Pripadnici 855. protupožarne eskadrile 93. krila HRZ-a završili su svoju misiju u Francuskoj i danas prijepodne vratili su se u vojarnu „Pukovnik Marko Živković“ u Zemuniku. Vojni protupožarni piloti, tehničari-letači i zrakoplovni tehničari u Francuskoj su od 24. srpnja do 2. kolovoza 2026. sudjelovali u gašenju požara katastrofalnih razmjera. Kapetan posade na Canadairu CL-415, bojnik Ivan Dukić, zapanjen je razmjerima požara u Francuskoj:

„Svaka misija nosi određene izazove, a ova je bila posebno izazovna. Bilo je zapanjujuće vidjeti požar zapadno od Bordeauxa – riječ je o 42 tisuće hektara izgorene površine, a to je četiri puta veća površina nego što je grad Pariz. Bilo je teško gledati izgorene kuće, stradale industrijske objekte i stradale vinograde“.

Bojnik Dukić istaknuo je i važnost angažmana u Francuskoj:

Europska povjerenica Lahbib s hrvatskim pilotima

„Rad s francuskim kolegama, razmjena znanja i iskustva i velika čast pomaganja Republike Hrvatske i nas kao tima, kao grupe, kao eskadrile, kao što svako ljeto pružamo potporu i čuvamo Republiku Hrvatsku“.

Za vrijeme angažmana u Francuskoj, hrvatski piloti ostvarili su 225 letova, 51:40 sati naleta i izbacili 1224 tone vode.

Zajedno s francuskim kolegama pripadnici 855. protupožarne eskadrile bili su angažirani na gašenju požara na području Bordeauxa, Salernesa, Biscarrossea, te istočno od Marseillea.

*Photo: Jure Miskovic/CROPIX, H.Lahbib/X

Punih 7 dana Francuska se bori s masivnim požarima koji su 22. i 23. srpnja izbili u dva okruga na jugozapadu zemlje. Prvi požar izbio je u selu Saumos, blizu Bordeauxa, u srijedu 22. srpnja, i već se nekoliko dana približava gradskom području. Do 24. srpnja već je bilo opožareno 42.000 hektara, posebno oko Le Porgea, koji je bio posebno teško pogođen. Ovaj požar naveo je vlasti da evakuiraju mnoga naselja oko zaljeva Arcachon i dio gradskog područja Bordeauxa kao mjeru opreza. Požar se do kraja prošloga tjedna sve više približavao zapadnim predgrađima Bordeauxa, da bi se potom iznenada pomaknuo prema jugu gradskog područja. U nedjelju 26. srpnja veliki se požar približio jugozapadnim predgrađima Bordeauxa, na samo 15 kilometara od grada. Nešto južnije, u četvrtak 23. srpnja izbio je u departmanu Landes, uz pokrajinsku cestu br. 652, zahvativši gradove Biscarrosse i Parentis-en-Born. Do nedjelje je taj požar uništio 3.600 hektara vegetacije i “donekle je obuzdan, ali ne i pod kontrolom“, prema prefekturi, koja je naredila preventivnu evakuaciju za više od 31.000 ljudi (od kojih su neki kasnije dobili dopuštenje za povratak kući).

Požari u Europi – najgore je u Španjolskoj i Francuskoj

Već u četvrtak, 23. srpnja, Francuska je aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU-a, a Bruxelles je odmah odgovorio raspoređivanjem 3 protupožarna aviona. Iste večeri je i hrvatska Vlada održala 187. (telefonsku) sjednicu na kojoj je donijela „Odluku kojom se odobrava prelazak granice Republike Hrvatske Oružanim snagama Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći Francuskoj Republici u gašenju požara“. Hrvatska je na francuski zahtjev odgovorila slanjem jednog od ukupno 2 protupožarna zrakoplova Canadair CL-415 deklarirana za snage rescEU, te dvije posade pripadnika OS RH. Kapetan prve posade u Francuskoj je bojnik Ante Vranjić, a kapetan druge posade je bojnik Ivan Dukić.

U petak 24. srpnja 2026., u 8:05 sati CL-415 poletio je iz vojarne “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku na gašenje požara u Francusku. Zapovjednik 855. protupožarne eskadrile pukovnik Milan Došen istaknuo je da je posada spremna za zadaću u Francuskoj: „Situacija na jugozapadu Francuske je teška i priključujemo se francuskim snagama kako bi pomogli u borbi s vatrenom stihijom“. Nakon nešto manje od 3 sata leta, hrvatski protupožarni avion sletio je u zračnu luku u Nimesu, gdje je počeo gasiti požar u regiji Var, da bi se sljedeći dan, u subotu 25. srpnja, uputio prema Bordeauxu, gdje su već sletjela 2 portugalska Air Tractora, te po jedan helikopter iz Češke i Slovačke. Pripadnici 855. protupožarne eskadrile HRZ-a tijekom prva dva dana misije odradili su 72 leta, ostvarili 13 i pol sati naleta, te izbacili 402 tone vode. „Prvog dana bili su angažirani na području području Salernesa, a jučer su prebačeni u područje Bordeauxa te područje Biscarrossea. Hvala našim pilotima što pomažu u najtežim situacijama i ponosno predstavljaju Hrvatsku!“, priopćio je MORH. Francuski predsjednik Emmanuel Macron javno je zahvalio Hrvatskoj na pomoći u gašenju velikih požara. „Hvala Hrvatska“, napisao je Macron na hrvatskom jeziku na društvenoj mreži X. Pilot 855. protupožarne eskadrile bojnik Ante Vranjić javio se iz baze iz Bordeauxa te opisao detalje angažmana:

„Ovo je naš treći dan RescEU misije pružanja potpore Francuskoj. Stanje na požarištima i dalje je vrlo složeno i opožarena površina je izrazito velika, ali trudimo se uložiti maksimalne napore zajedno s našim francuskim kolegama da požare stavimo pod kontrolu. Naša misija je zaštititi ljudske živote, imovinu i prirodu te nam je iznimna čast predstavljati Republiku Hrvatsku i pomagati našim francuskim prijateljima s ostalim međunarodnim snagama kad je to najpotrebnije“.

Ponedjeljak 27. srpnja bio je četvrti dan angažmana hrvatskih protupožarnih pilota u Francuskoj koji su u četiri dana ostvarili 118 letova, 20 sati naleta i izbacili 576 tone vode. Prema riječima bojnika Ivana Dukića, stanje je u ponedjeljak ipak bilo puno bolje nego što je bilo nedjelju, i to ponajprije zahvaljujući kiši koja je pala tijekom noći. „Međutim, evo kako je danas viša temperatura, kako dan ide prema kraju, vjetar pojačava. Požar se, ponovno budi, stoga ćemo vidjeti što će donijeti naredni sat i dan“, rekao je bojnik Dukić. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez rekao je da je požar u Girondeu, „stabiliziran“, ali „nije pod kontrolom“. Međutim, Météo-France najavio je novi toplinski val, koji će zahvatiti veliki dio zemlje u utorak, 28. srpnja, s vrhuncem u srijedu, 29. srpnja, kada se na jugozapadu zemlje očekuju temperature od 40°C.

U ponedjeljak, 27. srpnja, tvrtka Dassault Aviation zatvorila je svoja 2 pogona u Merignacu i u Martignasu.

„U bliskoj suradnji s francuskom agencijom za nabavu obrambene opreme (DGA) i lokalnim vlastima, prebacili smo niz osjetljivih dijelova opreme iz naše lokacije u Martignasu i logističkog centra Cestas [smještenog u departmanu Gironde] u našu lokaciju u Mérignacu i zračnu bazu 106 u blizini Bordeauxa“,

rekao je predstavnik Dassaulta za Agence France-Presse (AFP). Prema njegovim navodima, zaposlenici u tvornicama u Mérignacu i Martignas- sur-Jalleu „ostaju kod kuće (vrijedi za one koji nisu evakuirani), osim timova bitnih za prijenos opreme i zaštitu naših objekata, kako bi se olakšali napori pri gašenju požara“. Lokacija Dassault Aviation u Mérignacu nalazi se pored zračne luke Bordeaux-Mérignac i glavno je mjesto za završnu montažu i letačko testiranje borbenih zrakoplova Rafale (što je dobro poznato i našim pilotima koji su u Francuskoj polazili obuku i letjeli na budućim hrvatskim Rafaleima) te poslovnih zrakoplova Falcon. Kompanija ArianeGroup također ima nekoliko lokacija u blizini Bordeauxa, koje su „sve evakuirane“, uključujući lokaciju Saint-Médard-en-Jalles, specijaliziran za pogonsko gorivo koje se koristi za pogon balističkih projektila M51. „Poduzete su sve potrebne mjere za njihovo osiguranje“, rekao je glasnogovornik ArianeGroupe, bez daljnjih detalja, a prenio Le Monde.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetio je regiju Gironde u ponedjeljak navečer, te prisustvovao brifingu s regionalnim prefektom i vatrogascima. Pozvao je na jedinstvo i borbu za pobjedu protiv požara, priznajući pritom da će nadolazeći tjedni biti teški. Usput se osvrnuo i na kritike zbog loše pripreme za ovakvu vrstu nepogoda.

„Nikada nismo čekali. Ulagali smo. U posljednjih deset godina gotovo smo udvostručili resurse civilne sigurnosti“,

rekao je Macron osvrćući se na svojih 10 predsjedničkih godina.

Europska komisija objavila je da je temeljem Mehanizma civilne zaštite u Francuskoj trenutno raspoređeno 7 zrakoplova i 4 helikoptera iz Češke, Hrvatske, Njemačke, Portugala, Slovačke, Švedske i Turske, od čega je većina dio flote rescEU za gašenje požara. Štoviše, europska povjerenica za krizna stanja Hadja Lahbib najavila je da će Europska unija pojačati svoje napore u borbi protiv požara u Girondeu s dodatnih 9 zrakoplova i 2 helikoptera, povučenih iz europskih rezervi, koji će biti raspoređeni od utorka, 28. srpnja.

Velikim vojnim mimohodom Francuska je obilježila svoj nacionalni praznik 14. srpnja, te tijekom i uoči nje okupila „Koaliciju voljnih“ , skup država koje podupiru Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije. Završni čin francuskog praznika na simboličan način održat će se večeras, nastupom francuske nogometne reprezentacije u polufinalu Svjetskog nogometnog prvenstva.

Koalicija voljnih za jačanje PZO Ukrajine

Uoči današnjeg mimohoda u Parizu, francuski predsjednik Emanuel Macron jučer je okupio čelnike 25 zemalja koje se zalažu za sigurnosna i politička jamstva Ukrajini. Hrvatsku je predstavljao premijer Andrej Plenković, napominjući da Lijepa naša sudjeluje u političkom ali ne i vojnom dijelu Koalicije voljnih. Predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da će Pariz dopustiti Kijevu proizvodnju francuskih krstarećih raketa, precizno vođenih bombi i presretačkih raketa za protuzračnu obranu nakon što je Ukrajina naručila francusko-talijanske sustave protuzračne obrane nove generacije SAMP/T i borbene zrakoplove Rafale:

“Ranije danas predsjednik Volodimir Zelenski i ja dogovorili smo akcijski plan naših dviju zemalja, provedbom onog što je načelno dogovoreno prošlog studenog u vezi s našom bilateralnom obrambenom suradnjom. (…) Pokrećemo projekt kupnje 16 borbenih zrakoplova Rafale zajedno s odgovarajućim sustavima naoružanja. Prvi zrakoplovi trebali bi se pojaviti na ukrajinskom nebu 2028.-2029., a obuka ukrajinskih pilota započet će u nadolazećim mjesecima”,

rekao je Macron u ponedjeljak, 13. srpnja, na konferenciji za novinare. U medijskim izviješćima naglašeno je kako članice  Koalicije voljnih planiraju početak zajedničkih vojnih vježbi, koje bi se održavale u blizini Pariza, gdje je smješten operativni stožer vojnog dijela koalicije. Najavljeno je i nešto što bi se nazvalo Koalicija za protubalističke rakete, čiji je cilj izgradnja europskih protubalističkih raketnih kapaciteta. U njoj bi sudjelovalo deset zemalja – devet europskih država i Ukrajina, a koje bi surađivale u razmjeni tehnologija i razvoju sustava za zaštitu Europe od balističkih projektila.

Hrvatski premijer  Plenković izvijestio je da je na sastanku Koalicije voljnih u Parizu izražena daljnja snažna potpora Ukrajini, “i politička i vojna i financijska“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi za medije. Izvijestio je da su one zemlje koje sudjeluju i u vojnom segmentu Koalicije voljnih najavile vježbe s Ukrajini susjednim zemljama kako bi pokazali zajedničke sposobnosti koje su se razvijale u posljednjih godinu i pol dana na kopnu, u zraku i na moru.

“Što se tiče hrvatske pozicije”, dodao je Plenković, “još jednom smo ponovili snažnu i principijelnu političku, financijsku, vojnu i humanitarnu potporu hrvatske Vlade Ukrajini, kao i posebna znanja i iskustva koje Hrvatska ima iz vremena Domovinskog rata, poput ekspertize u procesuiranju ratnih zločina, razminiranja i skrbi o ratnim veteranima. Založili smo se i za daljnju dinamiku pregovora o pristupanju Ukrajine u Europsku uniju”,

kazao je predsjednik Vlade istaknuvši da je to osobito važno sada kada je pozicija Mađarske bitno fleksibilnija nego je bila ranije. Sastanak je ocijenio vrlo korisnim i informativnim naglasivši da je dobro što je i Hrvatska na njemu sudjelovala. Upitan kako gleda na najavljenu “protubalističku koaliciju” unutar Koalicije, premijer je pojasnio da je cijela Koalicija voljnih, kao i uopće sigurnosna jamstva, koncipirana kao obrambeni mehanizam koji bi nastupio tek kada se jednom dogovori prekid vatre i postigne mirovni sporazum. „Dakle, nije to nikakva ofenzivna operacija niti uvlačenje svih ovih zemalja u ratna zbivanja“, ustvrdio je Plenković, dodavši da su dva pitanja koja predstavljaju problem Ukrajini – prvo da nemaju odgovor na eventualno korištenje nuklearnog oružna, a drugi su dalekometni balistički sustavi koje Rusija posjeduje i koristi. Zbog toga im je potrebna protubalistička obrana i zato su te zemlje koje imaju te sposobnosti u sastavu svojih oružanih snaga dio užeg tima koji će to podupirati. Plenković je iskoristio priliku kako bi ponovno kritizirao stavove predsjednika Milanovića koji je kritičan prema Koaliciji voljnih, a posebice zbog činjenice da nije dozvolio nazočnost pripadnika Počasno-zaštine bojne na mimohodu u Parizu, te su umjesto njih tamo stupali pripadnici ATJ Lučko.

Mimohod za francuski Nacionalni praznik

Na mimohodu od Slavoluka pobjede do Trga Concorde, francuske ali i savezničke postrojbe, kao i borbeni zrakoplovi iz cijele Europe pridružili su se raskošnoj proslavi održanoj u Parizu. U kontekstu prijetnji na Istočnom krilu NATO-a i najavljenom američkom povlačenju snaga iz Europe, moto ovogodišnjeg mimohoda bio je “Strateško buđenje Europe” kako bi se demonstrirala europska vojna snaga, ali i dodatno iskazala potpora Ukrajini.  Upravo zato su kao počasni gosti u mimohodu sudjelovali i pripadnici ukrajinskih Oružanih snaga, a u preletu uz akro-skupinu Patrouille de France letjela su i dva aviona Mirage 2000B s mješovitim francusko-ukrajinskim posadama, odnosno s ukrajinskim kopilotima koji su se obučavali u Francuskoj.

U postroju saveznika sudjelovali su i pripadnici specijalne policije, Antiterorističke jedinice Lučko, čiji je zapovjednik Mate Bilobrk istaknuo:

“Mi smo sretni i ponosni u zajedništvu, u ime svih, da možemo predstaviti domovinu u inozemstvu, u bilo kojem obliku, a pogotovo u ovome, gdje se nalazi svjetska elita. Mi smo sretni i ponosni.”

Dodao je da su ih Francuzi prebacili iz osmog u drugi red, a cjelokupni saveznički postroj je prošao ispred glavne pozornice.

Bienvenue à nos partenaires de la Coalition des volontaires. Honneur et fierté de vous avoir à nos côtés. pic.twitter.com/gGBWA1cpFO

— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) July 14, 2026

Ukrajinski vojnici bili su prvi puta na francuskom mimohodu

Poseban gost bio je ukrajinski predsjednik Zelenski, koji je dočekan s ovacijama, a Emmanuel Macron opisao je ukrajinsku prisutnost kao “simbol bratstva, hrabrosti i zajedničke sudbine“. Hrvatsku je, kako rekosmo, predstavljao premijer Plenković, unatoč teškim riječima koje je protiv ovog okupljanja  proteklih dana izrekao predsjednik RH Zoran Milanović. Bez obzira što Milanović o tome mislio, Hrvatskoj je mjesto među zapadnim saveznicima, što je jasno danas demonstrirano. Velika je šteta da u mimohodu nisu sudjelovali pripadnici OS RH, kojima bi to bilo prirodno mjesto, no i zamjena – ATJ Lučko – odradila je posao na visini. Mediji su primijetili i da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić – pozvan kao jedini ne-NATO i ne-EU čelnik – sjedio u prvom redu, ali nekoliko mjesta dalje od francuskog predsjednika Macrona, koji broji zadnje mjesece na ovoj funkciji. Unatoč nekim najavama, vojske Republike Srbije nije sudjelovala na pariškom mimohodu.

Za svoj posljednji mimohod u svojstvu vrhovnog zapovjednika, Emmanuel Macron imao je za cilj pokazati preporod francuskih oružanih snaga tijekom svojih deset godina na dužnosti, razdoblja u kojem se francuski obrambeni proračun udvostručio, pa su tako oklopna vozila Griffon i Jaguar, zajedno s dronovima postavljenim na kamionima, ilustrirali modernizaciju opreme posljednjih godina. Macron je u svojih 10 godina imao prilično napete odnose s Oružanim snagama, često obilježene nepovjerenjem i međusobnim napetostima, no za kraj mandata Macron ipak želi ostaviti vojsku na boljoj razini nego ju je dočekao.

Nakon što je u nedjelju, 12. srpnja, na Champs-Élyséesu održana generalna proba vojnog mimohoda povodom francuske proslave La fête nationale, postrojbu specijalne policije ATJ Lučko iz sastava MUP-a RH u ponedjeljak, 13. srpnja, obišao je hrvatski premijer Andrej Plenković. Plenković u Parizu boravi dva dana, gdje je ponedjeljak prošao posjetom “specijalcima” i sudjelovanjem na sastanku Koalicije voljnih, dok je utorak rezerviran za praćenje vojnog mimohoda na kojoj će sudjelovati i 22 pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko.

Specijalci iz Lučkog rekli su premijeru Plenkoviću da je pripremni tjedan prošao “sjajno”, te su uvjereni da će kvalitetno predstaviti Hrvatsku.

“Meni je posebno drago da će pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko, koji su zajedno s pripadnicima iz Rakitja bili dio hrvatskih oružanih snaga u Domovinskom ratu, sutra defilirati po Champs-Élyséesu za francuski Nacionalni dan”,

istaknuo je Plenković, dodavši:

“Sutra ćemo vas s ponosom gledati među pripadnicima više od 30 oružanih snaga koji će zajedno s francuskim postrojbama imati prigodu sudjelovati u tradicionalnom defileu, 10. u mandatu predsjednika Macrona, kojim na neki način zaokružuje svoj projekt jačanja europskih obrambenih sposobnosti i strateške autonomije Europe u bitno izmijenjenim sigurnosnim okolnostima diljem svijeta.”

Upravo bi zbog toga, upozorio je, izostanak Hrvatske s francuskog mimohoda zasigurno bio velika pogreška:

“Vlada je tu da sprečava pogreške, a vi ste tu da dostojno predstavljate Hrvatsku, kao što to činite svakodnevno u svim vašim zadaćama štiteći zakon i red i dajući ogroman doprinos sigurnosti cijele zemlje“,

poručio je premijer Plenković, ujedno prenijevši pozdrave potpredsjednika Vlade Božinovića, Medveda i Anušića.

Na mimohodu koji se ovoga puta zove “Strateško buđenje Europe” pripadnici ATJ Lučko trebali bi biti drugi u postroju – odmah iza domaćina Francuza. Mimohod ide svojom uobičajenom rutom od Slavoluka pobjede prema Place de la Concorde, što je dionica duga nešto više od 1,9 kilometara. Ovogodišnje izdanje uključuje gotovo 8500 sudionika, prema francuskom Ministarstvu oružanih snaga, uz otprilike 300 vozila i 193 konja Republikanske garde. Prelet je također značajno porastao – sa 65 zrakoplova i 29 helikoptera prošle godine na 98 zrakoplova i 32 helikoptera ove godine. Mimohod će otvoriti dva borbena zrakoplova Mirage 2000 kojima upravljaju zajedničke francuske i ukrajinske posade, a jedan zrakoplov je obojen u plavo-žutu boju ukrajinske zastave. Mimohod će dodatno obilježiti 400. obljetnicu francuske Mornarice, a svake se godine završava izvedbom “Ode radosti”, službene himne Europske unije. Ovo će biti deseti i posljednji mimohod parada predsjednika Emmanuela Macrona povodom Dana Bastilje prije isteka njegovog predsjedničkog mandata.

Vlada je kraj prošloga tjedna okončala suludu dramu oko hrvatskog sudjelovanja na vojnom mimohodu u Parizu 14. srpnja – na 182. telefonskoj sjednici donijela je odluku o sudjelovanju pripadnika specijalne jedinice Ministarstva unutarnjih poslova. Time je za sada završila politička svađa Vlade i Predsjednika Republike, no s obzirom na neke najave i prijetnje koje su prethodile ovoj odluci – svađi vjerojatno nije kraj.

Danas uoči sjednice Predsjedništva HDZ-a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio je da se pripadnici MUP-a od jučer nalaze u francuskoj prijestolnici:

„Policijski službenici, odnosno pripadnici specijalne policije, Antiterorističke jedinice Lučko, su od jučer u Parizu i kreću s pripremama, kao i pripadnici vojski svih zemalja koje sudjeluju na mimohodu … koji će sudjelovati 14. srpnja.“

Božinović pritom dijeli stav svog kolege Anušića o tome tko je zapravo trebao ići na mimohod:

Pripadnici specijalne policije na vojnom mimohodu u Zagrebu, srpanj 2025.

„Mislim da je vojska trebala biti tamo, mislim da su hrvatski vojnici sami sigurno to željeli jer to je jedna vidljivost vojske. Antiteroristička jedinica Lučko je specifična postrojba, jedina ratna postrojba koja je i danas aktivna u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova. O svim ovim pitanjima ćemo razgovarati.“

Cijeli taj razgovor – tko god ga vodio – nastavit će se nakon predstojećeg NATO summita na kojem će biti i predsjednik države Milanović i ministar obrane Anušić koji teško da će na tom važnom sastanku naći zajedničku točku.

Nažalost, već dugo Republika Srbija i njoj bliski entitet u BiH, Republika Srpska, predstavljaju izvor nestabilnosti u regiji. Ako ništa drugo, prema van se to očitovalo u napetim odnosima sa susjednim Kosovom, blokiranjem raznih reformskih nastojanja u Bosni i Hercegovini te „živopisnim“ odnosima prema Hrvatskoj i Albaniji (gdje i normalna suradnja u okviru NATO-a počne izazivati nevjerojatne strahove). Svemu pridonosi i politika balansiranja EU-a prema Rusiji i Kini. No, ni prema unutra situacija u Srbiji nije bila ništa bolja. Svjedočimo brojnim izborima na kojima je, uz sve više raznih prigovora, redovito trijumfirao Aleksandar Vučić. Tu su i korupcijski poslovi koji su odnijeli ljudske žrtve, velike javne demonstracije svekolike oporbe (koja redovitim sredstvima, čini se, ne može bliže vlasti), mafijaški obračuni u javnosti, ali i opća represija kakva se inače više ne vidi u široj regiji.

Sve se to donekle komprimiralo posljednjih dana. Situacija je zakomplicirana početkom lipnja, posebno oštrim izvješćem Europskog parlamenta o stanju u Srbiji, koja se više ni prividno ne kreće prema članstvu u EU-u. Zatim je sredinom mjeseca uslijedilo otkrivanje veza samog vrha beogradske policije s mafijom i njezinim likvidacijama, te demonstracijama koje su se opet pojačavale prema kraju lipnja i tamošnjem blagdanu Vidovdanu, danas, 28. lipnja. Zagrijavanju atmosfere pridonijeli su i veliki javni skupovi. Onaj vladajućih održan je ispred Skupštine Srbije u Beogradu u subotu, 27. lipnja (gdje su organizatori tvrdili da se okupilo više od 200.000 ljudi, a brojenjem sa slika došlo se tek do 32.500 okupljenih), dok je oporbeni skup zakazan za danas u Kraljevu.

Skup potpore Vučiću 27. lipnja 2026.

No, da bi se upotpunila slika, treba napomenuti kako je Aleksandar Vučić, od kraja svibnja 2017. predsjednik Srbije, baš na spomenutom velikom skupu u Beogradu najavio da uskoro planira podnijeti ostavku. Time bi novi predsjednički izbori u Srbiji, umjesto da budu održani prije kraja svibnja 2027., bili organizirani uskoro – „najkasnije tri mjeseca od nastanka spriječenosti predsjednika“, odnosno njegove ostavke najavljene „za nekoliko tjedana“. U tom svjetlu sve aktualne okolnosti u Srbiji već treba promatrati u predizbornom kontekstu, bez obzira na činjenicu što se sam Vučić više ne može kandidirati za mjesto predsjednika. Zbog toga se intenzivno nagađa o mogućem „ruskom manevru“ kojim bi predsjednica države možda postala vjerna Ana Brnabić, dok bi Vučić ponovno osvanuo na (sada opet ojačanom) mjestu premijera – što je pozicija koju je Aleksandar Vučić već obnašao od kraja travnja 2014. do kraja svibnja 2017. godine.

Vojne stvari

Što se Vučićevih predizbornih aktivnosti tiče, treba posebno napomenuti današnje „zveckanje“ oružjem te isticanje velike vojne modernizacije koju Republika Srbija provodi posljednjih godina. Dok se povodom Vidovdana prvo na vojnom aerodromu u Batajnici moglo vidjeti raznu izloženu vojnu tehniku, dio svega toga nakon podneva je borbeno isproban na vojnom poligonu „Pasuljanske livade“ u središnjoj Srbiji. Glavni gosti tamo bili su već spomenuti srbijanski predsjednik Vučić, ali i kompletan politički vrh Republike Srpske iz susjedne BiH.

Aeksandar Vučić i Milorad Dodik gledaju vježbu na “Pasuljanskim livadama”

Kao prvo, tu treba napomenuti da Srbija već dulje intenzivno investira u svoje vojne resurse i opremu. Dok se Hrvatska teškom mukom pomaknula preko granice vojnoga proračuna od milijardu USD (lani se jedva dostiglo oko 1,78 milijardi USD čistog vojnoga proračuna, da bi NATO-ova kvota od preko 2 posto BDP-a bila namaknuta akrobacijama s braniteljskim mirovinama), Srbija je za te stvari iste te 2025. godine utrošila oko 2,53 milijarde USD. To je oko 42 posto više, što je razlika kakva se uočava već godinama. Pritom treba napomenuti da, uz plaće profesionalnoga osoblja, Srbija još nije ponovno uvela obvezno služenje vojnoga roka (i s time povezane rashode), iako se o takvom potezu promišljalo posljednjih desetak godina. Baš je danas Vučić istaknuo kako bi tako nešto moglo zaživjeti u ožujku 2027. godine „za sve muškarce i mnoge djevojke“. Naravno, to je posebno zanimljivo kada se u obzir uzme da se baš lanjsko uvođenje, a onda i ovogodišnji početak obveznog služenja vojne obveze u Republici Hrvatskoj, često opravdavalo potrebom odgovora na takve inicijative u Srbiji. Za to vrijeme i Srbija glavninu svojega obrambenog novca vidljivo usmjerava na modernizaciju vojne opreme – s naglaskom na zrakoplovstvo, kopnenu vojsku i tamošnju riječnu flotilu (koja je skoro pa bolje prošla ondje na Dunavu nego čitava HRM na našoj obali Jadrana). Kako se nedavno moglo čuti od Aleksandra Vučića, do kraja 2025. godine Srbija je u svrhe materijalne modernizacije potpisala ugovore vrijedne oko 6 milijardi eura, što je više nego dvostruko od hrvatske modernizacije kojom se na sav glas hvale vladajući.

Kao drugo, što se sadržaja tih ugovora tiče, oni su tek na prvi pogled slični. Od Francuske je kupljena eskadrila novih borbenih aviona Rafale, koja se očekuje do 2030. godine. Tu treba napomenuti kako se radi o novim zrakoplovima, modernijim od onih za Hrvatsku, te je posao zaključen uz razvoj i vezanu suradnju vojnih industrija Srbije i Francuske. To je točka od koje je RH izričito odustala nakon propasti sličnog posla s Izraelom 2019. godine. Zato Srbija očekuje da će u tvornici „Utva“ u Pančevu uskoro krenuti proizvodnja dijelova za avionski top GIAT 30 M791, a nakon određenih prijenosa tehnologije možda i još ponešto. Uz to, u suradnji s Rusijom i Bjelorusijom prije izbijanja rata u Ukrajini kompletirala se te modernizirala eskadrila borbenih aviona MiG-29. Za njih su i danas u Batajnici predstavljeni opsežni paketi naoružanja. Od njih posebno treba istaknuti rakete zrak–zrak R-27ER i R-77, novopribavljene ruske TV-vođene rakete H-29TE, proturadarske rakete H-31P, ruske jedreće bombe KAB-500Kr te podvjesni sustav za elektroničko ratovanje MSP-418K. Uz to, ponovno se moglo vidjeti i već ranijih mjeseci spominjano novo kinesko avionsko naoružanje – kvazibalističke rakete CM-400AKG/B i jedreće bombe LS-6-500-3. Sve je to oprema koja dobrim dijelom do sada nije postojala na prostoru bivše SFRJ. Srbija je svoje MiG-ove 29 opremila i novim sustavom razlikovanja prijatelja i neprijatelja (IFF) TSB 2515 francuske tvrtke Thales, a kupljeni su i dodatni helikopteri H-145M u Njemačkoj (4 za vojsku i 5 za civilne svrhe), te Mi-35M iz Rusije (4 komada) i Mi-35P s Cipra (11 komada), koji su predstavljeni zajedno s opremom.

Što se protuzračne obrane tiče, u Batajnici se mogao vidjeti francuski laki PZO Mistral 3 (kakav je kupovala i Hrvatska), da bi se onda lepeza takvih sredstava u Srbiji nastavila i dodatnom kineskom opremom – sustavom srednjeg dometa HQ-17AE te jeftinijim sustavom dugog dometa FK-3 (koji se navodno planira uskoro dopuniti i skupljim te sposobnijim sustavom HQ-9). Sve bi to trebalo raditi i na temelju radarskih podataka francuskih sustava tvrtke Thales (3 radara dugog dometa GM403 Alpha i još 7 radara GM200), uz uvezivanje izvedeno na temelju tehnologije iz Izraela (s kojim Srbija također razvija intenzivnu industrijsku suradnju). No, posebno treba napomenuti i dodatne kupnje mješovitih PZO-sustava iz Rusije (dvije bitnice sustava Pancir S1M, kao dodatak na već postojeću bitnicu sustava Pancir S1E) – te modernih ruskih sredstava za elektroničko ratovanje. Riječ je navodno o jednom sustavu 1L269E Krasuha-2, trima sustavima 1RL257 Krasuha-4, nekoliko sustava Repellent-1 i sklopu sustava za pasivno elektroničko izviđanje Moskva-1 sastavljenom od tri stanice 1L265E i dvaju upravljačkih sklopova 1L266E. Ova posljednja napomenuta oprema dijelom se vidjela prošle jeseni na vojnoj paradi u Beogradu i predstavlja sredstva kakva se također donedavno nije viđalo u regiji i koja bi lako mogla predstavljati određeni problem za sve susjede Republike Srbije. Uz sve to, prezentirano je bilo i ponešto besposadnih sustava – kako uvoznih (s posebnim naglaskom na izraelsku FPV-letjelicu srednje kategorije LANIUS-X), tako i domaćih (kamikaza-letjelice „Komarac“, višenamjenske napadačke letjelice „Gavran“, ali i kopneni sustav „Mali Miloš“ u više varijanti). Sve je to još uvijek aktualni predsjednik Srbije Vučić začinio i najavama dodatnih međunarodnih kupnji iz Rusije, Francuske i Kine – pri čemu se već nagađa dolazi li iz Pekinga samo dodatna protuzračna oprema ili je u planu i kupnja dodatne eskadrile aviona, bilo borbenih ili trenažnih.

Represija bez premca

Za kraj spomenimo da je, unatoč svim nastojanjima prikaza nacionalne snage i sloge (jučerašnji politički skup vladajućih u Beogradu bio je nazvan „Srbija jedna porodica“, SNS bi na predstojeće izbore mogao izaći s listom „Ujedinjena Srbija“, a slični su motivi dominirali i bazom „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović“ u Batajnici) – stvarna slika ipak ponešto drugačija. Mimo već spomenutih javnih prosvjeda koji ne jenjavaju od pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024. godine – u posljednjih desetak dana represivni se aparat Srbije ponovno aktivirao i po pitanju navodnog korištenja „zvučnih topova“ protiv prosvjednika u Beogradu 15. ožujka 2025. godine. Konkretno, radi stručnih komentara na tu temu u posljednjih je sedam dana višekratno ispitivan renomirani beogradski vojni analitičar Aleksandar Radić (koji je zbog prijetnji članovima obitelji potom i napustio Srbiju), kao i niz novinara, odvjetnika te oporbenih čelnika koji su tvrdili da je vlast na studentima-prosvjednicima vjerojatno primijenila zvučni top.

Dakle, može se jasno konstatirati da Republika Srbija itekako jača svoje vojne snage te se vidljivo politički miješa u Bosnu i Hercegovinu kroz tretiranje vrha Republike Srpske gotovo kao domaćih političkih igrača. Istodobno sve manje mari za EU-standarde u vlastitoj kući, gdje se oporbu i kritičare privodi i zastrašuje – sve u svjetlu još jednih prijevremenih izbora koji će vjerojatno opet biti itekako problematični po pitanju primjene osnovnih demokratskih standarda. I, naravno, već sada treba očekivati da će predizborna kampanja opet biti žestoka, uz brojna spominjanja „ustaša“, zaplotnjačkih aktivnosti Hrvatske, Albanije i Kosova, operativaca SOA-e i drugih domaćih i stranih neprijatelja. Oporba će, s druge strane, vjerojatno opet voditi (možda i fizički nasilnu) bitku s problematičnim biračkim popisima, domaćim batinašima te glasačima „na privremenom radu“ iz Republike Srpske.

* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 28. lipnja 2026. pod nazivom “Srbija pokazala novo oružje koje su im dali Rusi, tako nešto u regiji još nije viđeno, to je problem za sve susjede!” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vucic-ostavka-vojna-modernizacija-represija-izbori-srbija-15722755

Njemačka vlada planira kupiti 40 posto dionica u europskom proizvođaču tenkova KNDS-u od obitelji koje posjeduju udjele. Tako bi Njemačka došla na isti udio koji posjeduje Francuska, o čemu su se dvije zemlje prethodno dogovorile, objavio je portal Deutsche Wellea. Očekuje se da bi novi njemački udio mogao koštati oko šest milijardi eura, što mora odobriti proračunski odbor njemačkog parlamenta. KNDS planira i izlazak na burzu. Francuska trenutno ima 50 posto udjela u tvrtki, ali namjerava to sniziti na 40 posto. Preostala petina dionica trebala bi otići na burzama u Frankfurtu i Parizu. Berlin je poduzeo korake nakon što se za prodaju odlučio Wegmann, holding obitelji koje drže udjele KNDS-a.

Glasnogovornik vlade Friedricha Merza rekao je da Njemačka kupnjom osigurava nacionalni interes i „dugoročni utjecaj u tvrtki koja je strateški važna za europsku sigurnost i obrambene kapacitete“. Dvije države su u zajedničkom priopćenju navele ambiciju razviti KNDS u vodeću tvrtku namjenske industrije u Europi „koja će služiti francuskim i njemačkim oružanim snagama“. No, ovaj dogovor izaziva i kritike jer njemačka vlada nastavlja izravno ulaziti u vlasništvo tvrtki koje zarađuju proizvodnjom oružja, piše DW. Riječ je o najvećem europskom proizvođaču tenkova, s poznatom njemačkom markom Leopard i francuskim Leclercom. KNDS razvija i sljedeću generaciju tih borbenih vozila. Tvrtka je nastala prije desetak godina spajanjem njemačke obiteljske tvrtke Krauss-Maffei Wegmann i francuskog državnog proizvođača oružja Nextera.

Marco Becht, profesor korporativnog upravljanja na briselskom sveučilištu ULB, kaže da Berlin cilja i zaradu i stratešku kontrolu: „Oni misle – zašto bi ostavili sav novac privatnim investitorima? I zašto država ne bi zarađivala na tvrtkama tako što postaje dioničar?” Declan Power, analitičar za pitanja obrane u dublinskom Institutu za međunarodne i europske poslove, pak vidi značaj dogovora u spremnosti Pariza i Berlina da ojačaju vojne kapacitete: „U Europi se o tome mnogo govori, ali ovaj dogovor je vidljivi korak prema tome da Europa preuzme kontrolu nad vlastitim obrambenim proizvodnim kapacitetima“, izjavio je za DW. „Zaštita teritorija i ljudi srž je obveza odgovorne države, posebno demokratske države“, dodaje Power. Berlin se u priopćenju vezano za ovaj posao pozvao na rusku agresiju na Ukrajinu kao ključni primjer zašto se mora jačati vojska. Osobito treba naglasiti da je riječ o tenkovima, oružju o kojem se često polemički raspravlja nakon iskustava rata u Ukrajini i teških ruskih gubitaka tenkova uporabom ukrajinskih dronova.

Posebna prava za njemačku državu u TKMS

Berlin i sada ima bitan utjecaj na privatni namjenski sektor licenciranjem proizvođača i odobravanjem izvoza oružja. No, čini se da sada želi pojačati kontrolu, ocjenjuje DW. KNDS nije prvi takav dogovor. U listopadu prošle godine vlada je osigurala posebna savjetnička prava i nominacije za nadzorni odbor u proizvođaču podmornica Thyssenkrupp Marine Systems. Državni Kreditni institut za obnovu kupio je 2021. četvrtinu udjela u tvrtki Hensoldt koja proizvodi vojne radare. Posjeduje i 11 posto dionica u divu zrakoplovne industrije Airbusu. „Kad pogledate te primjere, čini se da njemačka država ima sve više interesa za obrambeni sektor i želi biti više uključena“, ocijenio je profesor Becht.

Važnost ovog dogovora

Dogovor oko KNDS-a značajan je za bilateralne odnose Njemačke i Francuske, posebno jer je nedavno zbog nesporazuma neslavno propao zajednički projekt borbenog zrakoplova FCAS. O tome smo pisali na stranicama portala Obris.org u veljači kada smo objavili da je francuski proizvođač  Dassault inzistirao na vodećoj ulozi u projektu, što  je pak izazivalo nezadovoljstvo u Njemačkoj te konačni kraj projekta. To je mnogima bio signal da nešto ne valja u odnosima.

I sadašnji pregovori oko KNDS-a razvlačili su se mjesecima, ocijenio je DW. Njemačka vlada izjavila je da će raditi u „bliskom dijalogu i na ravnopravnoj osnovi s francuskim partnerima“. Profesor Becht ipak smatra da, iz perspektive Berlina, ovaj dogovor ima elemente suradnje, ali i demonstracije nove vojne snage prema Francuskoj: „Pokazuje novu njemačku volju da se bude konkretniji i čini manje ustupaka“. Dodao je da je „Njemačka sve spremnija reći ‘ne’ umjesto da se jednostavno prilagođava Francuskoj.” Osim toga treba naglasiti da je njemački kancelar Merz otvoreno iznio njemačku ambiciju da njihove oružane snage – Bundeswehr – postanu najsnažnija vojska u NATO Savezu.

Nema puno vojnih mimohoda u Europi koji su nadaleko poznati i cijenjeni – ističe se poljski povodom Dana Oružanih snaga (odnosno pobjede nad Sovjetskom Rusijom u Bitci za Varšavu), britanski „Trooping the Colour“ povodom rođendana britanskog monarha, i tradicionalni francuski povodom Dana državnosti, odnosno La Fete National. Na ovom francuskom Hrvatska je do sada nastupila tek nekoliko puta, što se uvijek smatralo velikom čašću, no ove godine – unatoč tome što je dobila pozivnicu – na pariškom mimohodu neće sudjelovati. Razlog – besmislena odluka Predsjednika Republike.

Ministar obrane Ivan Anušić je u petak, 26. lipnja, prvi puta spomenuo da je Hrvatska pozvana na mimohod u Parizu:

Ministar Anušić na generalnoj probi mimohoda OS RH 2025. godine

„Počasna bojna je pozvana povodom Dana državnosti Republike Francuske da sudjeluje u mimohodu koji se svake godine održava u Parizu i ja ću svakako dati suglasnost da upravo oni odu tamo i predstavljaju Republiku Hrvatsku. Pozvani smo kao članica NATO-a, kao članica Europske unije i kao strateški saveznik Republike Francuske”.

Anušić je tom prilikom najavio da će dati suglasnost za sudjelovanje OS RH na ovoj manifestaciji, ali i da ne očekuje oko toga probleme s Predsjednikom:

„Mi nemamo nikakve službene informacije s Pantovčaka i ne vidim niti jedan suvisli razlog zbog čega bi se zabranio jedan protokolarni posjet na poziv našeg strateškog saveznika”.

Ministar obrane je još napomenuo da za sudjelovanje na takvom događaju nije potrebna suglasnost Predsjednika Republike jer se ne radi o vojnoj operaciji. Prema planu, na mimohodu je trebao sudjelovati 21 pripadnik Počasno-zaštitne bojne, koji su ovih dana trebali krenuti u pripremni kamp u Francusku.

Na reakciju predsjednika Milanovića trebalo je pričekati da prođe vikend, da bi se onda danas Milanović oglasio iz Supetra na Braču. „Hrvatska vojska neće ići na vojnu paradu u Pariz”, potvrdio je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović u izjavi za medije u Supetru.

“Zapovijed ne izdaje ni HDZ-ov kartel, ni Plenković, ni Anušić, nego ja kada ocijenim da je to potrebno, u situacijama koje ocijenim kritičnima, ispolitiziranima i štetnima za Hrvatsku, za naš ugled, dostojanstvo. Tako da ne znam koga to Plenković misli poslati u Pariz, možda mažuretkinje, koje respektiram, ali vojnici ne mogu ići, ako ja to ne dopustim“,

rekao je Predsjednik te naveo da prema Ustavu i zakonu hrvatske Oružane snage predstavlja vrhovni zapovjednik, u zemlji i inozemstvu.

„Plenković je dobio poziv, drži ga u ladici, o tome ne razgovara sa mnom. Mora o tome sa mnom razgovarati, moje mišljenje je u pravilu mišljenje promatrača, ali kada nešto ocijenim nepovoljnim onda sam arbitar i VAR soba i gotovo je. Dakle, vojska neće ići“,

istaknuo je Milanović te naveo i razloge zbog kojih Hrvatska vojska neće sudjelovati na mimohodu u Parizu. Kao jedan od razloga jest činjenica što Francuska lani nije poslala svoju vojsku na vojni mimohod u Zagreb.

Predsjednik Milanović na Danu grada Supetra (Photo: UPRH/Dario Andrišek )

„Prošle godine mi smo imali vojni mimohod, jednom u deset godina, na koji smo pozvali sve svoje NATO saveznike. Nisu svi došli, došli su Amerikanci, Englezi, još jedan krug država. Poslali su zastavu i barem nekoliko vojnika koji tu zastavu nose u postroju i salutiraju domaćinima. Postoji jedna država kojoj smo ostavili preko milijardu eura u zadnje vrijeme, to je Francuska. Ali oni ne da nisu došli, nego se uopće nisu opravdali. Radi se o državi s kojom i nemamo vojnu suradnju ozbiljniju, ali čiji smo kupac, imamo komercijalni odnos. I onda očekuješ da dođu jednom u deset godina na naš nacionalni praznik. Kupili smo od tebe robu za ogroman novac, ti ne dođeš. Pola godine kasnije evo ih u Beogradu. Zato nisu došli, jer su trgovali s Beogradom. Ni u to ne ulazim, sami smo si to dopustili, oni su donijeli odluku, nas ignoriraju, u Srbiju idu. Potpuno ignoriranje Hrvatske“,

pojasnio je predsjednik Milanović. Kada je riječ o odlasku OS RH u Pariz, Predsjednik Republike je ponovio kako će “biti onako kako odlučim ja, a Plenković neka se presvuče u uniformu i neka nosi hrvatsku zastavu“. Naglasio je kako od Francuske očekuje „respekt te recipročne i uzajamne odnose“.  „Plenković kaže da su Francuzi neki dan preletjeli iznad Jaruna. Kada je trebalo donijeti zastavu i biti među hrvatskim saveznicima, njih nema. Zašto ih nema? Trguju s Beogradom istom robom koju su prodali nama“, rekao je predsjednik Milanović te naglasio kako jedino SAD smatra pravim hrvatskim saveznikom: “Uskoro idem u Slunj na završetak najveće hrvatske vojne vježbe ove godine. To je vojna vježba Hrvatske vojske, a od svih naših saveznika tamo su jedino Amerikanci. Ljudi s kojima radimo posao, to su moji saveznici“.

Kao drugi razlog zbog kojega ne želi da HV ide u Pariz, Predsjednik je istaknuo činjenicu što Francuzi događaj predstavljaju kao „promociju Koalicije voljnih”. “Poziva nas vojska čiji prvi vojnik, načelnik francuskog Glavnog stožera, šalje poruke krvi i smrti – pripremite se da će vaša djeca ginuti“, naveo je predsjednik Milanović ističući da je situacija u kojoj vojnici imaju pravo na takav način politički komunicirati njemu neprihvatljiva.

SAD su za Milanovića jedini pravi saveznik

„Nalazimo se u vremenu kada više zapadnih generala govore o politici, o neizbježnosti rata s Rusijom. Kada generali počnu govoriti o politici vrijeme je da povučemo ručnu. U takvoj koaliciji Hrvatska, dok sam predsjednik, ne da neće sudjelovati, nego će učiniti sve da se od toga odmakne“,

rekao je predsjednik Milanović. I zaista, francuski predsjednik Emanuel Macron potvrdio je nedavno da je na vojni mimohod pozvao sve zemlje članice tzv. Koalicije voljnih: „Za nadolazeći 13. i 14. srpnja pozvao sam sve sudionike koalicije voljnih da dođu u Pariz na Dan pada Bastille te da održimo sastanak te koalicije.“ Ukrajina će pritom biti posebni gost, a zamišljeno je da na mimohodu u zračnom preletu sudjeluju francuske i ukrajinske zračne snage, koje bi trebale Pariz preletjeti s borbenim avionom Mirage.

Predsjednik Milanović je podsjetio i da je podržao, kao premijer, odlazak HV na vojnu paradu u Pariz 2013. godine, jer je to podržao i tadašnji predsjednik države i vrhovni zapovjednik:

OS RH na francuskom mimohodu 2013. godine

“Da je Josipović rekao ne može – ne može, ali mi smo svi rekli može i idemo. Zašto smo tada išli? Bio je drugi svijet, tek smo ušli u Europsku uniju, bili smo ekskluzivni gost na toj paradi. Sada su Francuzi pozvali sve žive, žele postrojavanje na Champs Élyséesu kao spomenik francuskoj veličini. Nisam siguran koliko će europskih država na to pristati, ali znam da Hrvatska neće“,

zaključio je predsjednik Milanović. Milanović je očito zaboravio da su osim 2013. godine Oružane snage RH na pariškom mimohodu sudjelovale i 2014. godine, ali da unatoč tome Francuzi jednako kao i prošle godine nisu poslali čak ni zastavu na hrvatski mimohod 2015. godine, povodom 20-te obljetnice VRO Oluja. Jednako kao ni SAD ni SR Njemačka, kojoj je tada Hrvatska platila nemale novce za kupovinu PzH 2000, koje su nakon velike neizvjesnosti ipak bile pokazane na mimohodu 2015. Sve to se događalo u mandatu premijera Zorana Milanovića, koji tada o tome nije rekao ni riječ, ali je mimohod gledao iz prvoga reda.

Na današnje izjave predsjednika Milanovića odmah se osvrnuo i premijer Andrej Plenković, također s morske destinacije na Hvaru. Premijer je istaknuo da protokolarno-ceremonijalni boravci pripadnika OS RH nisu u Milanovićevoj nadležnosti, nego su u nadležnosti ministra obrane Ivana Anušića sukladno Zakonu o obrani. „To nije vojna misija, operacija niti je Koalicija voljnih, nego smo tamo pozvani kao država koja s Francuskom ima sporazum o strateškom partnerstvu kojem pak on uopće nije pridonio,“ rekao je Plenković, podižući pritom ulog:

„I mi ćemo inzistirati, tj. ministar obrane će inzistirati prema načelniku Glavnoga stožera Kundidu. Ukoliko se dogodi da ovaj izda neku nepostojeću, u ovom kontekstu, usmenu zapovijed, ja već sada unaprijed govorim da u tom slučaju, ako načelnik Glavnog stožera ne ispuni ovo što je ministar Anušić najavio u petak, da on od tog trenutka više nema moje povjerenje i da očekujem njegovu ostavku.“

Plenkovićevo očekivanje je, naravno, neutemeljeno, kao i ideja da načelnik Kundid da ostavku zbog mimohoda a ne, primjerice, zbog do dana današnjeg izostale nabave propisne protuzračne obrane ili, pak, zastoja u opremanju HRM-a obalnim ophodnim brodovima.

Tijekom naredna 2 tjedna treba očekivati razmjenu uvreda i pravnih natezanja na relaciji Pantovčak-Markog trg-Krešimirov trg. Jedno je sigurno – na pariškom mimohodu neće biti sjajnih pripadnika Počasno-zaštitne bojne, koji na aveniji Champs-Elysees predstavljaju Hrvatsku i pripadnost ne samo francuskim nego univerzalnim vrijednostima „Liberté, égalité, fraternité“. Zašto je tome tako – zna samo Zoran Milanović.

Francuska Naval Grupa potpisala je memorandume o razumijevanju (MoU) s još dva hrvatska partnera – tvrtkama INELTEH i INDI-metal, za isporuku opreme u sklopu lokalne izgradnje korveta. Potpisivanje koje je suorganizirano s Hrvatskom gospodarskom komorom održano je 17. lipnja 2026. na svjetski poznatom sajmu obrane i sigurnosti Eurosatory u Parizu, na kojem svoje proizvode i usluge predstavlja čak 38 hrvatskih obrambenih tvrtki. Memoranduma su potpisali Jezerko Crnić, direktor INELTEH-a i Endi Šterpin, predsjednik Uprave INDI-metala s Julienom Hostinom, direktorom za industrijsku suradnju Naval grupe. Sporazumi s tvrtkama INELTEH za elektroničku opremu i sustave te INDI-metal za konzole i razvodne ploče predstavljaju novu prekretnicu u integraciji hrvatskog industrijskog i pomorskog ekosustava u dobavni lanac Naval Grupe i plan inovacija usmjeren prema Hrvatskoj i izvoznim tržištima.

“INELTEH i INDI-metal danas su potpisom memoranduma na nacionalnom štandu pokazali da hrvatske tvrtke imaju što ponuditi u izuzetno konkurentnoj industriji. Ovo je izravan nastavak Industrijskog dana koji smo prošle godine organizirali s Naval Group u Hrvatskoj kada smo im pokazali naše kapacitete. Ovo su konkretni rezultati sustavnog povezivanja tvrtki na kojemu radimo kroz Zajednicu obrambene industrije HGK upravo kako bi bile spremne kada se otvore prilike ovog tipa,”

poručio je Tomislav Radoš, zamjenik predsjednika HGK.

Naval Grupa već procjenjuje da će tijekom faze izgradnje diljem zemlje biti mobilizirano više od 1.000 izravnih i neizravnih visoko kvalificiranih radnih mjesta. To otvara dugoročne perspektive u kontekstu izvoznih prilika. Održavanje, modernizacije te istraživanje i razvoj dodatno će osigurati održiv opseg posla i stvaranje dodatnih kvalificiranih radnih mjesta tijekom vremena, napominje Naval grupa u priopćenju.

Ponuda Naval Grupe za Hrvatsku ratnu mornaricu predviđa lokalnu izgradnju većine dijelova za obje korvete Gowind u Hrvatskoj, uključujući završno sklapanje i održavanje tijekom cijelog životnog ciklusa brodova.

Francuska ministrica obrane Catherine Vautrin svečano je u ponedjeljak, 15. lipnja, otvorila izložbu obrambene i sigurnosne opreme Eurosatory 2026, koja se tradicionalno održava u kompleksu Paris-Nord Villepinte Exhibition Centre. Nakon dinamične demonstracije operativnih sposobnosti i multinacionalne operabilnosti francuskih, belgijskih i britanskih kopnenih snaga, Vautrin je istaknula da se ponovno naoružavanje proteže dalje od vojnih sposobnosti, sve do industrijskih kapaciteta: „Pobjeda se više ne postiže samo na bojnom polju, već i na proizvodnim trakama. Tvornica je naše prvo oružje“. Da je interes za ponovno naoružavanje i jačanje gospodarskih obrambenih kapaciteta velik, pokazuju i brojke s ovogodišnjeg Eurosatoryja – petodnevna izložba, koja traje do 19. lipnja, najveće je izdanje u 59-godišnjoj povijesti ovog događaja: više od 2.650 izlagača iz 68 zemalja na 185.000 četvornih metara izložbenog prostora, preko 350 službenih delegacija iz gotovo 100 zemalja, tisuće stručnih posjetitelja i više od 1.100 novinara iz cijelog svijeta. Sama Francuska demonstrira svoje obrambene sposobnosti kroz izložbeni prostor od 4.400 četvornih metara s gotovo 60 komada opreme koju su izložile francuske Oružane snage i Glavna uprava za naoružanje (DGA).

Direktorica ukrajinskog Fire Pointa Irena Terekh s projektilom Flamingo (u pozadini štand hrvatske tvrtke DOK-ING)

Jedan od najupečatljivijih događaja na Eurosatoryju 2026 je dramatično širenje sudjelovanja Ukrajine. Dok je na prethodnim izdanjima sudjelovalo samo nekoliko ukrajinskih tvrtki, ove godine izlaže više od 80 ukrajinskih obrambenih tvrtki koje predstavljaju tehnologije testirane na bojnom polju tijekom više od četiri godine rata s Rusijom. Njihovi izloženi primjerci uključuju dronove, sustave za elektroničko ratovanje, autonomna kopnena vozila, robote za razminiranje, simulatore borbe i oklopna vozila sljedeće generacije, ali i trenutno vrlo popularan i učinkovit projektil FP-5 Flamingo (proizvođač Fire Point) za duboke udare u Ruskoj Federaciji. Promatrači se slažu da je ukrajinski paviljon postao jedna od najpomnije praćenih atrakcija jer nudi praktične lekcije iz modernog ratovanja visokog intenziteta. Štoviše, ministrica Vautrin iskoristila je Eurosatory za najavu ubrzanja suradnja francuskih i ukrajinskih obrambenih kompanija službenom uspostavom Brave1 Francuska-Ukrajina. Do sada su već uspostavljena vrlo konkretna industrijska partnerstva, primjerice između Shark Roboticsa i Tencorea u kopnenoj robotici ili između FirePointa, Safrana i Geoflexa. Brave1 Francuska-Ukrajina sada će omogućiti financiranje projekata tehnološkog sazrijevanja, organiziranje hackathona i ubrzanje pojave rješenja provjerenih u borbi, objavila je francuska ministrica obrane.

Republiku Hrvatsku na ovogodišnjem Eurosatoriju predstavlja 38 tvrtki, od kojih 31 izlaže na nacionalnom štandu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva obrane, Ministarstva gospodarstva i Agencije Alan.

„Kao središnja državna tvrtka za promet naoružanjem i vojnom opremom, na sajmu Eurosatory ćemo predstaviti dio portfelja Agencije Alan koji okuplja i dosad provjerena i konkurentna rješenja hrvatske obrambene industrije, ali i nove inovativne koncepte i projekte na kojima radi Agencija Alan. Cilj nam je dodatno ojačati međunarodnu suradnju te otvoriti nove mogućnosti za hrvatske proizvode na globalnom tržištu obrane i sigurnosti“,

rekao je Goran Basarac, predsjednik Uprave Agencije Alan. U utorak i srijedu, 16. i 17. lipnja, na izložbi Eurosatory je i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić.

„Hrvatske obrambene tvrtke na Eurosatoryu predstavljaju hrvatsko znanje, patente, ideje i proizvode. Ne samo da predstavljaju nego uspostavljaju nove suradnje i izvoze u zemlje članice Europske unije i NATO-a. Hrvatska nije netko tko samo nabavlja naoružanje i vojnu opremu, nego proizvodimo visokokvalitetna tehnološka rješenja i proizvode naše obrambene industrije plasiramo na međunarodno tržište. Ministarstvo obrane i Vlada Republike Hrvatske i dalje će snažno podupirati hrvatsku obrambenu industriju koja u geopolitički izazovnim vremenima pridonosi nacionalnoj sigurnosti, ali i razvoju našeg gospodarstva“,

rekao je ministar Anušić tijekom obilaska hrvatskog nacionalnog izložbenog prostora. Na marginama Eurosatoryja, ministar Anušić održao je niz sastanaka s predstavnicima domaćih i stranih obrambenih tvrtki, kao i bilateralne sastanke s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Slovačke Republike Robertom Kaliňákom, zamjenikom ministra obrane Republike Koreje Chongdaeom Wonom te s predsjednikom uprave Rheinmetalla AG Arminom Pappergerom.

Kao što je nedavno bilo najavljeno, jučer su na Eurosatoryju hrvatski i slovački ministar obrane, te direktor i vlasnik tvrtke Šestan-Busch Alojzije Šestan, potpisali ugovor za nabavu borbeno zaštitnih kaciga. Osim toga, Anušić je potpisao i okvirni sporazum za kupovinu slovačkog streljiva. Slovačku obrambenu industriju u Francuskoj predstavlja 17 tvrtki, a Ministarstvo obrane  Republike Slovačke osim spomenutih ugovora s Hrvatskom za prvi dan izložbe izdvojilo je još i uspješno ispregovarane povoljnije uvjete s Fincima oko isporuke borbenih vozila Patria 8*8.

Osječka Orqa na Eurosatoryju je premijerno predstavila taktički dron MRM2-10AI, namjenski dizajniran za zahtjevno borbeno okruženje i realnost modernog elektroničkog ratovanja. Karakterizira ga ugrađena računalna platforma spremna za pokretanje modela umjetne inteligencije koje isporučuje kupac ili koja treća strana, vizualno vođenje u terminalnoj fazi pri okolnostima izostanka GNSS (Global Navigation Satellite System) signala, te hibridna komunikacijska arhitektura s radio upravljanjem IRONghost i izvornim optičkim vlaknima plus automatsko prebacivanje u slučaju kvara. U Orqi tvrde da je njihov novi dron pouzdano otporan na ometanje, a istodobno pruža veću oeprativnu fleksibilnost.

Zagrebački DOK-ING na Eurosatoryju predstavlja dvije nove konfiguracije svog besposadnog sustava sljedeće generacije MV-8 KOMODO. Na izložbenom štandu DOK-ING-a predstavljen je protudronski sustav koji se bavi jednim od najhitnijih sigurnosnih izazova današnjice: prijetnjama dronovima, a predstavljen je i sustav za probijanje minskih polja, razvijen u suradnji s Rheinmetallom i Pearson Engineeringom, koji omogućuje brzi proboj trupa preko miniranog terena. Ovo je ukupno četvrta konfiguracija predstavljena u jednoj godini, pohvalili su se iz DOK-ING-a, što je, tvrde, „jasan znak DOK-ING-ovog ubrzanog razvoja besposadnih rješenja za operacije borbene potpore“. Komodo je u Francuskoj izložen opremljen i slovenskom oružnom stanicom Mangart 30, čija je premijera bila u listopadu prošle godine na vojnom sajmu SIDEC u Celju.

Fisaza – hrvatsko znanje na bliskoistočnom tržištu

Među brojnim kompanijama našao se i jedan raritet – tvrtka Fisaza koja na izložbi predstavlja automatiziranu liniju za punjenje inicijalnih kapica i primera. Fisaza na sajmu nastupa kao tvrtka sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a tehnologiju je početkom godine premijerno predstavila na sajmu World Defense Show u Rijadu, gdje je i potekao prvi val ugovora, primarno za zemlje Bliskog istoka. Punjenje sitnih inicijalnih kapica i primera, komponenti koje pokreću cijeli sustav streljiva, i danas se velikim dijelom obavlja ručno, sporo i uz visok rizik za radnike. Fisaza taj korak automatizira pomoću patentirane tehnologije doziranja i punjenja te transporta zasnovanog na levitirajućim pločama, gdje nosači s komponentama lebde i kreću se magnetski umjesto klasične trake. Zahvaljujući tome jedna linija postiže proizvodne kapacitete tri do četiri puta veće od onih kojima raspolažu postojeći proizvođači na tržištu, uz manje ljudi i veću sigurnost. Iz tvrtke napominju da iza ovih rješenja stoji hrvatski inženjering i hrvatsko znanje, poslovnu polugu i pristup tržištu osiguravaju Emirati, a proizvod cilja na zemlje NATO saveza i sada sve izraženije na Bliski istok. Izložbeno mjesto Fisaze posjetila je i delegacija Agencija Alan na čelu s direktorom Goranom Basarcem, što potvrđuje da se radi o domaćem znanju koje je prepoznato i na razini hrvatske države, a ne tek o još jednom izlagaču na velikom sajmu, objavila je tvrtka u svom priopćenju. Fisaza usporedno najavljuje i strateški projekt u Hrvatskoj te pozicioniranje tvornica i partnerstava na strateškim lokacijama unutar NATO saveza, od kojih su dvije već osigurane.

Prvi puta su priliku za predstavljanje dobile tvrtke koje su do nedavno bila rubno zanimljive široj javnosti, a trenutno nude iznimno zanimljiva rješenja za kibernetičku obranu. „Ovaj sajam je prilika da međunarodnoj obrambenoj i sigurnosnoj zajednici prvi put, na nacionalnom štandu, predstavimo Hyperbunker i naš patentirani pristup kibernetičkoj otpornosti. Vjerujemo da će nam sudjelovanje omogućiti razvoj novih partnerstava i inovacija,” rekao je Mladen Milavić iz Hyperbunkera.

Osim Brodosplita, na Eurosatoryju se predstavlja i Iskra Shipyard iz Šibenika, koja puno očekuje od nedavnog preuzimanja brodogradilišta 3. Maj u Rijeci.

„Za Iskra Shipyard ovo je mjesto za predstavljanje naših brodograđevnih rješenja međunarodnim partnerima i praćenje najnovijih trendova koji oblikuju buduće potrebe obrambenih i sigurnosnih sustava. Naša recentna akvizicija riječkog brodogradilišta 3. Maj otvara sasvim nove mogućnosti pozicioniranja u okviru europske strategije jačanja vlastitih industrijskih kapaciteta u obrambenoj industriji, gdje brodogradnja igra značajnu ulogu“,

naglasio je Roko Vuletić iz Iskra Shipyarda.

*Photo: C.Vautrin/X, I.Terekh/X, HGK, Fisaza, MORH/J.Šeri