Od danas pa do utorka, 16. rujna, ruska i bjeloruska vojska provode zajedničku vježbu „Zapad-2025“. Tema ovogodišnje vježbe je „Upotreba regionalnih grupacija (snaga) za osiguranje vojne sigurnosti Zajednice država“. Kako navodi bjelorusko Ministarstvo obrane, tri su glavna cilja vježbe: (1) poboljšanje vještina zapovjednika (zapovjednih časnika) i stožera u upravljanju skupinama (snagama) za odbijanje agresije na Zajednicu država; (2) povećanje razine koordinacije između zapovjednih tijela i terenske obuke vojnog osoblja u izvršavanju zajedničkih zadaća održavanja mira, zaštite interesa i osiguranja vojne sigurnosti; (3) uvježbavanje različitih opcija zajedničkih djelovanja za neutralizaciju prijetnji i stabilizaciju situacije na granicama Zajednice država. Nekoliko tisuća vojnika iz Rusije i Bjelorusije, napominje DW, simulirat će napad i odbijanje napada, uključujući zračne napade i sabotaže, a trebali bi uvježbavati i rad na novoj ruskoj hipersoničnoj raketi Orešnik, koju je Rusija velikodušno ustupila i Bjelorusiji kao jednoj od svojih najvjernijih saveznica. Ratne vježbe u Bjelorusiji i Rusiji izazivaju zabrinutost u Ukrajini, gdje još uvijek trpe posljedice okupljanja snaga radi posljednje vježbe „Zapad“ iz rujna 2021. godine, kao i u zapadnim saveznicama Latviji, Litvi i Poljskoj, koje graniče s Bjelorusijom. Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da ovogodišnja vježba „ometa miroljubive napore“ američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata i „predstavlja neposrednu prijetnju ne samo Ukrajini, već i Poljskoj, baltičkim državama i cijeloj Europi“.

Ovogodišnja vježba počinje dok se još nije slegla buka oko najnovijeg incidenta s ruskim dronovima u Poljskoj. Upravo je poljski premijer Donald Tusk nakon nemirne noći s 10. na 11. rujna ustvrdio da je vježba „Zapad“ povezana s „poticanjem kaosa, panike, tjeskobe i političkih podjela u Poljskoj“. Poljska je noćas u ponoć iz sigurnosnih razloga zatvorila granicu s Bjelorusijom „na neodeđeno vrijeme“, a zbog incidenta s ruskim dronovima uvela je i ograničenja zračnog prometa u dijelovima države uz granice s Bjelorusijom i Ukrajinom. Poljska agencija za zračnu navigaciju (PANSA) objavila je da je, na zahtjev Operativnog zapovjedništva poljskih Oružanih snaga, u istočnom dijelu Poljske uvedeno ograničenje zračnog prometa u obliku ograničene zone EP R129 od 22:00 UTC 10. rujna 2025. do 23:59 UTC 9. prosinca. PANSA je objasnila da se zatvaranje zračnog prostora uz istočnu granicu odnosi na promet na visini ispod 3.000 metara, te se ne odnosi na rute kojima lete, na primjer, zrakoplovi iz Kine u Europu ili iz Rusije u Tursku. Zamjenik ministra obrane Poljske Cezary Tomczyk najavio je da će Poljska zbog rusko-bjeloruske vježbe rasporediti 40.000 vojnika na granici s Bjelorusijom.

Poljska – ograničenje zračnog prometa

Susjedna Litva također se priprema na moguće povrede granice dok će se u Bjelorusiji se održavati vojne vježbe ruske i bjeloruske vojske. Kao reakciju na predstojeću vojnu vježbu, litavski graničari su proteklih tjedana prošli dodatne obuke; a tijekom rusko-bjeloruske vježbe provodit će i dodatne patrole, objašnjava general Rustamas Liubajevas iz Državne granične službe. „Rusiju od rata u Ukrajini još više vidimo kao mogućeg napadača. (…) Računamo s povredama granice – primjerice tako da se instrumentaliziraju migranti, kao što se to već događalo u prošlosti“, rekao je Liubajevas. Litva se priprema i na to da bi vojnici u nadolazećim danima mogli bez dozvole prijeći granicu ili poslati dronove, kaže general Liubajevas: „Takvih hibridnih napada već je bilo“. Baltičke države uvijek iznova izvještavaju o dronovima koji povređuju njihov zračni prostor. Tako su u srpnju ove godine dva drona iz Bjelorusije uletjela u Litvu i srušila se.

“Zapad-2021” – uvertira za napad na Ukrajinu 2022. godine

Litva, u međuvremenu, pokazuje i vlastitu vojnu snagu. Zemlja u nadolazećim danima organizira s Poljskom, Estonijom i Latvijom vlastite vojne vježbe u kojima bi trebalo sudjelovati do 40.000 vojnika. Osim toga, Litva planira 2026. povećati svoj vojni proračun na više od pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Još 2021. proračun za obranu bio je ispod dva posto BDP-a. Linas Kojala, šef Centra za geopolitiku i sigurnost, think-tanka u litavskoj prijestolnici Vilniusu, vjeruje da ponajprije dugoročno postoji opasnost. „Rusija nas promatra kao teritorije koji bi trebali biti pod kontrolom Kremlja“, kaže Kojala za DW:

„Ne mislim, doduše, da će Rusija u neposrednoj budućnosti napasti Litvu. Ali pratit ćemo ostanu li trupe koje su sada stacionirane u Bjelorusiji ondje i nakon vježbe, i hoće li Moskva ondje izgraditi dugoročnu infrastrukturu koja bi mogla poslužiti kao baza za scenarij napada za sedam ili deset godina“.

Takve brige dijeli i Karlis Bukovskis, direktor Instituta za međunarodna pitanja u Rigi, glavnom gradu Latvije, koja je također susjedna Bjelorusiji. Tri baltičke države, u koje spada i Estonija, „sjede u istom čamcu“. „Vidimo se kao cjelina kad je riječ o Rusiji“, kaže Bukovskis za DW i govori o „zajedničkoj traumi“:

„Kroz isprva tajni Hitler-Staljin pakt 1939. nacistička Njemačka prepustila je baltičke države Sovjetskom Savezu, koji je kasnije između 1944. i 1991. okupirao naše zemlje. Tim je sporazumom njemački Reich zajedno sa Sovjetskim Savezom podijelio područje Baltika i Poljsku na njemačku i rusku interesnu sferu. Jedan dio Poljske trebao je pripasti Njemačkoj. Zbog toga nas sve takve ruske vojne vježbe zabrinjavaju“,

kaže Bukovskis, dodajući kako danas ima i razloga za optimizam, dodaje politolog:

„Procjenjuje se da će ove godine na vježbama sudjelovati manje vojnika nego u prošlosti – i zato što je ruska vojska zaokupljena u Ukrajini. Osim toga, danas su tisuće NATO-trupa – iz Velike Britanije, Njemačke ili i Francuske – stacionirane na Baltiku. To nam daje nadu. Više nismo sami!“.

Početkom godine, bjelorusko Ministarstvo obrane najavilo je da će u vježbi „Zapad-2025“ sudjelovati 13.000 vojnika, no u svibnju se taj broj gotovo prepolovio, uz najavu da se vježba neće održati uz samu zapadnu granicu Bjelorusije, već dublje u unutrašnjosti. Prošlog mjeseca, ministar obrane Viktor Hrenin rekao je da će se većina vježbi održati oko grada Borisova, oko 74 kilometra sjeveroistočno od Minska, iako će neke „male jedinice izvršavati praktične zadatke odbijanja hipotetskog neprijatelja“ u područjima blizu granice s Poljskom i Litvom. Dvije od pet novih utvrda koje su podignute za vježbe također se nalaze u tim područjima. Do svega toga dolazi tek nekoliko dana po okončanju niza vježbi koje je od 31. kolovoza do 6. rujna u Bjelorusiji održavala Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB). Iz Bjelorusije, Kazahstana, Kirgizije, Rusije i Tadžikistana se u okviru programa „Interakcija-2025“, „Potraga-2025“ i „Ešalon-2025“ , uvježbavalo i planiranje upotrebe nuklearnog naoružanja, ali bez direktnog baratanja nuklearnim sredstvima. Ne bi li se izbjeglo i dodatne prigovore, aktivnosti više od 2.000 vojnika, zajedno s oko 450 komada naoružanja i opreme (uključujući 9 zrakoplova i helikoptera, te više od 70 raznih dronova) bile su također premještene dublje u državni prostor Bjelorusije, navodno na osobni nalog predsjednika Lukašenka.

Latvijski ministar obrane Andris Spruds najavio je da će od 18:00 sati 11. rujna zračni prostor Latvije na istočnoj granici biti zatvoren najmanje do 18. rujna, s mogućnošću produljenja. Odluka o zatvaranju zračnog prostora u blizini istočne granice s Bjelorusijom i Rusijom donesena je nakon procjene koju su provele Oružane snage Latvije. Spruds je napomenuo da su događaji u Poljskoj u srijedu, 10. rujna, jasno kršenje zračnog prostora NATO-a te da Latvija mora djelovati u skladu s tim. Latvijski parlament jučer je  usvojio prijedlog odluke o potpunom zatvaranju granice s Rusijom i Bjelorusijom tijekom vježbi „Zapad-2025“, dok Ministarstvo obrane treba poduzeti dodatne mjere kako bi se brzo reagiralo na sve sigurnosne prijetnje.