Uoči referenduma o izlasku Velike Britanije iz EU, na Otoku se već mjesecima propituju sve okolnosti i moguće posljedice tog čina, kako za UK, tako i za EU. Izlazak iz EU itekako će se osjetiti na mnogim područjima u Velikoj Britaniji, pa tako i u obrani i obrambenoj industriji. U nastavku donosimo pogled britanskog instituta koji se bavi pitanjima obrane i sigurnosti.

Glasovanje u korist britanskog izlaska iz Europske unije lako bi moglo potaknuti financijske rezove za sektor obrane, te provođenje novog Strateškog pregleda obrane i sigurnosti (SPOS), mišljenje je zamjenika generalnog direktora think-tanka Royal United Services Institute (RUSI).

Možda će trebati preispitati i aktualne planove potrošnje za obranu u nadolazećem desetljeću, posebno ako se nakon glasovanja za izlazak propusti ostvariti predviđeni rast bruto domaćeg proizvoda, kazao je Malcolm Chalmers iz RUSI, u izvješću koje bi u Londonu trebalo biti objavljeno danas, 3. lipnja. “Dok su vjerojatni poneki kratkoročni rezovi u planiranoj potrošnji za obranu, dugoročni učinci ovisili bi o tome hoće li inicijalni šok od glasovanja ‘za izlazak’ bili praćeni i opadanjem ekonomske učinkovitosti u dužem razdoblju“, izjavio je Chalmers.

Velika Britanija izlazi na birališta 23. lipnja, na referendum kojim će odlučiti da li država ostaje u Europskoj uniji sačinjenoj od 28 članica, ili izlazi, kroz proces poznat kao Brexit. Dok pristalice “za ostanak” i dalje vode, ispitivači javnoga mnijenja javljaju o ubrzanom sužavanju razlike napretkom zagovornika Brexita tijekom proteklih nekoliko tjedana. Imigracije i ekonomija glavna su bojišta vezana uz predstojeći referendum, no i mogući učinci na sigurnost i obranu također su se pojavljivali na naslovnicama medija.

Ostanak u EU široko je poduprt od strane obrambene i sigurnosne industrije u Britaniji, a neke kompanije, posebice Airbus, svojim su zaposlenicima otposlale i pisma u kojima obrazlažu razloge za ostanak u članstvu. Istraživanje kojeg je nedavno objavilo tijelo zaduženo za trgovinu u područjima zrakoplovstva, obrane i sigurnosti ADS (ADS Group Limited) pokazalo je pretežitu podršku za nastavak britanskog članstva u EU. Oko 70 posto poduzeća u obrani i 74 posto u zrakoplovnoj industriji, čije je stavove ispitivala ADS, navodi svoje sklonosti ostanku u okviru Europske unije. Preostali podržavatelji, uključujući tu i ministra financija UK Georgea Osbornea, te guvernera Nacionalne banke Velike Britanije Marka Carneya, tvrdili su da bi napuštanje EU uzrokovalo ozbiljnu štetu za buduće britanske ekonomske izglede.

Chalmers je rekao da učinci izlaska ne bi bili tek ograničeni na Veliku Britanije, nego bi imali učinke i u široj regiji. Velika Britanija trenutno ima “najjaču vojsku u EU, i drugu po veličini ekonomiju, tako da bi izlazak mogao imati i učinke dubinskog značaja i za europski poredak općenito“, izjavio je.

Britanski časnik nadgleda topničke položaje iznad Sueskog kanala 1956. godine

Ovaj analitičar iz RUSI tvrdi da bi izlazak iz EU mogao rezultirati u “strateškom pomaku jednako suštinskom kao i onaj kojeg je država započela krajem 1960-tih i početkom 1970-tih… kada je UK povukla glavninu svojih oružanih snaga iz Jugoistočne Azije i iz Perzijskoga zaljeva“. Velika Britanija se tek u posljednje vrijeme započela odmicati od te strateške odluke, jačanjem mornaričkog prisustva u Bahreinu i promišljanjem uspostave u Omanu kako stalne baze za obuku kopnenih snaga, tako i kapaciteta za održavanje brodova Kraljevske mornarice.

Zagovornici Brexita tvrde da ne samo da neće oštetiti obrambene sposobnosti, nego da će izlazak iz EU omogućiti za UK povratak u ulogu velike globalne sile.

Chalmers je ustvrdio da bi moglo doći do ozbiljnih pritisaka na UK, u smjeru bitnog jačanja posvećenosti europskoj obrani, barem u jednome dijelu i radi suzbijanja zabrinutosti oko toga da bi njihov izlazak iz EU riskirao i potkopavanje povjerenja u NATO.

Konzervativna vlada prošlog je studenog objavila svoj zadnji Strateški pregled obrane i sigurnosti, ali Chalmers kaže da bi postojali jaki razlozi da se preispitaju njegove osnovne strateške i političke postavke u svjetlu mogućeg glasovanja po pitanju izlaska. Pod uvjetom da nakon referenduma tu iznikne stabilna vlada, jaki su razlozi za započinjanje “novog, post-Brexit SPOS procesa do kraja 2016. godine, s rokom njegova dovršenja do proljeća ili ljeta 2017. godine“, smatra on. Kako sada stvari stoje, novi SPOS nije zakazan sve do iza slijedećih izbora, koje se trenutno očekuje u svibnju 2020. godine.

Chalmers tvrdi da ne treba precjenjivati ni omjere šoka koji bi čekao obrambeni proračun, i da je najvjerojatnije kako bi tu potrošnja bila smanjivana proporcionalno smanjivanju procjena bruto domaćeg proizvoda. Procjene iz Ministarstva financija UK i iz drugih izvora procjenjuju te učinke između 1 i 8 posto tijekom prve tri godine. Velika Britanija tu trenutno planira potrošiti 178 milijardi GBP, ili oko 257 milijardi USD, na opremu i potporu tijekom predstojećeg desetljeća, s rastom ukupnog obrambenog proračuna s ovogodišnjeg iznosa od 35 milijardi GBP (51 milijarda USD), na 39 milijardi GBP (56 milijardi USD) u 2020./21. godini. Neka od poboljšanja u sposobnostima bit će financirana i iz velikih ušteda u efikasnosti, koje su planirane u Ministarstvu obrane UK.

Howard Wheeldon, iz konzultantske kuće Wheeldon Strategic, kaže da bi Brexit mogao imati dugoročne implikacije za sektor obrane, dok Vlada tu nema manevarskoga prostora po pitanju Oružanih snaga i potrošnje u svrhe nacionalne sigurnosti. “Ostali ili izašli, nema više prostora za rezove i smanjenja u obrani UK, a tvrditi kako bi mogao biti potreban novi SPOS znači izostanak razumijevanja da si u svijetu rastućih nesigurnosti ne možete samo tako uzeti odmaka od povijesti. Strategija obrane i sigurnosti UK mora uvijek biti zasnovana na nužnostima, i željeli mi to ili ne, ona mora biti iznad iste ekonomije i isplativosti“, rekao je.

“Malo je tu prostora za fleksibilnost, i čitav se (SPOS) koncept zasniva na preduvjetu uštede 11 milijardi GBP između 2016. i 2020. godine, ne bi li se platilo planirana širenja sposobnosti. Kasa je tu prazna“, kazao je Wheeldon.

Kakvi god bili pritisci za smanjenjem trošenja, neke ključne smjernice u obrani vjerojatno će ostati nedodirljive. Chalmers kaže da tu spadaju planovi za nasljedničku klasu nuklearnih podmornica naoružanih balističkim projektilima, uvećana ulaganja u protuterorizam i kibernetičku sigurnost, te ulazak u službu dvaju novih nosača zrakoplova koje gradi industrijska grupacija predvođena koncernom BAE Systems. Sve ono što će se događati s preostalim programima i sposobnostima ovisit će o balansu između globalnih, europskih i domaćih obveza Velike Britanije koja živi izvan EU, rekao je.

Chalmers tvrdi da glasovanje o Brexitu ne bi ujedno i nužno uvećala vjerojatnost održavanja još jednog referenduma o škotskom izlasku iz UK, kako su neki prijetili. “Ipak, mogućnost škotske neovisnosti, u nekoj formi, ostala bi tekući rizik za stabilnost obrambenih datosti Ujedinjenog Kraljevstva“, ustvrdio je on. Škotska je na referendumu održanom 2014. godine odlučila ostati u UK.

Ovaj je tekst autor Andrew Chuter objavio 2. lipnja 2016. godine na portalu DefenseNews (http://www.defensenews.com/), pod naslovom ” ‘Brexit’ Could Trigger Defense Cuts, Report Claims“. U svom originalnom obliku ovaj članak je dostupan na internet adresi: http://www.defensenews.com/story/defense/2016/06/02/brexit-defense-cuts/85304940/