Intervencija Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u Iranu traje već sedam dana nesmanjenom žestinom. Dok se ukupni opseg štete tek nazire iz strogo kontroliranih informacija što dospijevaju u javnu sferu, već je nekoliko dana jasno vidljiv jedan zanimljiv borbeni trend. Riječ je o sastavu zračnih udara koje Iran izvodi po svojim neprijateljima i ukupnom susjedstvu – prvenstveno balističkim raketama raznih tipova i bespilotnim letjelicama, pretežito kamikaza-dron tipa. Iako je u mješavini sredstava za takve napade broj raketa bio manji od broja dronova, ta se razlika povećavala kako su borbe trajale.
Stotine dronova i raketa
Ako gledamo procjene sastavljene iz javnih izvora, spominjao se omjer od oko 800 dronova na oko 350 raketa u subotu 28. veljače, preko otprilike 400 dronova naprama oko 175 raketa u nedjelju 1. ožujka, do oko 500 dronova prema oko 120 raketa u ponedjeljak 2. ožujka, oko 280 dronova prema oko 110 raketa u utorak 3. ožujka, sve do oko 230 dronova prema oko 50 raketa u srijedu 4. ožujka. Uz to, treba napomenuti kako se u prvih pet dana rata moglo uočiti da su na primarnoj meti iranskih napada bili prvo i osnovno Ujedinjeni Arapski Emirati (procijenjenih 197 raketa i 941 dron), pa zatim Kuvajt (oko 178 raketa i 384 drona) i Izrael (oko 205 raketa i 50 dronova) – da bi onda došli do Katara (oko 108 raketa i 49 dronova), Bahreina (oko 74 rakete i 95 dronova), Jordana (oko 30 raketa i 60 dronova) i Saudijske Arabije (oko 2 rakete i 28 dronova). Pri tome se i u ostatku država koje su završile rubno umiješane u ovaj sukob bilježi ukupno oko 4 rakete i otprilike 25 kamikaza-dronova. Dakle, samo za Izrael i Katar spominje se više raketa nego dronova, a u svim drugim slučajevima količina lansiranih kamikaza-dronova veća je, a ponekad i bitno veća. Što se efekata ovih napada tiče, treba naglasiti kako oni u cjelini još nisu jasni, budući da u međuvremenu većina država umiješanih u ovaj sukob nastoji oštro kontrolirati protok informacija vezanih uz borbena događanja.
Dnevno izvješće Ujedinjenih Arapskih Emirata
No ipak, lako je uočiti činjenicu da su spomenute rakete glavna meta svekolikih proturaketnih i protuzračnih sustava u regiji, tako da ih većina ipak završi srušena u dolasku (uz pojedine spektakularne izuzetke koji se probiju do ciljeva) – za razliku od toga, iako se čuje i o obaranju velikog broja lansiranih iranskih kamikaza-dronova, ipak izgleda kao da je većina medijski široko prenesenih šteta zapravo nastala baš njihovim djelovanjem širom Bliskog istoka. Posebno se tu često citiraju dnevni pregledi stanja iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su pod posebno žestokim napadima, a dnevno objavljuju i pregledna izvješća o djelovanju svoje protuzračne obrane. Tako se ondje do ponedjeljka 2. ožujka brojilo 689 dronova (645 presretnuto, a 44 pogodila), 174 balističke rakete (161 srušena, 13 pogodilo) i 8 krstarećih raketa (sve presretnute). U utorak 3. ožujka došlo se do 812 dronova (755 presretnuto, 57 pogodilo), te 186 balističkih raketa (172 presretnute, 13 udarilo u more, 1 udarila u kopno) – da bi srijeda 4. ožujka brojila 941 dron (od toga 876 presretnuto, 65 pogodilo) i još 189 balističkih raketa (175 presretnuto, 13 udarilo u more i 1 udarila u kopno), a četvrtak 5. ožujka 1.072 drona (1.001 presretnut, 71 pogodio) te 196 balističkih raketa (181 presretnuta, 13 udarilo u more i 2 udarile u kopno). Dakle, usprkos velikom naporu tamošnjih protuzračnih snaga, ponekad pomognutih i od raznih zapadnih država – raketnu opasnost donekle se drži pod kontrolom, dok kamikaza-dronovi troše iznimno mnogo presretača, uz primjetno lošiji ukupni učinak spomenutih „zaštitnih kišobrana“. Da ne spomenemo da je i ekonomska logika ovih djelovanja ipak bitno usporedivija po pitanju balističkih projektila (koji su skuplji, pa ponešto bliže cijenama raketa presretača), dok se po pitanju iranskih kamikaza-dronova učestalo spominju navodi da takve letjelice u proizvodnji koštaju negdje između 10 i 50 tisuća USD, dok za njihovo rušenje korišteni presretači koštaju neusporedivo više (spominje se oko 4 milijuna USD za raketu PAC-3 MSE za Patriot, oko 15,5 milijuna USD po raketi sustava THAAD ili oko 1 milijun USD za rakete sustava RIM-116, a i praktično sva druga raketna protuzračna oružja vidljivo su skuplja, čak i laki mobilni sustavi kao STINGER – oko 480.000 USD ili Mistral 3 – oko 500.000 USD po komadu).
U takvim okolnostima presretanje iranskih kamikaza-dronova postaje ne samo teško već i nepodnošljivo skup pothvat, koji će zasigurno ostati iznimno problematičan temeljem procjena da Iran u zalihama raspolaže možda i do 80.000 letjelica u nizu modela tipa Shahed, uz proizvodne kapacitete koji su prije rata navodno dostizali i do 400 letjelica dnevno. Naravno, u međuvremenu treba računati da je dobar dio takvih proizvodnih kapaciteta uništen ili zaustavljen, dok je ponešto zaliha i uništeno (koliko god one zapravo bile). Ipak, ostaje činjenica da Iran vjerojatno ima veliku zalihu velikih te borbeno dokazanih kamikaza-dronova koji za lansiranje ne trebaju ni posebno kompleksne silose ili baze, niti uočljive mobilne lansere kakvi odlikuju balističke rakete. Dapače, do sada su se vidjeli i namjenski ukopani lanseri za velik broj ovakvih letjelica, kao i mobilna saća na teretnim kamionima i pojedinim manjim vozilima ili plovilima koja mogu obaviti lansiranje – što sve čini ovakve sustave iznimno teškima za šire presretanje i masovno uništavanje.
Što su to Shahed-dronovi?
Shahed u crnoj varijanti, prizemljen u Ukrajini gotovo bez oštećenja
Kada se u široj javnosti spominju kamikaza-dronovi tipa Shahed, obično se misli na konkretne letjelice tipa Shahed-136, iako se ponekad spominje i Shahed-131, stariji model manjeg dometa i bojne glave. Stariji iranski model kamikaza-dronova Shahed-131 uočio se po prvi put u borbenoj uporabi kod jemenskih Hutista, da bi onda u kasnijoj ruskoj borbenoj uporabi dobio oznaku Geranj-1. Riječ je o jednokratnoj borbenoj letjelici teškoj oko 135 kg, s bojnom glavom od oko 20 kg, prvenstveno upravljanoj inercijalnim te satelitskim navođenjem. Po mjerama (duljina 2,6 m, raspon krila 2,2 m) vrlo je slična bitno popularnijim letjelicama Shahed-136 – koje su malo veće (duljine 3,5 m i raspona krila 2,5 m), teže oko 240 kg, a imaju i bitno duži domet (maksimalno 2.500 km s bojnom glavom od 52 kg ili oko 1.000 km s težom bojnom glavom od oko 90 kg – za razliku od oko 900 km za Shahed-131). U ruskoj se službi iranski Shahed-136 klasificira nazivom „Geranj-2“, a te su letjelice zadnjih godina ondje doživjele i niz raznih dogradnji te unapređenja.
Tvornica Geranja u Tatarstanu učestalo je na meti ukrajinskih dalekometnih dronova
Napomenimo da su se i modeli „Geranj-1“ i „Geranj-2“ u Ukrajini viđali od listopada 2022. godine – da bi se ruska uporaba uskoro koncentrirala na sposobniji model „Shahed-136“, koji se učestalo počeo raditi u tamnim varijantama za noćna djelovanja, uz jačanje otpornosti na elektroničke protumjere postupnim dodavanjem dodatnih navigacijskih te komunikacijskih sustava, kamera za neposredno pilotsko vođenje, a nedavno i dodatnih kamera straga za izbjegavanje presretača, te raznih protuzračnih oružja za borbu protiv ukrajinskih helikoptera i aviona u funkciji protu-dronske obrane. Sve je to posebno aktualno u svjetlu nedavnih vijesti kako je obrambena suradnja Ruske Federacije i Irana nastavljena i u doba tekuće intervencije SAD-a i Irana u Izraelu, gdje treba pretpostaviti obustave proizvodnje koja je prvotno bila koncentrirana u provinciji Isfahan, da bi se sada spominjala i mogućnost ruskih isporuka masivnih količina unaprijeđenih letjelica iz ruske proizvodnje (centar Jelabuga u Tatarstanu). Naime, Rusija je krajem 2022. i početkom 2023. iz Irana navodno prvo kupila oko 6.000 gotovih letjelica, da bi onda pribavila njihove licence te proizvodnu dokumentaciju, a onda započela i vlastitu masovnu proizvodnju. Od tada pa do danas više od 45.000 takvih ruskih proizvoda moglo se viđati iznad Ukrajine, svake noći u sve većim valovima, uz najave i konstantnog povećanja ruskih proizvodnih kapaciteta. Sve je to postalo posebno bitno u svjetlu objava s društvenih mreža od srijede 4. ožujka, prema kojima su se kod luke Jebel Ali u Dubaiju pronašli ostaci kamikaza-drona Shahed-136 s vidljivim ruskim oznakama te nazivom modela „Geranj-2“ na ćirilici.
Ako se u Iranu najednom krenu pojavljivati razne ruske varijante ovih kamikaza-letjelica, to bi moglo ozbiljno zakomplicirati život svih onih prema kojima ta oružja lete. Naime, ako se krene koristiti model „Geranj-2“, onda nema nikakvoga razloga da se zaobiđe i model „Geranium“ – vizualno slična letjelica, ali jeftinija, s manjom bojnom glavom i potencijalnim senzorskim teretom, namijenjena za izviđanje te pretovarivanje protuzračne obrane protivnika. Uz to, napomenimo da se već mjesecima iz ukrajinskih izvora moglo čuti kako Ruska Federacija počinje u borbenu uporabu uvoditi i naprednije dronove tipa „Geranj-3“ na mlazni pogon – ruske verzije iranskog kamikaza-drona „Shahed-238“, predstavljenog javnosti u studenome 2023. godine – koji prema cilju lete brzinom od barem 500 km na sat, za razliku od oko 185 km na sat kod starijih letjelica „Geranj-2“. Na tom se temelju onda spominje i razvoj letjelica „Geranj-5“ kao varijante koja za osnovu uzima veću bojnu glavu i manji domet u Rusiji dorađenih dronova „Geranj-2“, pa to pakira u veće (6 m duljine i oko 5,5 m raspona krila) i teže tijelo (oko 850 kg), uz mlazni motor kineske proizvodnje te naprednije sustave vođenja i komunikacije – sve barem dijelom po uzoru na ponešto starije iranske dronove tipa Karrar.
Kako se suprotstaviti ovim bespilotnim prijetnjama?
Dok svi u Perzijskom zaljevu muku muče s iranskim kamikaza-dronovima, ima samo jedna zemlja koja se s takvim problemima suočava već godinama. Riječ je, naravno, o Ukrajini – gdje su ruski napadi prvo iranskim, a onda vlastitim dronovima po iranskom uzoru započeli krajem 2022. godine, a potom postupno eskalirali. Konačno, nad Ukrajinom se valovi raznolikih bespilotnih letjelica bilježe baš svake noći, u broju koji zadnje vrijeme ide od stotinjak pa sve do gotovo 900 letjelica na noć. Dakle, u Ukrajini se ukupno oko Irana od 28. veljače do 4. ožujka zabilježenih oko 2.210 kamikaza-dronova vidi kao normalno, i s tim se izlazi na kraj na dnevnoj bazi. Dok je i Ukrajina u prvo vrijeme za takve prijetnje koristila standardna sredstva protuzračne obrane, ondje se već davno ustanovilo da to nema ekonomskog smisla – budući da nema tolikih donatora koji bi svojim poklonima ili prodajom PZO-sredstava mogli osigurati dovoljno oružja za dugotrajno i ustrajno odbijanje takvih zračnih napada. Odgovor na taj problem s jedne su strane pružila neka starija oružna sredstva (njemački PZO-oklopnjaci tipa Gepard), pa onda brojni mobilni timovi opremljeni strojnicama i reflektorima (za djelovanje temeljem podataka iz nacionalnih sustava raznih namjenskih senzora) te razna sredstva specijaliziranog elektroničkog ratovanja. Svemu tome u zadnje se vrijeme pridružuju i posebni dronovi-presretači, koji postupno igraju i sve bitniju ulogu pri suzbijanju masovnih i iznimno redovitih ruskih napada rojevima raznih bespilotnih letjelica.
Prvi put u povijesti: britanski F-35 oborio je iranski Shahed
Da bi Ukrajina mogla pomoći zemljama Perzijskog zaljeva pod iranskim napadima, čulo se po prvi put u nedjelju 1. ožujka od britanskog premijera Keira Starmera koji je izjavio: „Mi ćemo angažirati i specijaliste iz Ukrajine koji će, zajedno s našim vlastitim specijalistima, pomoći našim partnerima iz Perzijskog zaljeva da ruše iranske dronove koji ih napadaju“. Samo dan kasnije, u ponedjeljak 2. ožujka, o tome se po prvi put očitovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, čija je prva ideja obuhvaćala prijedlog da bliskoistočni vođe koji sada trpe takve napade kamikaza-dronova iskoriste svoje dobre odnose s Rusijom („posebno ekonomske, s Putinom“) te „zatraže od Rusa jednomjesečno primirje“ (u Ukrajini) – tijekom kojeg bi onda vlasti iz Kijeva mogle „poslati svoje najbolje operatere presretača u zemlje Bliskog istoka“. Samo koji dan kasnije, kada su iranski kamikaza-dronovi nastavili naprezati protuzračne obrane zaljevskih država i raditi štetu po učestalim prolascima kroz njihove štitove – ta se čitava tema počela doživljavati i bitno ozbiljnije. Tome svjedoči i televizijska izjava Zelenskog od 3. ožujka – da bi se temeljem diplomatskih kontakata sa zaljevskim državama mogla organizirati i razmjena, budući da Ukrajini kronično nedostaje raketa PAC-3 za sustav Patriot (koje nisu korisne protiv kamikaza-dronova) i za koje bi se moglo u zamjenu dati specijalizirane dronove-presretače.
Do sada u javnosti poznati ukrajinski presretači
No, uz svijest kako se za ekonomično rješavanje napada rojevima kamikaza-dronova tipa Shahed traži specijalizirana tehnologija i operativno iskustvo – na stolu su, izgleda, i konkretni pregovori, kako sa Sjedinjenim Državama, tako i s pojedinim državama zapadne obale Perzijskog zaljeva. Pri svemu tome, nitko nije zaboravio da se tu radi o istim onim SAD-u koje zadnjih više od godinu dana grubo pritišću Ukrajinu na kompromise bliske borbenom porazu – uz istodobno zaustavljanje svake ozbiljnije vojne ili financijske pomoći, te isporuku životno bitnih oružnih sustava tek nakon što ta tehnika bude prodana preostalim zemljama NATO-a i Europske unije, namjenski za kasnije doniranje Ukrajini. U takvim okolnostima čulo se o razgovorima Zelenskog prvo s čelnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara u utorak 3. ožujka, a onda i s čelnicima Jordana, Bahreina i Kuvajta u srijedu 4. ožujka. Tom se prilikom čulo od predsjednika Zelenskog: „Na razini naših skupina – ukrajinske delegacije, predstavnika Emirata i Katara i ostalih država – ustanovit ćemo kako, zajedno, možemo pružiti bolju zaštitu života. Ukrajinska ekspertiza u suprotstavljanju ‘Shahedima’ trenutno je najnaprednija na svijetu, a ti ‘Shahedi’ predstavljaju primarni izazov i u toj regiji. Jasno je zašto je toliko apela usmjereno prema Ukrajini. No, svaka se takva suradnja usmjerena prema zaštiti naših partnera može nastaviti samo ako ona ujedno ne smanjuje i naše vlastite obrambene kapacitete, ovdje u Ukrajini. Ruski rat protiv Ukrajine se nastavlja, ruski napadi se nastavljaju i zaštita ukrajinskih života ostaje naš prvi prioritet“.
Ukrajinsko Ministarstvo obrane ima rješenje protiv Shaheda
Nešto slično Zelenski je ponovio i 5. ožujka kasno poslijepodne na društvenoj mreži X, kada je izrijekom potvrdio i zahtjeve za pomoć iz SAD-a: „Zaprimili smo zahtjev iz Sjedinjenih Država za specifičnom potporom u zaštiti protiv ‘Shaheda’ u regiji Bliskog istoka. Dao sam upute da se pruže potrebna sredstva i osigura prisutnost ukrajinskih specijalista koji mogu osigurati traženu sigurnost. Ukrajina pomaže partnerima koji pomažu osigurati našu sigurnost i zaštitu života naših ljudi. Slava Ukrajini!“. Nastavljajući se na ovu objavu, agencija Reuters tijekom večeri u četvrtak 5. ožujka objavila je da su SAD i Katar u razgovorima s vlastima iz Kijeva o pribavljanju dronova-presretača, a ove rane faze pregovora vode se između pojedinih vladinih dužnosnika, a ne i predstavnika pojedinih proizvođača ove specijalizirane obrambene tehnike. Ujedno, u razgovorima se, osim samih presretača, navodno govori i o tehnologiji mreža za slušanje prilaska neprijateljskih dronova, kao i o sustavima za prekidanje njihovih komunikacijskih signala. Uz to, zadnjih se dana navodno bilježili i odlasci ukrajinske delegacije u Dohu i Abu Dhabi radi prenošenja ukrajinskih iskustava po pitanju obrane od masovnih napada kamikaza-dronova – gdje posebno mjesto Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata i ne čudi, imajući u vidu njihove dosadašnje napore u posredovanju pri razmjenama ratnih zarobljenika i povratku od Rusije otete ukrajinske djece.
Možda to sve i nije obećanje opće pomoći bez ograda, ali sve ipak zvuči kao maksimum koji može pružiti ruskom agresijom ugrožena država u petoj godini najvećeg rata nakon Drugog svjetskog rata. Tek ostaje za vidjeti kako će se idućih dana ove naznake kontakata i pregovora zaista preliti u operativnu suradnju, kako prema SAD-u, tako i prema njihovim bogatim saveznicima na zapadnim obalama Perzijskog zaljeva.
* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 6. ožujka 2026. pod nazivom “Dronove od 10.000 dolara skidaju rakete vrijedne 4 milijuna. Sada svi preklinju Ukrajinu za pomoć!” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/iran-shahedi-iscrpljuju-pzo-zaljeva-ukrajina-nudi-presretace-15686229
