica. Recimo, riječ je o nabavi streljiva, remontu nekih vrsta motora, itd. – što imaju i sve ostale zemlje članice NATO saveza. Ovu je novinu dodatno konkretizirao general Drago Lovrić, napominjući:
“Radi se o agenciji NSPA, bivšoj NAMSA – preko koje možemo ostvarivati jeftiniju nabavu, pogotovo rijetkih vrsta streljiva ili ABK opreme, ili održavanje haubica, PzH, itd. Tako da je nama interes, da u tome uključimo sve institucije na koje možemo računati i da nam mogu omogućiti bolje ugovaranje”.
Po tom je pitanju MORH od Uprave za javnu nabavu Ministarstva gospodarstva zatražio i dodatna tumačenja propisa – po pitanju primjene tog pristupa prema izuzećima iz članka 10. Zakona, jer takvo nešto nije posebno navedeno u nadležnome propisu. Iako bi se takve nabave nedvojbeno mogle provoditi i prema izuzecima reguliranim člankom 11. Zakona o javnoj nabavi, MORH takve postupke u 2015. godini izgleda planira provoditi postupkom iz članka 10. Zakona o javnoj nabavi, kojim se regulira izostanak primjene Zakona o javnoj nabavi.
Članak 11. – “tajne nabave”
Zakon o javnoj nabavi u svome članku regulira posebne izuzetke od primjene Zakona o javnoj nabavi u područjima obrane i sigurnosti, što rezultira pribavljanjem predmeta nabave koji se ne vide nigdje i nigdje nisu objavljeni. Kako je ovo područje od posebnog interesa za javnost – budući da je tu i prostor za zloporabe najveći – MORH je i ovdje posljednjih godina odlučio biti transparentniji. Za razliku od 2011. godine, kada je na ovaj način bilo obavljeno punih 52 posto nabava, i 2012. godine kada je taj postotak pao na 51 posto – 2013. govorimo o 9 posto ukupnoga Plana nabava, 2014. o 5,74 posto i onda u planovima za 2015. godinu o ukupno 5,64 posto tajnih nabava. Prema Branku Pribolšanu, iako se nastoji što više smanjiti taj članak, postupci nabave koji su tako bili provedeni 2014. godine većinom su rezultat prethodnih ugovaranja – jer ako je nešto ugovoreno ranije po ograničenom postupku to se mora i nastaviti do okončanja konkretnoga posla. Navodno se tu pretežito radi o komunikacijskim sustavim, čije pribavljanje traje više godina i svake godine ima svoj nastavak, tako da se ne može tek tako otvoriti javnosti. Dok tu u 2014. spada čitav niz pojedinačnih obavljenih nabava (VHS oprema, mrežna oprema, transmisijski vodovi, itd.), takvi bi novi predmeti nabave prema odlukama ministra obrane i tehničkih nositelja poslova ubuduće trebali biti provođeni transparentnije.
No, iako je takav posao proglašen klasificiranim, prema navodima nadležnih i tu se zapravo provodi nabava, odnosno nadmetanje – ali samo unutar kruga tvrtki koje posjeduju odgovarajuće certifikate sigurnosti. Iako takvo takmičenje nije javno – činjenica makar i ograničenog postojanja konkurencije ipak daje rezultate i ruši ukupne cijene proizvoda te usluga. Takvih registriranih tvrtki sa sigurnosnim certifikatima za sada ima preko 50 – a navodno se za svaki takav predmet nabave nađe 3 do 5 tih tvrtki, koje onda idu u to mini-nadmetanje.
No i ovdje je dio planiranih aktivnosti otpao zbog utjecaja krize i proračunskih kolebanja. Kako su objavili iz MORH-a, riječ je o odustanku od (1) remonta pomorskih mina, za što je već bio pokrenut postupak po Uredbi, te (2) o odustanku od usluge održavanja bespilotnih letjelica kao predmeta nabave. Ujedno, bio je pribavljen tek dio predviđene NBK opreme, dok se od ostatka ove stavke moralo odustati tijekom 2014. godine.
