566. dan rata u Ukrajini – Ukrajinci naglim prodorima u Donbasu probili Ruse, SAD Kijevu šalju najmoćnije rakete dosad?

 

Utorak 12. rujna ujedno je i 566. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Ljetne vrućine su završile, a uz umjerene temperature i relativno oblačno vrijeme zadnjih se dana periodično bilježe i kiše. Sve to je tek pomalo usporilo kopnena djelovanja, za koja se očekuje intenziviranje s boljim vremenom idućeg tjedna. Iako se u nedjelju 10. rujna čulo prognoze američkog načelnika Združenog stožera Marka Milleya da vlasti u Kijevu imaju još samo do 45 dana za okončanje aktualnih ofenzivnih djelovanja – iz ukrajinskih se krugova čuju suprotna gledišta. Tako Kirilo Budanov, načelnik vojne obavještajne službe, naglašava da će se pritisak na agresore nastaviti i nakon dolaska lošeg vremena, iako će tada napredak biti teži (ali ne i nemoguć). Do tada se s ukrajinske strane spominje i kako agresori u Ukrajini imaju ukupno oko 420.000 ljudi (od čega je dio borbenog osoblja, a velik dio raznih pozadinskih trupa) – što se itekako rasporedi na bojišnicu ukupno dugu oko tisuću kilometara. Osim toga, treba u obzir uzeti i činjenicu konstantnih borbenih djelovanja uz međunarodnu granicu Ukrajine i Ruske Federacije gdje se, osim prisutnosti brojnih ruskih postrojbi te granatiranja, s ukrajinske strane čuje i o pograničnom raspoređivanju oko 46 lansera raketnog sustava Iskander – kojima se također učestalo djeluje po ukrajinskoj pozadini i gradovima.

Strana vojna i civilna pomoć

M142 HIMARS i projektili ATACMS

Iako je jasno da se na takve prekogranične ciljeve ne može djelovati oružjem dobivenim od zapadnih saveznika, za borbu protiv takvih prijetnji Ukrajina zadnje vrijeme itekako uspijeva naći vlastitih sredstava dugoga dometa. Za razliku od toga, oružja dugog dometa na prostoru same Ukrajine (slobodnom i okupiranom) itekako su predmet intenzivnih pregovora sa saveznicima. Dok Savezna Republika Njemačka još uvelike oklijeva oko donošenja odluke o mogućem doniranju zrakoplovnih raketa Taurus, dometa do 500 km – sve se više nazire američka odluka o davanju raketa ATACMS Ukrajini. Ti projektili, ispaljivi iz višecijevnog lansera HIMARS (kojeg Ukrajina koristi od lani), imaju domet oko 300 km i uvelike bi ojačali ukrajinske sposobnosti jakih udara duboko u pozadinu agresora. Jednako se tako navodno promišlja i davanje Ukrajini kasetnih punjenja za rakete iz sustava HIMARS, čime bi se dodatno ojačala njihova ionako prominentna uloga na bojištu. Nakon dugih mjeseci traženja i pregovora – ne bi čudilo da se odluka o oba ova borbena sredstva i formalno donese u idućih nekoliko dana, prije nadolazećeg sastanka saveznika Ukrajine u tzv. “Ramstein formatu” zakazanog za 19. rujna – uz brzu isporuku nove opreme radi pomoći tekućoj ofenzivi.

Do tada ostaju najave o skorom pristizanju u Ukrajinu dodatnih protuzračnih oklopnjaka tipa Gepard, koji su se sjajno pokazali u obrani od ruskih bespilotnih kamikaza-letjelica, dok se sa Švedskom dogovorilo i proizvodnju 1.000 komada vrlo modernih oklopnjaka CV-90 (temeljem donacije već korištenih na bojištu, gdje su se navodno također sjajno pokazali). Jednako tako se očekuje i rezultate švedskog preispitivanja moguće isporuke borbenih aviona JAS-39 Gripen u Ukrajinu – letjelica sjajno prilagođenih borbi protiv ruskih protivnika, kao i teškim uvjetima ukrajinske zrakoplovne logistike. Do takve odluke ostaje aktualno pitanje osnovne obuke ukrajinskih pilota za američke borbene avione F-16, što je postupak koji bi mogao trajati od 6 do 9 mjeseci. Planirajući spremnost prvih kadrova u veljači 2024. godine, desetak kandidata bi moglo uskoro krenuti u Arizonu na obuku, dok će im se glavnina kolega pridružiti po prolasku tečajeva engleskog jezika. Naravno, obuka zemaljskog osoblja i stručnjaka za održavanje takvih letjelica bit će bitno duža i kompleksnija – bilo u SAD ili Europi.

Dok takve zrakoplovne suradnje tek trebaju započeti u punini, već sada je jasno da će na bojištu dobro doći i njemačka donacija dodatnih oklopnih vozila Marder – kojih se na postojećih 40 komada modela 1A3 sada odlučilo poslati još 40. Pri tome, isporuke prvih 20 vozila bile su odrađene krajem ožujka, a onda drugih 20 komada vrlo nedavno – a za svježe najavljenih 40 u koncernu Rheinmetall očekuje se ritam priprema za isporuku od po 10 mjesečno. Uz ponešto sreće, isporuka spomenutih oklopnjaka iz pogona u mjestima Unterlüß i Kassel trebala bi se dogoditi do kraja tekuće godine. Do tada ostaju i danske najave o novom paketu vojne pomoći vrijednom oko 833 milijuna USD, u kojem bi trebalo biti tenkova, oklopnih vozila, protuzračnih topova i streljiva. Dok se itekako čuje da su danska skladišta prilično ispražnjena i oslonac treba sve više biti na proizvodnji ili kupovini novih roba, ova je donacija zapravo planirana kroz tri faze isporuke – (1) 617 milijuna USD vrijednosti tijekom ove godine, (2) 209 milijuna USD u 2024. i još (3) 7 milijuna tijekom 2025. godine. Do tada ne treba zaboraviti i najave civilne pomoći iz Japana, koje je objavio ministar vanjskih poslova Yoshimasa Hayashi tijekom svog nenajavljenog posjeta Kijevu 9. rujna. Uz hitnu dostavu dva velika transformatora te 24 kamiona s dizalicama za poslove humanitarnog razminiranja neeksplodiranih bombi, za početak iduće godine Japan se obvezao organizirati i konferenciju o gospodarskom oporavku Ukrajine.

Stanje na terenu

Andriivka – još jedno ukrajinsko mjesto pretvoreno u prah i pepeo

Dok se očekuju buduća pristizanja pomoći i razne vojne opreme, i dalje na dnevnoj bazi traju intenzivna sukobljavanja širom ukrajinske bojišnice. Pri tome ruska strana načelno i dalje nastoji napadati sjeverno od rijeke Siverski Donjec (zapadno od okupiranih gradova Kremina i Svatove, te istočno od ukrajinskog uporišta Kupjansk), kao i oko okupiranog grada Donjecka (prema ukrajinskim uporištima Avdiivka i Marinka). No, kako su zadnje vrijeme ozbiljna pojačanja s raznih sektora šire bojišnice otposlana na jug, (1) od Vugledara do Velike Novosilke, i (2) u oblast Zaporižje (na bojišnicu južno od Orihiva), izgleda da preostale snage agresora itekako imaju problema s držanjem linija pod iznenadnim ukrajinskim navalama koje opipavaju snagu ruske obrane i traže prolaz kroz pojedine zone utvrđene fronte. Tako se na oko 5 km južno od Bahmuta bilježi ukrajinske uspjehe u gotovo potpunom oslobađanju sela Klišćivka (gdje su nakon brojnih ruskih protunapada agresori izgleda potisnuti iz većine naselja, prema trasi pruge Bahmut-Gorlivka), a slična je situacija i oko 8 km južno od Bahmuta (selo Andriivka, sada napušteno, dok se borbe vode istočnije uz prugu), te oko 11 km južnije – oko okupiranog sela Kurdjumivka, čija je ruska obrana uzdrmana.

Zadnjih se dana slična događanja bilježe i južno od ukrajinskog uporišta Avdiivka, u selu Opitne koje su Rusi okupirali sredinom studenog 2022. godine – da bi nagli ukrajinski prodor od 8. do 11. rujna navodno izbacio okupatore iz tog naselja smještenog tek 3 km od prvih predgrađa Donjecka. Iako nije jasno je li čitavo naselje tom prilikom oslobođeno, ipak se čulo o bijegu pojedinih postrojbi okupatora na jug prema srušenom aerodromu Donjeck, ili na istok prema predgrađu Donjecka zvanom Spartak. Za sada je ponešto manje uspješno bilo ukrajinsko napredovanje na jug od linije Vugledar-Prečistivka-Zolota Niva, oko 50 km jugozapadno od Donjecka. Ondje se zadnjih desetak dana pokušalo napraviti pomak za nekoliko kilometara na jug – od ustaljene obrambene linije uz rijeku Kašlagač do ruskih položaja uz rijeku Šajtanku. Konkretno, radilo se o napadima na ruska uporišta Novomajorske i Novodonjecke, na potezu oko 15 km jugoistočno od Velike Novosilke – koja je bitno poprište ukrajinske ofenzive zadnjih mjeseci. Kako je na prilazima selu Novomajorske bilo uspjeha toliko da su branitelji osvanuli u sjeverozapadnim i sjevernim dijelovima naselja, na ovaj je prostor izgleda interventno zadnjih dana završila koncentrirana glavnina ukrajinskih ofenzivnih kapaciteta te borbene zone. Za sada tu nema jasnih potvrda ukrajinskog borbenog uspjeha, iako se čuju glasine o prodoru i mogućim ruskim povlačenjima – koja bi mogla dovesti i do oslobođenja već spomenutog ruskog uporišta Novodonjecke, kojeg su zadnjih tjedana već višekratno ukrajinske snage neuspješno napadale sa sjevera i zapada. Ipak, kako sva bitnija prestrojavanja imaju svoju cijenu – preslagivanje ukrajinskih snaga od Velike Novosilke na istok prema Novomajorske otvorilo je Rusima prostor 16 km jugoistočno od Velike Novosilke, oko uporišta Prijutne. Kako je popustio pritisak na to jako uporište ruske obrane na granici Donjecke oblasti i Zaporižja – ondje je došlo do protunapada agresora koji je krenuo širiti neposredni prostor pod ruskom kontrolom. Iako je takvo djelovanje zaustavljeno ukrajinskim protunapadima tijekom zadnja dva dana – ipak je obrana Prijutne završila ponešto ojačana, u očekivanju bitnih razvoja kod Novomajorske, oko 27 km istočnije.

Glavni pravac ofenzive

Za to vrijeme nije bilo mira ni na glavnom pravcu ukrajinske ofenzive u regiji Zaporižje – oko 16 km jugoistočno od Orihiva, na bojištu u trokutu Robotine-Verbove-Novoprokopivka. Kako izgleda, ondje ukrajinske snage nastoje napredovati (1) neposredno zapadno i južno od nedavno oslobođenog sela Robotine, zatim (2) na oko 5 km jugoistočno (gdje se s boka stiglo do sela Novoprokopivka), te (3) oko 7 km istočno od Robotine, na zapadnim prilazima okupiranom selu Verbove. Riječ je tu o širenju prodora u generalnom smjeru grada Tokmaka, koji je na oko 20 km južnije (i kojeg ruski okupatori zadnjih dana interventno dodatno utvrđuju). Osim što se tu radi o prostoru gustih ruskih utvrđenja, istrošene snage ruskog agresora ondje su zadnjih tjedana bile pojačane s ukupno četiri divizije ruskih padobranaca skupljenih s raznih drugih dijelova ukrajinske bojišnice. Dakle, nije ni čudo da žestoke borbe ondje traju svakodnevno, dok je doprema svježih ukrajinskih pojačanja tek donekle pomogla održanju sporog ritma napredovanja (praćenog sustavnim uništavanjem ruskog ljudstva, topništva i utvrda).

Brzinsko zauzimanje Bojkovih tornjeva (Photo: GUR MO UKR)

Konačno, ukrajinska napredovanja bilježe se i uz rijeku Dnjepar, gdje opstaje niz manjih mostobrana na istočnoj obali i pojedinim riječnim otocima – jednako kao i na Crnom moru. Naime, ondje se u ponedjeljak 11. rujna čulo službenu potvrdu akcije oslobađanja tzv “Bojkovih tornjeva” – platformi za bušenje otetih 2014. godine, nekad zvanih “Ukraina” (B-319, preimenovana u “Krim-1”), te “Petr Godovanec” (B-312, preimenovana u “Krim-2”) – kao i sličnih platformi SPBU “Tavrida” i SPBU “Sivaš”. Ove četiri strukture – prije oduzimanja i jedina takva postrojenja u ukrajinskim rukama – bile su 2015. tegljene blizu Krima, gdje su zadnjih godina i aktivno bušile okupirano ukrajinsko podmorje, ne bi li okupatoru omogućila eksploataciju ukrajinskog plina iz niza bušotina u vlastite svrhe i na vlastitu korist. Uz tu čisto energetsku svrhu, spomenute su platforme imale i određenu vojnu namjenu. Naime, uz vojnu posadu na barem jednoj od njih, ondje je postojao i heliodrom (sa zalihom raketa za obnovu naoružanja ruskih helikoptera), te radar NEVA-B koji je pomagao ruskom sustavu nadzora pomorskog prostora u okolnih nekoliko desetaka kilometara. Iako su zadnjim akcijama spomenute platforme oduzete agresoru, zbog njihove blizine okupiranom poluotoku Krim teško je zamislivo njihovo korištenje u korist Ukrajine, jednako kao i njihovo tegljenje bliže Odesi (ili barem u vode oko Zmijskog otoka iz kojih su ih Rusi uklonili 2015. godine).

Zračna djelovanja u Ukrajini i Rusiji

Raščišćavanje ruševina u Krivom Rihu

Usprkos višekratnom ruskom korištenju vođenih zrakoplovnih bombi širom Ukrajine, te navodnom lansiranju proturadarske rakete Kh-31P i vođene rakete Kh-59 na Krivi Rih u ponedjeljak 11. rujna – ipak se glavnina vijesti o napadima iz zraka posljednjih dana koncentrirala na razna korištenja bespilotnih letjelica. S ruske strane je bila riječ o masovnim lansiranjima kamikaza-dronova modela Shaheed-136/131 – za koje se s ukrajinske strane čulo pretpostavke kako je riječ o mješavini originalnih iranskih (brže i izdržljivije), te novoproizvedenih ruskih (sporije i osjetljivije). S ukrajinske strane bila je riječ o slanju letjelica bilo prema Krimu ili u Rusku Federaciju – sada navodno temeljem općeg plana i hijerarhijske liste ciljeva po prioritetu. Dok ukrajinska strana navodi kao primarne ciljeve vojne objekte te komplekse vojne industrije (posebno one vezane uz proizvodnju projektila i bespilotnih letjelica) – s ruske se strane krenulo spominjati ukrajinsko fokusiranje na pogone kemijske industrije, nuklearne elektrane, te druge objekte sustava opskrbe energijom i vodom na teritoriju Rusije. Ne bi li dodatno čuvali takve objekte i vojne baze, Rusi navodno u pojedinim oblastima organiziraju i posebne “dragovoljne patrole” ne bi li otkrili moguća lansiranja letjelica iz same Ruske Federacije, nedaleko pretpostavljenih ciljeva.

Ukrajinski laki avion Aeroprakt A-32 nije prvi puta prešao ruskugraanicu

Kako bilo da bilo, Rusija je rano ujutro u petak 8. rujna na Ukrajinu lansirala 20 kamikaza-dronova, usmjerenih na širi prostor Odese – od čega ih je 16 navodno bilo srušeno od ukrajinske protuzračne obrane. Odgovor im je istoga dana stigao slanjem letjelice kroz Belgorodsku regiju (srušena), ali i barem četiri drona u Brijansku regiju (oštećena tvornica, tri letjelice srušene, a još se jedna nakon ometanja elektroničkim sredstvima srušila na željezničku stanicu u Brijansku – koja je završila i privremeno zatvorena, doduše bez obustava željezničkog prometa). Idući dan, subota 9. rujna, započeo je zatvaranjima prometa u pojedinim moskovskim zračnim lukama, a nekoliko je letjelica tijekom dana oboreno i iznad zapadnih dijelova okupiranog Krima. Nedjelja 10. rujna rano ujutro bilježila je barem 8 dronova u naletu s Crnog mora prema Krimu, dok je Ruska Federacija na Ukrajinu lansirala barem 33 kamikaza-drona tipa Shaheed – uglavnom usmjerenih iz ruske oblasti Kursk prema Kijevu, te otposlanih u više valova i s više različitih prilaznih pravaca. Od toga je navodno bilo uništeno 26 napadačkih letjelica, a Kijev je bilježio razne manje štete i ozljede građana – gdje se otvorilo i pitanje mogućih sankcija za fotografe agencije Reuters koji su nedozvoljeno slikali djelovanje ukrajinske protuzračne obrane. Uzvrat je ruskoj strani došao u obliku kamikaza-drona koji je u Brijanskoj oblasti navodno neuspješno pokušao izvesti napad na tamošnju infrastrukturu naftovoda Družba – kao i u uspješnom zračnom napadu ukrajinskim lakim zrakoplovom Aeroprakt A-32 na pogranična sela u Brijanskoj oblasti. Konačno, u ponedjeljak 11. rujna uništene su dvije bespilotne letjelice iznad Belgorodske oblasti, a 12 ruskih kamikaza-dronova neuspješno je krenulo s jugoistoka napadati Zaporižje i Dnjepropetrovsku oblast u Ukrajini (svi srušeni). Kasnije tijekom dana registrirano je i bacanje dviju eksplozivnih naprava iz drona na centar ruskog grada Riljska u Kurskoj oblasti, na samo oko 25 km zračne linije od ukrajinske granice, dok su noć s utorka 12. rujna na srijedu 13. rujna obilježile večernje eksplozije u Moskvi (kod TV-tornja Ostankino) te onda i u centru Sevastopolja na Krimu.

Lokalni izbori u Ruskoj Federaciji

Kako izgledaju izbori u “slobodnom” (ruskom) Donbasu …

Usprkos uobičajenoj praksi, neki napadi bespilotnim letjelicama izvedeni od petka 8. do nedjelje 10. rujna imali su i iznimno političku prirodu. Naime, tih se dana na prostoru Ruske Federacije održavalo opće lokalne izbore – organizirane i na prostoru 4 okupirane ukrajinske oblasti, usprkos žestokom protivljenju vlasti u Kijevu. Tako se u petak 8. rujna bilježilo napad s dva drona na okupatorsko biračko mjesto u Hersonskoj oblasti, a onda i dvije eksplozije na biračkom mjestu u okupiranom Berdjansku, u okupiranom dijelu Zaporiške oblasti. Iako je provedba takvih izbora na okupiranim prostorima Ukrajine naišla na široku osudu temeljem svoje suprotnosti međunarodnom poretku i rezolucijama UN-a, Ruska Federacija se nije dala smesti. Nakon desetak dana prisilnog prikupljanja glasova obilascima naoružanih skupina po domovima lokalnog stanovništva, bilo je u subotu 9. rujna objavljeno kako je odaziv u “novim regijama” jedan od najviših u čitavoj Rusiji, prešućujući ujedno i napad dronom na okupljalište “biračkih povjerenstava” u gradu Pologi u Zaporižju, te na vozilo za dostavu izbornih materijala u Novoj Kahovki. Imajući u vidu takvu atmosferu, ne čudi ni da je na dan izbora, u nedjelju 10. rujna, u Luganskoj oblasti glavninu posla obavilo 800 “mobilnih biračkih mjesta” s jakom policijskom zaštitom. Naravno, svugdje je premoćno pobijedila Putinova stranka “Jedinstvena Rusija” – koja je osvojila 75 posto glasova u okupiranoj Hersonskoj oblasti, 80 posto u okupiranom Zaporižju, 74,4 posto u tzv. “Luganskoj Narodnoj Republici”, te 80 posto u tzv. “Donjeckoj Narodnoj Republici”. Dok je takva praksa naišla na oštru osudu Europske unije i najave ukrajinske odmazde prema oko 1.400 identificiranih kolaboracionista koji su izbore pomogli organizirati i provesti – za ruskog predsjednika Vladimira Putina bilo je bitno predložiti još i uspostavu 30. rujna kao blagdana “ponovnog ujedinjenja” četiri okupirane ukrajinske oblasti s Ruskom Federacijom u čijem su sastavu sada i mogli glasati na uvelike namještenim izborima.

Neka međunarodna događanja

Dok se Rusija zabavljala svojim izborima s unaprijed poznatim pobjednikom, Ukrajina je 9. rujna ugostila japanskog ministra vanjskih poslova Yorimasu Hayashija, a 11. rujna i njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock. Dok je Japan obećao pomoć i podršku te početak pregovora o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, Njemačka se koncentrirala na pitanja pristupa Europskoj uniji, reformi, ali i jačanja protuzračne obrane širom Ukrajine.

Za čitavo to vrijeme u Indiji je trajao summit skupine zemalja G20 na koji Ukrajina nije bila pozvana – dok je iz Ruske Federacije delegaciju predvodio tek ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Usprkos velikih razmimoilaženja zemalja sudionica po pitanju rata u Ukrajini, ipak se u New Delhiju nakon otprilike 150 sati pregovaranja uspjelo formulirati zajedničku završnu izjavu – koja je izražavala protivljenje korištenju nuklearnog oružja, pozivala na obnovu tzv. “Žitnog sporazuma” o sigurnome izvozu hrane iz Rusije i Ukrajine Crnim morem, pozivala sve na “mirno rješavanje sukoba i dijalog“, ujedno poštujući i načela međunarodnog prava, te teritorijalni integritet i suverenitet država. Naravno, takav je tekst za Ukrajinu bio slab, no Velika Britanija ga je istodobno opisivala oštrim – dok su iz Rusije izražavali šokiranost pojedinim formulacijama. Na marginama skupa otvorilo se i pitanje mogućeg sudjelovanja Vladimira Putina na idućem takvom skupu, zakazanom za iduću godinu u Brazilu – gdje je tamošnji predsjednik Lula da Silva tek postupno shvatio značenje aktivnih potjernica Međunarodnog kaznenog suda prema osobi ruskog predsjednika.

No Vladimir Putin se nakon izbora ipak okrenuo jednom drugom međunarodnom susretu – onom s diktatorom Sjeverne Koreje, Kim Jong-unom. Nakon obilježavanja 75. obljetnice osnutka sjeverne Koreje dogovoren je sastanak dvaju vođa uživo – radi čega je Kim Jong-Un i krenuo na gotovo 20 sati spore vožnje oklopnim vlakom na sjever do Vladivostoka u Rusiji. Po dolasku, u utorak 12. rujna, navodno su krenuli razgovori prvenstveno o vojnoj suradnji dviju država. Dok se pretpostavlja da je Vladimir Putin tu nastojao najavljene razgovore o “bilateralnoj suradnji” iskoristiti za opskrbu svoje vojske streljivom i naoružanjem iz prijateljske Sjeverne Koreje – pozicija Kim Jong-Una ponešto je teža. Naime, iz SAD je jasno upozoren da će svako naoružavanje Ruske Federacije biti smatrano kršenjem raznih rezolucija Vijeća sigurnosti UN, što će sve biti sankcionirane dodatnim oštrim sankcijama za prekršitelje. Doduše, još uvijek nije jasno jesu li takve prijetnje ostavile ikakvoga traga na inače tradicionalno svojeglavom diktatoru faktično najizoliranije države svijeta.

 

* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 13. rujna 2023. pod nazivom “Ukrajinci naglim prodorima u Donbasu probili Ruse, SAD Kijevu šalje najmoćnije rakete dosad?” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ukrajinci-naglim-prodorima-u-donbasu-probili-ruse-sad-kijevu-salje-najmocnije-rakete-dosad-15374038

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.