Nakon ponešto manje od mjesec dana, hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović ponovo je bio u Belgiji. Ovoga puta ni Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, nije samo onamo navratila u prolazu iz Amerike, već se Kotromanoviću u Bruxellesu pridružila na ponešto dulje. Povod isti u očima oba ministarstva – Zajednički sastanak ministara vanjskih poslova i obrane država članica NATO-a, uz što MORH onda spominje i Neformalni sastanak ministara obrane EU. Isti je i ton koji dijele oba ova izvora priopćenja – iz njih saznajemo tek malo detaljnije dnevne redove događanja.
Sastanak NAC (North Atlantic Council) u sastavu ministara obrane
Glavni skup, onaj ministara vanjskih poslova i obrane zemalja NATO, MORH je sažeo u jučerašnjem priopćenju. Osnovna je tema bio predstojeći NATO summit, na kojem bi i sustav proturaketne obrane trebao biti stavljen u stanje prijelazne sposobnosti (Interrim Capability), te djelovanje Saveza u Afganistanu. Čitav je sastanak započeo skupom ministara obrana, gdje se uz uvid u reforme Saveza (njegove zapovjedne strukture, agencija, međunarodnog osoblja), razmatrao i novi Paket sposobnosti (Capabilities package) – oslonjen na koncept “Smart defence”, inicijativu Glavnog tajnika NATO Andersa Fogha Rasmussena “Connected Forces”, te NATO proces obrambenoga planiranja – a koji će biti predstavljen šefovima država i vlada na predstojećem Summitu u Chicagu. Na zajedničkoj sjednici ministara vanjskih poslova i obrane, koja je uslijedila, raspravljalo se o Afganistanu (posebno nakon 2014. godine), te o Savezničkome postavu za odvraćanje i obranu – o odgovarajućoj budućoj kombinaciji konvencionalnih i strateških snaga Saveza.
Na neformalni skup obrambenih ministara EU, zadnji takav skup prije NATO summita u Chicagou, stigla je jučer iz Beča i Catherine Ashton, Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost. Nakon prethodnog dvodnevnog bavljenja pregovaračkim procesom oko pitanja Transdnjestrije, ona je predsjedala briselskim obrambenim sastankom o vojnim sposobnostima, EU-NATO partnerstvu u operacijama (Kosovo, Afganistan, Rog Afrike) i provedbi koncepta “pooling & sharing” (tzv. “Inicijativa iz Ghenta”) u vrijeme financijske skučenosti obrambenih resora. Ministarstvo obrane RH napominje da se, osim osnovnog koncepta “pool & share”, razmatralo tu i svojevrsne podupiruće koncepte (“enablers”) – (1) koncept uštede i reinvestiranja tako ušteđenih sredstava opet u obrambeni sustav, (2) kaskadni model koji bi omogućio kolektivno korištenje viška opreme i sposobnosti kroz doniranje, transfer ili međusobnu razmjenu, (3) kreiranje kombiniranih stožera za generiranje i održavanje snaga – nastalih spojem takvih nacionalnih stožera pojedinih zemalja članica (prvenstveno na poljima logistike i održavanja, te vježbe i obuke), (4) provođenje štednje kroz zajedničko nabavljanje (u području transporta, logističke potpore, školovanja i uvježbavanja, streljiva, naoružanja, komunikacija), te (5) harmonizaciju europskih vojnih pravila i procedura.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH bilo je do danas još i kraće – u kratkoj je najavi samo spomenulo da će teme prvog dana glavnoga skupa biti “pitanja koja se tiču angažmana NATO-a u međunarodnoj operaciji ISAF u Afganistanu, kao i revizije cjelokupnog postava odvraćanja i obrane Saveza od svih potencijalnih sigurnosnih ugroza.“, te da će ministrica Pusić sudjelovati “i na radnoj večeri ministara vanjskih poslova na kojoj će biti govora o odnosima Saveza sa državama sjevera Afrike te Bliskog istoka, odnosima NATO-a i Rusije, te o situaciji u regiji jugoistočne Europe” – dakle, o lepezi raznih NATO partnerstava. Drugi je dan obrađen jednako šturo – “Tijekom drugoga dana održat će se sjednica Vijeća NATO-Rusija u ministarskom formatu, na kojoj će se razmotriti aktualni sigurnosni izazovi te tekuća praktična suradnja NATO-a i Rusije. Dvodnevne aktivnosti završit će sastankom ministara vanjskih poslova država članica NATO-a i ministara vanjskih poslova država koje nisu članice Saveza, a sudjeluju u operaciji ISAF u Afganistanu“. U svemu tome, ni traga hrvatskim stavovima o bilo kojoj od spomenutih tema, ako oni i postoje – pa, tko zna – zna!
Slovenski ministar obrane Hojs s novinarima u Bruxellesu
Za razliku od “Lijepe naše”, dobro je pažnju skrenuti na Sloveniju – čiji je usporedivi ministarski dvojac, vanjskoposlovni Karl Erjavec i obrambeni Aleš Hojs, također posljednjih dana hodočastio po “prijestolnici svih Europljana”. Priopćenje Ministarstva obrane Republike Slovenije (MORS), uz općeniti dio usporediv s Hrvatskim, ipak navodi i ponešto o stavovima države i ministra. Slovenija će tako sa saveznicima ostati vojno prisutna u Afganistanu do kraja 2014. godine, i predaje odgovornosti lokalnim vlastima – gdje je našim susjedima prioritet izgradnja afganistanskih sposobnosti i razvojna pomoć putem civilnih stručnjaka. Ministar Aleš Hojs ujedno je saveznicima prenio i odluku slovenske vlade o nastavku vojnog i civilnog djelovanja u misiji ISAF, gdje će se i do kraja 2014. godine slovenska prisutnost postupno smanjivati, prilagođeno tijeku tranzicije, uvjetima na terenu i skupnim odlukama saveznika – što je pozdravljeno. Na jučerašnjoj je radnoj večeri vanjskoposlovni Karl Erjavec upozorio da pri širim raspravama o globalnim NATO partnerstvima ipak ne smiju biti zaboravljeni ni zemljopisno bliski izazovi – prostor Zapadnoga Balkana. On je za NATO i dalje strateški važan, a Sloveniju u tom okviru posebno brine sigurnosna situacija na sjeveru Kosova.
No, razlika u službenim priopćenjima pojedinih nacionalnih ministarstava , tek odražava i temeljnu razliku u općem tretmanu zadnjega skupa u Bruxellesu u Hrvatskoj i Sloveniji, vidljivu i na polju medija. Dok se u Hrvatskoj jedva prenijelo išta od šturih priopćenja, Slovenci relativno živo opisuju događanja i detalje rada svojih predstavnika. Ministar Erjavec tako ističe da “Slovenija još nije prihvatila nikakve obveze ili dala obećanja oko svog doprinosa financiranju afganistanskih sigurnosnih snaga nakon 2014. godine. Ona će doprinositi prema svojim mogućnostima, a zasigurno će njen doprinos za Afganistan nakon 2014. biti bitno manji nego je sada.” Budući je Glavni tajnik NATO pozvao zemalje članice da “poštenim udjelom” doprinesu prikupljanju oko 4 milijarde potrebnih USD, Slovenija smatra kako je još prerano govoriti o konkretnim brojkama – ipak – “Ta će sredstva biti bitno, bitno manja nego u ovome trenutku“, naglašava Erjavec, koji to smatra i bitnom porukom štednje otposlanom slovenskoj javnosti. Dok on smatra kako bi nakon 2014. sigurnosti Afganistan trebale više doprinositi i Ruska federacija te Kina, neslužbeno se špekulira da bi se slovenski udio ipak mogao lako kretati u rangu 500 tisuća USD godišnje.
Slovenskog ministra obrane Aleša Hojsa brine smanjivanje obrambenih proračuna, budući da bi slovenski obrambeni sustav rebalansom ovogodišnjeg proračuna mogao izgubiti dodatna 93 milijuna eura (oko 20 posto kvote). Prvi je to put u posljednjih osam godina da proračun za obranu u Sloveniji pada ispod 400 milijuna eura – ispod 1,25 % BDP – na samo 393 milijuna eura (prema tečaju HNB od 7,486 kuna za euro – 2.941.998.000,00 kn ili prema tečaju od 1,31 USD za Euro – 514.830.000 USD). Pokrivanju najnužnijih izdataka trebalo bi doprinjeti već najavljeno snižavanje plaća u obrani, zaustavljene su sve obrambene investicije, a osigurana je tek osnovna obuka vojnika. U tom je svjetlu Hojs smatrao potrebnim i u Bruxellesu napomenuti da projekti udruživanja snaga te sposobnosti ne otvaraju mogućnosti daljnjih smanjivanja novaca za obranu – jer njihovim daljnjim smanjivanjem u pitanje dolaze i stabilnost te sigurnost pojedinih nacija. Radi trenutnog financijskog stanja Slovenija nije krenula u vođenje ni jednog od zajedničkih projekata u konceptu “pool & share”, iako joj je to bilo ponuđeno na području kemijske, biološke, radiološke te nuklearne obrane (CBRN). Vođenje tog zajedničkog projekta je na kraju preuzela Poljska, a Slovenija će vjerojatno sudjelovati svojim raspoloživim sredstvima – što ujedno ne bi trebalo značiti i dodatne troškove.
