Petak 11. kolovoza ujedno je i 534. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Iako su ljetni prolomi oblaka krajem ovog tjedna opet ponešto usporili borbena djelovanja, zadnjih je dana bilo zanimljivo vidjeti kako ta ratom ugrožena država nastoji uskladiti velike vrućine i težnju stanovnika da rashlađenje pronađu u lokalnim rijekama i na plažama – sa činjenicom rata i iznimnog zagađenja državnog prostora raznim vrstama mina. Naime, samo u zadnjih tjedan dana tamošnji su vojni pirotehničari mimo bojišnice očistili i preko 120 hektara pretežito poljoprivrednog prostora (s oko 1.500 raznih eksplozivnih naprava) – dok se ukupno ondje govori o razminiranih gotovo 7.000 hektara raznih površina s neutraliziranih oko 107.171 eksplozivnih predmeta. Naravno, dok milijuni opasnih naprava koje još ostaju skoro da garantiraju desetljeća takvog posla – to nije bilo od velike utjehe stanovništvu koje je trpilo vrućine, a ponegdje se i samoinicijativno krenulo hladiti u vodotokovima i na plažama koje su često i nadalje minirane. Budući se smatra da je opasnost od ruskog desanta oko Odese bitno splasnula i usprkos uklanjanju više od 30 otrgnutih pomorskih mina – lokalne vlasti su objavile kako se ondje pripremaju za otvaranje pojedinih plaža. Navodno su u samoj Odesi spremne tri plaže, a radi se i na pripremi jedne u Čornomorsku.

Sukobi na Dnjepru

Za to vrijeme, oko 180 km sjeveroistočno od ovog crnomorskog grada, na obalama rijeke Dnjepar i dalje traju borbe. Ne samo da je riječ o razmjenama topničke vatre (što je konstantna pojava), već se radi i o naporima obje strane da obustave protivničko kretanje čamcima po Dnjepru – a onda i pristup pojedinim riječnim otocima ili dijelovima obale. Posebno tu treba spomenuti djelovanja ukrajinske strane, koja ne samo da i dalje drži mostobran na istočnoj strani srušenog Antonivskog mosta nedaleko Hersona, već je u zadnjih tjedan dana izgleda uspjela izvesti i određeno iskrcavanje pripadnika specijalnih snaga oko mjesta Kozači Lageri na istočnoj obali Dnjepra, oko pola puta između Hersona i Nove Kahovke. Kako izgleda, ondje su Ukrajinci uspjeli uspostaviti manji mostobran zapadno od mjesta, zauzeti pojedine lokalne položaje agresora, te onda u zasjedu namamiti i ruska pojačanja – navodno korištenjem zarobljenih taktičkih sustava veze agresora. Iako se na prvu ruku čulo o brzom ruskom uništenju ovog mostobrana, izgleda da to nije bila istina. Dapače, svježe se čak čuje i o ozbiljnijim borbama u samom zapadnom dijelu naselja Kozači Lageri na ruskoj strani Dnjepra – čemu vjerojatno pomažu i ruski logistički problemi u povezivanju Krima s okupiranim dijelovima Hersonske i Zaporiške oblasti. Naime, 6. kolovoza pogođeni cestovni mostovi kod Čongara navodno su oštećeni teže nego se prvotno mislilo, pa će radovi na njima trajati možda i iduća dva mjeseca. Za to vrijeme je između ova dva oštećena mosta postavljen pontonski prijelaz dok se istodobno zaobilazni put, zapadno preko Krasnoperekopska i Armjanska, navodno pokazao pretrpanim – tako da je došlo i do privremenog ukidanja niza redovnih autobusnih linija između pojedinih mjesta na Krimu i u Hersonskoj oblasti ne bi li se osigurala kakva-takva prohodnost za vojne potrebe. Ipak, uz sve to i dalje je teško zamisliti neke veće ukrajinske operacije forsiranja Dnjepra na krajnjem zapadu okupiranog dijela Hersonske oblasti.

Situacija na ostalim bojištima

Što se tiče borbenih djelovanja u ostalim zonama ukrajinske bojišnice, treba napomenuti da se nastavljaju ruski napadi na sjeveru Donbasa, nedaleko ukrajinskog uporišta Kupjansk. Ondje se prvenstveno radi o borbama oko 6 km sjeverno od Kupjanska, na istočnoj obali rijeke Oskil – gdje Rusi već neko vrijeme nastoje napredovati kroz šume uz rijeku, a to su im branitelji uvelike onemogućili kod sela Sinkivka. Dok se tu stanje nakon prvih ruskih naleta stabiliziralo, ponešto je manje jasna situacija na oko 20 km dugom potezu od Sinkivke prema jugoistoku i selu Kotlarivka. Tu zadnjih dana traju ruski napadi od linije sela Vilšana-Peršotravneve-Orljanske-Jagidne prema ukrajinskim uporištima koja na tom dijelu brane kontrolu nad prometnicom P-07 u smjeru okupiranog grada Svatove. Kako izgleda, agresori su uspjeli preći oko pola pojasa koji je njihove prvotne položaje dijelio od oko 10 km udaljene spomenute ceste – no s nastavkom napredovanja ondje jača i ukrajinska obrana kojoj aktivno pristižu i pojačanja.

Obavijest o evakuaciji na području Kupjanska

U čitavom tom prostoru, dok traju aktivne borbe, intenzivirani su i ruski napadi na ukrajinsku pozadinu – posebno sam Kupjansk na Oskilu i pojedina manja mjesta na zapadnoj obali te rijeke, u rubnom dijelu Harkivske oblasti. Nakon više teških topničkih i zračnih napada, ondje su lokalne vlasti u srijedu 9. kolovoza krenule pozivati stanovništvo na postupnu evakuaciju – što je nakon dodatnih zračnih napada u ranim satima četvrtka 10. kolovoza (navođenom bombom FAB-250 u centar grada) ponešto prošireno. Tako se za ukupno 53 naselja uz Oskil uvelo tzv. „obveznu evakuaciju“ (koju građani ipak mogu odbiti) – da bi danas tome bila pridodana i „prisilna evakuacija“ oko 800 tamošnje djece (koju se ne može odbiti). Inače, do danas je na evakuaciju pristalo tek nekoliko desetaka od oko 12.000 odraslih stanovnika, koji su ondje preostali od predratne populacije koja je brojala oko 57.000 ljudi. Ponešto je bolje stanje dalje na jug tog dijela Donbasa – gdje se zadnjih dana bilježi niz ukrajinskih protunapada kojima se nastoji vratiti područja izgubljena u nizu manjih ruskih napadnih operacija izvođenih tijekom proteklih tjedana. Posebno se to odnosi na prostor oko sela Novoselivka (oko 18 km sjeverozapadno od okupiranog grada Svatove), te sela Sergiivka (oko 13 km jugozapadno od Svatove). Kako izgleda, takve su borbe u tijeku i južnije, na prostorima oko okupiranog grada Kremina, sjeverno od rijeke Siverski Donjec.

Oko Bahmuta navodno se zadnjih dana bilježilo ruske napade neposredno sjeverno od grada, čime je malo pomaknuta borbena linija između okupiranih naselja Berhivka i Jagidne. Za razliku od toga, na jugu okupiranog Bahmuta i nadalje se bilježi ukrajinsku borbenu inicijativu – posebno na potezu Klišćivka-Andriivka-Kurdjumivka. Usprkos ruskim protunapadima i dostavi pojačanja, ondje je Ukrajincima uspjelo oslobađanje dodatnog prostora sjeverno od Klišćivke, dok nije jasno jesu li ruski protunapadi branitelje ipak uspjeli odmaknuti od sjeverozapadnog kraja sela Kurdjumivka – gdje već neko vrijeme traju žestoki sukobi. Jednako tako, nije jasno ni stanje ponešto južnije, istočno od ukrajinskog naselja Družba – gdje se bilježe borbe oko kanala „Siverski Donjec – Donbas“, te na prilazima okupiranim naseljima Zajceve i Majorsk.

Usprkos žestokim borbama oko okupiranog grada Donjecka (linija Krasnogorivka-Avdiivka-Pervomaiske-Marinka-Novomihailivka) ondje nisu zabilježeni bitniji pomaci bojišnice. To se, međutim, ne može reći za preostatak Donjecke i Zaporiške regije. Naime, ondje su zadnjih dana nastavljene žestoke borbe – (1) južno od Velike Novosilke, gdje je ukrajinska strana zadržala oslobođeni Staromajorske, a u teškim borbama postupno oslobađa i obližnje selo Urožajne. Kako izgleda, ondje uskoro treba očekivati i rusko povlačenje od oko 6 km, na novu (južniju) obrambenu liniju Remivka-Staromlinivka-Kermenčik, budući da ustrajan ukrajinski pritisak postupno preplavljuje njihove aktualne obrambene linije. Slična je situacija i (2) južno od Orihiva u Zaporiškoj oblasti, gdje se nastavlja ukrajinski pritisak na ruske obrambene linije oko sela Robotine, ali su zadnjih dana bili bilježeni i pomaci bojišnice od tog ruskog uporišta, manje na jugozapad, a više jugoistočno i istočno prema 11 km udaljenom ruskom uporištu Verbove. Svi ovi napadi šire ukrajinski proboj prvih ruskih obrambenih linija te rade bolju osnovicu za nastavak operaciju u ovoj zoni, gdje spomenuto selo Robotine već praktično dva mjeseca blokira šira ukrajinska nastojanja.

Razmjena zračnih napada

Ruski napad na Zaporižje

Nakon napada na civilne ciljeve u centru ukrajinskog Pokrovska u nedjelju 7. kolovoza, slična djelovanja bilježena su i u srijedu 9. kolovoza u gradu Zaporižje. Tada je raketnim napadom pogođena stambena četvrt, bilježilo se troje mrtvih, dosta ranjenih te oko 400 oštećenih stanova u 13 stambenih zgrada. Nakon što je idućeg dana s oko 10 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 napadnuta regija Rivne (skladišta nafte kod mjesta Dubno), pri čemu je bilo srušeno 7 bespilotnih letjelica – u večernjim satima četvrtka 10. kolovoza opet je na meti bilo Zaporižje i opet civilni ciljevi (dnevni kamp za djecu i hotel u središtu grada, kojeg su Rusi opisali kao „točku privremenog raspoređivanja stranih plaćenika“). Danas ujutro ovaj niz je nastavljen uzbunama širom Ukrajine, tijekom kojih je Ruska Federacija na Ukrajinu lansirala četiri rakete Kh-47 Kindžal. Dok je jedna od njih bila oborena u preletu preko Kijeva, zajednički im je cilj bio kod Ivano-Frankivska. Projektili lansirani s aviona MiG-31K u Tulskoj i Lipeckoj oblasti u Rusiji letjeli su jugozapadno do prostora zračne luke kod mjesta Kolomija na jugozapadu Ukrajine – i ondje su pogodili mješavinu civilnih i vojnih ciljeva. Što se vojnog dijela tiče, iz ukrajinskih se izvora čulo kako je namjera agresora bila pogoditi „vojni aerodrom i mlade pilote koji će uskoro otići u Europu na obuku” ne bi li se time Ukrajinu lišilo perspektive skorog opremanja novom zrakoplovnom tehnikom zapadnog podrijetla.

U Moskvi se sve češće vidi dim – eksplozija navodne tvornice pirotehnike

No ni ukrajinska strana nije tu ostala posve dužna ruskim agresorima. Naime, u srijedu 9. kolovoza moglo se iz Rusije čuti o obaranju dvije bespilotne letjelice nadomak Moskve – jedne u području Domodedova i druge na prilazu Moskvi. Samo noć kasnije, u četvrtak 10. kolovoza, opet je bila riječ o dvije bespilotne letjelice – od kojih je jedna oborena u regiji Kaluga na putu prema Moskvi, a druga iznad okruga Odintsovo u Moskovskoj regiji. Zbog ovih napada opet je došlo do odgađanja brojnih letova s moskovskih aerodroma Vnukovo i Domodedovo (njih oko 30 u četvrtak 10. kolovoza) – što je, među ostalim, omelo i ruske zračne evakuacije ranjenika iz zaleđa ukrajinskog bojišta. Ponešto kasnije istog dana još dvije letjelice su navodno bile zaustavljene i iznad Kurske oblasti – dok se onda dodatno čulo i o eksplozijama na prostoru Moskve te rušenjima letjelica na sjeverozapadu grada. Uz to se tog istog četvrtka čulo i o zaustavljanju dodatnih 11 bespilotnih letjelica na Krimu, u prostoru grada i luke Sevastopolj – od čega su njih dvije navodno srušene djelovanjem protuzračne obrane, a 9 ih je suzbijeno sredstvima elektroničkog ratovanja. Među ostalim, navodni cilj je bio i vojni aerodrom u Novofedorivki na Krimu.

„Wagner“ i dalje igra

Wagnerovci iz nekih (po njih) sretnijih vremena

Dok Ruska Federacija i nadalje muku muči s Ukrajinom, dobar dio država na sjeveroistoku Europe s velikom zabrinutošću prati razvoj događaja po pitanju boraca negdašnjeg (i sadašnjeg) vojnog poduzeća „Wagner“ – zapravo sporedne podružnice ruskog obrambenog sustava pod kontrolom kontroverznog moćnika Jevgenija Prigožina. Dok se iz Ukrajine čulo nagađanja da njegova pobuna uopće nije bila ono što se na prvu loptu činilo – pobuna jednog velmože protiv državnog sustava – već da je zapravo bila riječ o komplotu kojim bi sam Putin zapravo došao u situaciju provjeriti vjernost brojnih generala sumnjive odanosti – borci „Wagnera“ i nadalje rade nered. Naime, njih oko 4,5 tisuća okupilo se u Bjelorusiji, što je radikalno uznemirilo niz NATO članica koje graniče s tom državom. Poljska je već nekoliko puta tijekom zadnjih tjedana slala dodatno ljudstvo i vojnu tehniku na granice prema Bjelorusiji, a slične mjere sad promišlja i Litva. Dapače, i Latvija je od danas pa na idućih 6 mjeseci uvela pojačani režim sigurnosti na granici s Bjelorusijom. Tom prilikom su ojačane tamošnje granične snage, a predviđena im je i podrška oružanih snaga i policije. Dapače, sve ove napetosti ubrzale su i odluku Litve, Latvije i Estonije da se kompletno odvoje od ruskog elektroenergetskog sustava te priključe na europsku mrežu. Iako se ovaj potez već duže najavljivalo, njegova je provedba prvotno bila predviđena za kraj 2025. godine – da bi početkom ovog mjeseca bila sporazumno pomaknuta već na veljaču 2025. godine.

Uz sve te napetosti, u četvrtak 10. kolovoza u zapadnim se izvorima čulo i dodatne informacije kako „Wagner“ navodno ipak nije postigao sporazum s Bjelorusijom, barem ne onako kako se to donedavno mislilo – budući da Ruska Federacija izgleda ne misli plaćati troškove njihova smještaja u Bjelorusiji. Kako im smještaj ne namjerava pokrivati ni novi domaćin Lukašenko, moguće je da je na pomolu postupan odlazak većine boraca poduzeća „Wagner“ iz Bjelorusije – prvo natrag u Rusiju (u Krasnodarsku, Voronješku i Rostovsku oblast), a kasnije možda i dalje. Naime, ne treba zaboraviti da je „Wagner“ prije samo nekoliko dana dobio poziv da dodatno uđe i u državu Niger gdje je vojnim pučem nedavno srušena demokratski izabrana vlast, a međunarodna intervencija prijeti novim vlastodršcima te zemlje u centralnoj Africi. Za sada se baš i ne vide konkretni pokreti ljudstva i materijala koje bi tražio ovakav scenarij – a „Wagner“ barem privremeno nastavlja svoje funkcioniranje u Bjelorusiji, te rad na dodatnoj obuci tamošnje vojske.

Saveznička pomoć Ukrajini

Dok Njemačka navodno jako aktivno promišlja slanje u Ukrajinu krstarećih projektila dugog dometa Taurus – mnogo je tu nedoumica. Dok su neki izvori nagađali kako se taj potez zapravo nastoji politički povezati s američkom isporukom balističkih raketa ATACMS – novije glasine spominju tu tajne pregovore s njemačkom vojnom industrijom koja bi trebala ograničiti ciljno programiranje ovih oružja – ne bi li se time ograničilo njihovu sposobnost za duboke udare po ruskom teritoriju. Za to vrijeme novi je zaplet dobila i dugo najavljivana (pa onda maksimalno otegnuta) isporuka njemačkih tenkova Leopard 1A5 za Ukrajinu – gdje je od obećanih oko 110 komada takve opreme do sada prema bojištu krenulo njih tek desetak (a slično kasne i najavljivane isporuke oklopnjaka Marder te modernih protuzračnih sustava IRIS-T). Zadnjih dana se možda ipak nešto pokrenulo po pitanju tenkova Leopard 1 – kada su u utorak 8. kolovoza prvo osvanule vijesti da nepoznati kupci od Belgije pribavljaju tamošnje zalihe ovog oklopništva. Riječ je o otpisanim tenkovima za koje već duže nije bilo novaca za modernizaciju, pa su bili na prodaju po cijeni starog željeza. Iako u prvom trenutku nije bilo jasno tko je njihov tajanstveni kupac koji bi planirao modernizaciju i onda isporuku u Ukrajinu, samo dan kasnije postalo je jasno kako se tu radi o koncernu Rheinmetall. Ubrzo je onda i iz njemačkih državnih krugova potvrđeno kako se tu radi o nastojanjima da se od tih 50 tenkova barem njih 30 privede svrsi i pošalje u Ukrajinu, dok bi ostatak poslužio kao izvor dijelova za dodatne kvote ove vojne tehnike koje su već neko vrijeme u teškim (i neočekivano otegnutim) postupcima modernizacije prije isto takvog slanja put bojišta.

Novosti ima i po pitanju njemačkih protuzračnih sustava MIM-104 Patriot. Tri ovakva njemačka sustava su od siječnja ove godine u Poljskoj, gdje štite istočnu granicu ove savezničke države. Sada se predlaže da oni na toj zadaći ostanu do kraja godine, vjerojatno bez dodatnih produljenja mandata. Uz to se u srijedu 9. kolovoza, moguće potaknuto i žestokim ruskim zračnim napadima po Ukrajini, u Njemačkoj odlučilo vlastima u Kijevu predati još dva sustava Patriot – koji su se uvelike pokazali ključnim resursom, posebno po pitanju borbe protiv ruskih hipersoničnih raketa Kindžal. Uz to, Njemačka je najavila i slanje dodatnih deset gusjeničara tipa Hagglunds Bandvagn 206, šest teških kamina s prikolicama, te 6.000 dimnih projektila kalibra 155 mm, kao i većih količina ručnog naoružanja te raznolike vojne opreme.

Predsjednik Zelenski osobno isprobao F-16 simulator

Uz to se provedbi bliži i bugarsko prebacivanje stotinjak oklopnih vozila na kotačima put Ukrajine, koje je bilo dogovoreno tijekom prošlomjesečnog posjeta Volodimira Zelenskog Sofiji – jednako kao što se bilježi i sve češće ukrajinsko spominjanje bugarske proizvodnje streljiva kao ključne. Sve je to vjerojatno bilo na stolu i tijekom posjete ukrajinskog čelnika vojne obavještajne službe Kirila Budanova Bugarskoj u sklopu njegovih sastanaka s tamošnjim ministrom obrane Todorom Tagarevim, te kolegom na čelu bugarske vojne-obavještajne, brigadnim generalom Venelinom Venevim. Ujedno, tom se prilikom razjašnjavalo i probleme nastale djelovanjem internetske stranice „Mirotvorec“ – na kojoj se popisuju razni prijatelji Rusije i neprijatelji Ukrajine, a među njima i brojni bugarski državljani (doduše, i stanoviti Zoran Milanović, ali to je ipak neka druga priča). Od europske vojne pomoći otposlane u zadnje vrijeme još treba spomenuti i „simulator F-16 za obuku pilota“ iz Češke, kako god rudimentaran taj sustav bio, jednako kao i bitno sadržajniju poljsku uspostavu pogona za popravke poljskih samohodnih haubica Krab – u Ukrajini, nedaleko crta bojišta, u okviru poduzeća „PGZ Service Orel”, ne bi li se smanjilo potrebe za povlačenje manje problematičnih primjeraka ovog oružja duboko u pozadinu ili prema samoj Poljskoj.

Za kraj spomenimo i Sjedinjene Američke Države, ujedno i najveći izvor savezničke pomoći za Ukrajinu. Nakon što je prije desetak dana održan prvi krug razgovora Ukrajine i SAD oko formuliranja bilateralnog sporazuma i sigurnosnim jamstvima, koje se predvidjelo u G7 okviru kao budući mehanizam osiguravanja mira u Ukrajini – sada se nastavilo i s konkretnom pomoći. Uz dosadašnjih oko 60 milijardi USD ukupne pomoći (preko 43 milijarde samo u vojne svrhe) – na stolu se nedavno našlo i odobravanje slanja prvih tenkova M1A1, koji bi za koji tjedan trebali početi pristizati u Ukrajinu. Iako se bliži kraj fiskalne godine u Sjedinjenim Državama, a time onda i privremeni kraj kongresnih dopuštenja za financiranje pomoći – kako se čulo početkom ovoga tjedna, američki kapaciteti tu nisu iscrpljeni, među ostalim i radi nedavno provedene revalorizacije već poslane pomoći, gdje se otkrilo postojanje razlika u cijenama te dodatnih prostor od oko 6 milijardi USD za slanje dodatne robe. Uz to, u utorak 8. kolovoza američki predsjednik Joe Biden donio je sve odluke potrebne za pokretanje obuke ukrajinskih pilota na borbenim avionima F-16 – što je otvorilo put provedbi planova koje su o tome već usuglasile Danska i Nizozemska.

Nakon što je Ukrajina ovih dana i službeno u SAD podnijela obećano detaljno izvješće o borbenom korištenju kasetnog streljiva – na što se Kijev obvezao kao sredstvo ublažavanja barem dijela međunarodnih protivljenja korištenju ovakve vojne tehnike – iz SAD se čulo i o provedbi obrambenih konzultacija dvije države na visokoj razini. Rezultat ovakvih aktivnosti jučer je bilo i podnošenje dodatnog financijskog zahtjeva iz Bijele kuće u Kongres, kojim Joe Biden traži ekstra 40 milijardi USD – za savladavanje nedavnih prirodnih nedaća i jačanje kontrole granica u Sjedinjenim Državama, ali i za Ukrajinu. Riječ je o dodatnih oko 24 milijarde USD kojima bi se posebno željelo financirati ukrajinske sposobnosti za obranu od tekuće ruske agresije. Navodno je u tom iznosu oko 8,5 milijardi USD predviđeno za dodatnu humanitarnu pomoć, oko 13,1 milijarda USD za vojne svrhe (9,5 milijardi dolara za vojnu opremu ili za popunjavanje zaliha, a 3,6 milijardi dolara za nastavak vojne, obavještajne i druge obrambene potpore Ukrajini). Dok o tim sredstvima tek treba raspravljati – Ukrajini uvelike ostaje oslonac i na vlastite snage. Zato nije loše čuti kako se do kraja godine planira pokrenuti i domaća proizvodnja topničkog streljiva kalibra 155 mm, uz ozbiljan rast i već uhodane proizvodnje topničkog streljiva sovjetskog standarda (122 i 152 mm), minobacačkih mina te domaćih protuoklopnih sustava tipa Stugna-P – što sve neće biti dovoljno za ukrajinske ratne potrebe, ali će pomoći premostiti manjkove do pristizanja dodatnih količina vojne opreme iz EU i SAD.

* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 12. kolovoza 2023. pod nazivom “Žestoko je na sjeveru i jugu Donbasa, Wagner i dalje radi nered, Litva ide za Poljacima!” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zestoko-je-na-sjeveru-i-jugu-donbasa-wagner-i-dalje-radi-nered-litva-ide-za-poljacima-15360078