Prema sve češćim napisima u svjetskim medijima počela je robotizacija ratovanja i klasični vojnici sve više će ustupati svoje mjesto robotima. Tako robot Phantom MK-1 izgleda kao vojnik s umjetnom inteligencijom. Obložen crnim čelikom s vizirom od zatamnjenog stakla, izaziva strah daleko iznad onoga što bi mogao izazvati vaš tipični humanoidni robot, objavio je Time na svojim internetskim stranicama. Nije riječ o nekom SF romanu ili o proslavljenoj franšizi „Terminator“, već o budućnosti koja je očito počela.

 Phantom MK-1 kao prvi „Terminator“

Robot Phantom MK-1 američke kompanije Foundation se navodno već testiraju u Ukrajini

„Mislimo da postoji moralni imperativ da se ovi roboti stave u rat umjesto vojnika“, kaže Mike LeBlanc, marinski veteran s 14-godišnjim stažem s više misija u Iraku i Afganistanu, koji je suosnivač Foundationa, tvrtke koja proizvodi Phantoma. Kaže da je cilj da robot koristi „bilo koju vrstu oružja koju čovjek može“. Phantom se testira u tvornicama i brodogradilištima od Atlante do Singapura. No, glavna tvrdnja je da će to biti prvi humanoidni robot na svijetu posebno razvijen za obrambene primjene. Ova tvrtka već ima ugovore vrijedne ukupno 24 milijuna dolara s američkom vojskom, mornaricom i zrakoplovstvom, uključujući ono što je poznato kao SBIR faza 3, što je učinkovito čini odobrenim vojnim dobavljačem. Također bi trebalo započeti s testovima “metode ulaska” s pripadnicima Marinskog korpusa, pri čemu se Phantomi obučavaju za postavljanje eksploziva na vrata kako bi pomogli vojnicima da sigurnije probiju lokacije.

 Testovi u Ukrajini

U veljači su dva Phantoma poslana u Ukrajinu – u početku za podršku izviđanju na prvoj crti. No, kompanija Foundation također priprema Phantome za potencijalno raspoređivanje u borbenim scenarijima za Pentagon, koji “nastavlja istraživati ​​razvoj militariziranih humanoidnih prototipova dizajniranih za djelovanje uz vojnike u složenim, visokorizičnim okruženjima”, kaže glasnogovornik. LeBlanc kaže da je tvrtka također u “vrlo bliskom kontaktu” s američkim Ministarstvom domovinske sigurnosti o mogućim zadaćama patroliranja Phantoma duž južne granice SAD-a. U samo nekoliko godina, brzo širenje umjetne inteligencije pretvorilo je ono što je nekoć bila distopijska znanstvena fantastika u stvarnost. LeBlanc tvrdi da su humanoidni vojnici prirodni nastavak postojećih autonomnih sustava poput dronova. U usporedbi s riskiranjem života mladih vojnika, sa svim političkim reakcijama i rizicima ratnih zločina i trauma uzrokovanih stresom, humanoidni roboti-vojnici nude otporniju alternativu, s većom suzdržanošću i preciznošću. Roboti ne pate od umora ili straha i mogu kontinuirano djelovati u ekstremnim uvjetima, a istovremeno su imuni na zračenje, kemikalije ili biološke agense. Štoviše, LeBlanc vjeruje da će divovske vojske humanoidnih robota na kraju poništiti taktičku prednost svake strane u bilo kojem sukobu, slično nuklearnim sredstvima odvraćanja – eksponencijalno smanjujući rizike od eskalacije.

Protuargument je, međutim, zastrašujući: humanoidni vojnici snižavaju političke i etičke barijere za pokretanje sukoba, zamagljuju odgovornost za bilo kakve zlouporabe i dodatno dehumaniziraju ratovanje. Trenutni protokoli Pentagona nalažu da se automatizirani sustavi mogu angažirati samo uz zeleno svjetlo koje će upaliti ljudi, a tvrtka inzistira da je to i njezina namjera za Phantom. Međutim, dronovi s umjetnom inteligencijom u Ukrajini već procjenjuju ciljeve i autonomno pucaju jer rusko ometanje radijskih veza čini daljinsko upravljanje neučinkovitim. Ako protivnik odluči dopustiti autonomno djelovanje vojnika s umjetnom inteligencijom, što će spriječiti SAD i njihove saveznike da uzvrate istom mjerom u magli rata?

„To je sklizak teren“, kaže Jennifer Kavanagh, direktorica vojne analize za think tank Defense Priorities sa sjedištem u Washingtonu: „Privlačnost automatizacije stvari i isključivanja ljudi iz procesa izuzetno je velika. Nedostatak transparentnosti između dviju strana bilo kojeg sukoba stvara dodatne zabrinutosti.“ SAD nisu same u istraživanju humanoidnih vojnika. Autoritarni režimi, uključujući Rusiju i Kinu, razvijaju tehnologiju dvojne namjene, suprotstavljajući se Zapadu u natjecanju za stvaranje sve snažnijih i učinkovitijih strojeva za ubijanje u ljudskom obliku. Utrka u naoružanju humanoidnih vojnika „već se događa“, kaže Sankaet Pathak, suosnivač i izvršni direktor Foundationa, prenosi Time.

I egzoskeleti se testiraju u borbenim uvjetima

Egzoskeleti na ukrajinskim vojnicima kod Pokrovska

U modernom ratovanju, osim robota, pomoć vojnicima mogli bi biti i egzoskeletoni. Naime, ukrajinska vojska objavila je da prvi put testiraju egzoskelete u borbi, koristeći ih u logističkim i borbenim položajima na Pokrovskom frontu, objavio je Bussines Insider.  Tako je 7. zračno-desantni jurišni korpus objavio video svoje 147. zasebne topničke brigade u kojem demonstrira novu tehnologiju. Egzoskeleti su dizajnirani da se kopčaju u struku i na nogama, pri čemu se aparat omotava iza leđa korisnika i pomiče prema prednjem dijelu koljena. Također ima dva aktuatora na kuku koji služe kao šarke. Svaki egzoskelet namijenjen je smanjenju opterećenja mišića nogu za 30%, pomažući vojnicima da se kreću brzinom do 20 km/h na udaljenosti od oko 16 kilometara. Isječci prikazuju dva vojnika kako koriste egzoskelete za nošenje i utovar topničkih granata u francusku samohodnu haubicu CAESAR. Svaki dan topnici podnose teška fizička opterećenja. “Dnevno nose 15 do 30 granata, svaka teška 50 kg“, rekao je pukovnik Vitalii Serdiuk, zamjenik zapovjednika korpusa. Čini se da je egzoskelet sklopiv, a prema informacijama sam uređaj teži oko 2,2 kilograma. Natpisi na videu kažu da su egzoskeleti opremljeni umjetnom inteligencijom koja se u stvarnom vremenu prilagođava opterećenju vojnikovih nogu i kralježnice, omogućujući im funkcioniranje u 10 različitih načina rada. Ovo je prvi put da je neka ukrajinska jedinica isprobala takvu tehnologiju u borbi, a egzoskeleti koje su primili su probni uzorci.

Primjer japanskog egzoskeleta

SAD je također dizajnirao vlastite egzoskelete, poput vojnog SABER-a, mekog, nosivog egzoodijela koje se pričvršćuje na leđa i oko svake noge kako bi se smanjilo naprezanje kralježnice. Drugi primjer je Lockheed Martinov ONYX, egzoskelet za donji dio tijela s aktuatorima za koljena koji se omotava oko nogu, ali nije postao standardna oprema američke vojske.

Tako ćemo, uz revoluciju koji su unijeli dronovi u moderno ratovanje, očito imati i egzoskelete te humanoidne robote. Uz sve veću nazočnost robota u civilnom sektoru (primjer nedavne prezentacije sposobnosti robota kod ZG vatrogasaca), logično je da će napredni roboti preuzeti sve veću ulogu u modernim ratovima.