Nakon podužih priprema i političkih natezanja, Skupština Crne Gore usvojila je 15. veljače izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu sigurnost, te time omogućila početak reformi obavještajne zajednice. To je, zajedno s insistiranjem na bržim reformama Oružanih snaga, jedan od glavnih uvjeta za članstvo Crne Gore u NATO-savezu, postavljen pred ovu bivšu jugoslavensku republiku na prošlogodišnjem summitu Saveza u Walesu. No kako bi se uvjerio da Crna Gora na obavještajnom planu zaista postiže neke napretke, NATO je odlučio ne samo gledati, nego i kontrolirati i usmjeravati promjene.
Pozivajući se na diplomatske izvore, crnogorske Vijesti pišu kako će ubuduće NATO Ured za sigurnost (NOS – NATO Office of Security) odobravati plan kadrovskog popunjavanja Agencije za nacionalnu sigurnost (ANB – Agencija za nacionalnu bezbjednost). „Cilj reforme ANB-a je oslobođenje te službe svih sumnjivih kadrova, posebice onih koji bi bili skloni klasificirane informacije podijeliti s tajnim službama zemalja koje nisu NATO-članice, posebice s Rusijom. To je bio jedan od ključnih uvjeta za potencijalno slanje poziva Crnoj Gori da se pridruži NATO-u. Mogući poziv Crnoj Gori očekuje se u prosincu ove godine, a do tada Vlada Crne Gore mora uvjeriti članice NATO-a da je crnogorska obavještajna služba, koja će i iz NATO-a dobivati sigurnosno važne informacije, biti pouzdani partner“, pišu Vijesti. Iako je još uvijek nepoznato na koji će način NOS kontrolirati i pratiti proces oformljavanja nove kadrovske strukture ANB-a, jasno je da će se pritom striktno držati pravila Saveza o profilu novih službenika obavještajne službe.
Za početak će promjena kadra u ANB-u ići tzv. „prirodnom selekcijom“, odnosno umirovljenjem sukladno godinama starosti i godinama staža. To je, prema izmijenjenom Zakonu o ANB-u, jedan od dva modela umirovljenja službenika Agencije – (1) po sili zakona i (2) po dobrovoljnoj osnovi. Potpredsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković već je ranije izjavio kako će po sili zakona iz Agencije otići 59 službenika. Zakon, naime, propisuje da djelatniku ANB-a koji zaključno s 30. travnja 2015. godine navrši najmanje 50 godina života i 25 godina staža, od kojih najmanje 15 godina efektivno provedenih u obavještajnoj službi, radni odnos prestaje najkasnije 01. svibnja ove godine. U tom slučaju, imat će pravo na punu starosnu mirovinu. Ovaj će uvjet iz te organizacije praktično pa u potpunosti očistiti sve kadrove iz doba SFRJ, a vjerojatno i dobar dio zaposlenika iz ponešto kasnijih ustrojbenih razdoblja. Dio djelatnika ANB-a već se, navodno, prijavio i za dobrovoljan odlazak u mirovinu.
Prema statističkim podacima objavljenima na web-stranici ANB-a, od ukupnog broja zaposlenih u Agenciji 16 posto je starije od 50 godina, dok je čak 54 posto između 40 i 50 godina života (što su podaci čije puštanje u javnost za hrvatske obavještajne službe tek trebamo jednom doživjeti). Paralelno s navedenim izdvajanjem ljudstva, Agencija za nacionalnu bezbjednost popunjavat će se novim kadrovima i to, koliko je za sada poznato, u nekoliko faza. NATO Ured za sigurnost s tim se načelnim planom već složio, a uskoro će se vidjeti je li zadovoljan i s detaljima njegova stvarnog provođenja.
Duško Marković i Jens Stoltenberg
Dok traju takva prestrojavanja, zanimljivo je napomenuti i da je u srpnju prošle godine upravo taj isti Duško Marković demantirao da je Crna Gora dobila od NATO-a popis obaveza koje mora ispuniti želi li u NATO:
„Ne postoji spisak obaveza, postoje standardi. Te standarde smo s NATO zemljama-članicama i odgovarajućim tijelima NATO-a u Bruxellesu usuglasili i na osnovi toga radimo normativne i institucionalne reforme u Crnoj Gori. Ne postoji spisak zahtjeva, postoje standardi i te standarde morate prihvatiti i implementirati…“.
U istom intervjuu za Televiziju Crne Gore Marković je tada demantirao i navode agencije Associated Press prema kojima u crnogorskim obavještajnim službama rade ruski špijuni:
„To je apsolutno netočno, mogao bih reći da to predstavlja novinarsku glupost. Mi bi bila zemlja neozbiljna s nacionalnog aspekta, ako bi dozvolili da u našem obavještajnom sustavu imamo upliv stranih obavještajnih službi, ma odakle oni dolazili. Naše službe imaju dosta slabosti i ovi strateški i operativni elementi imaju za cilj da te slabosti eliminiraju i da dođemo do obavještajne zajednice koja je kredibilna i profesionalna. Ali da u našoj obavještajnoj zajednici rade predstavnici drugih službi promatram kao apsolutno netočno i odbacujem kao mogućnost“.
No nakon nešto više od 6 mjeseci od tog intervjua, kuloari su počeli brujati da je smisao nove zakonske regulative upravo to – čišćenje obavještajne zajednice od ljudi iz prošlog sistema, naklonjenih baš ruskim ili proruskim utjecajima.
