314. dan rata u Ukrajini – Ukrajinci izveli možda i najuspješniji raketni napad dosad, Rusi na bojište šalju prastare tenkove

 

Utorak 3. siječnja ujedno je i 314. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Iako je ovaj aktivni sukob ušao u svoju drugu kalendarsku godinu, još uvijek tu brojimo 11. mjesec žestokih borbi – koje su do ljeta karakterizirala ruska napredovanja, da bi onda od ove jeseni ta agresija usporila, a zaredale i uspješne protuofenzive ukrajinskih branitelja koji su nanovo oslobodili oko 40 posto ukupno izgubljenih prostora.

No, u svemu tome su bile zamjetljive i promjene ruskoga stila ratovanja – koje je krenulo po uzoru na Zapad, pa se onda slomilo pod teretom lošeg planiranja, dugogodišnje korupcije u vojnim nabavama i logistike koja je svih zadnjih desetljeća ostala baš kao na kraju Sovjetskoga Saveza (oslonjena na ljudsku radnu snagu, bez paletiranja i modernih sustava kontrole ili optimizacije). Nakon toga, na bojištima Donbasa napravljen je povrat u stilu, skoro pa na razinu Drugog svjetskog rata, s korištenjem malo preciznog naoružanja i modernog zrakoplovstva, ali dosta oklopa i topništva kojim se podržavalo pješačka napredovanja – i time su postignuti borbeni uspjesi od osvajanja Popasne (8. svibnja) do zauzimanja Lisičanska 2. srpnja ove godine. Međutim, od tada na terenu dolazi do zanimljivog obrata – dok Ukrajina kreće sve masovnije koristiti zapadnu vojnu tehniku i principe, posebno precizne udare na konkretne mete (bila to velika ruska skladišta i baze ili pojedinačna vozila i ljudi) – ruska strana kao da se dodatno vraća u prošlost. Izloženost oklopnih sredstava preciznoj vatri potiče njihovo povlačenje dalje u pozadinu, dok ukrajinsko korištenje proturadarskih projektila odmiče i glavninu zrakoplovnih efektiva s prve crte bojišta te uopće malih visina djelovanja.

Nedostaci mobiliziranog ljudstva

Bahmutsko bojište

Time na fronti onda s agresorske strane ostaju topničke baraže, doduše sada bitno manjeg intenziteta nego prije koji mjesec, te pješaštvo. No, kako se jesenas dobro vidjelo – mobilizirano ljudstvo u pješačkim postrojbama može uspješno braniti već ustaljene linije, ali nije sposobno ni motivirano za ozbiljnija napadna djelovanja – što se zadnjih mjeseci onda uvelike prepustilo bilo preostalim kvalitetnim dijelovima vojske, ili pak postrojbama privatnih poduzeća pretežito popunjavanim potrošnim ljudstvom iz ruskih zatvora. Ovaj razvoj situacije najbolje se vidi kod Bahmuta, gdje je ruska strana u neprekidnim ofenzivnim pokušajima još od ljeta – i gdje su borbeni uvjeti zadnje vrijeme reterirali prema svemu onome što se viđalo krajem Prvog svjetskog rata, kada je temelj napredovanja kroz utvrđene linije bila kombinacija topništva te pješaštva, s naglaskom na jurišno pješaštvo koje bi se u manjim skupinama nastojalo infiltrirati kroz prve linije obrane. Naravno, takvi borbeni pristupi lošije funkcioniraju u današnje doba, kada se nad bojištem ipak skoro neprekidno nalaze brojna izviđačka sredstva, a male bespilotne letjelice preporodile su djelovanja već i razini osnovnih taktičkih postrojbi. Ipak, kako izgleda, relativan manjak uspjeha zadnje vrijeme, kombiniran i s osipanjem raspoložive tehnike i zaliha, nije tu u bitnome pokolebao Ruse – kod kojih se u lipnju bilježilo prve transporte tenkova T-62 prema bojišnici (koji su u rujnu završili u punoj borbenoj uporabi), da bi se danas oko Samare navodno možda uočilo i još starije tenkove tipa T-55 na načelnom putu prema Ukrajini.

Intenzivne borbe

Za to vrijeme, proslava Nove godine uopće nije omela ili usporila borbena događanja širom Ukrajine – kako zračne napade i duboko u zaleđe bojišnice, tako i pogranična granatiranja te kopnena djelovanja širom istoka, jugoistoka i juga Ukrajine. Dapače, relativno dobro vrijeme, toplo i umjereno vlažno, pogodovalo je posljednjih dana vrlo žestokom sukobljavanju na nizu već duže uočljivih točki – i to će se vjerojatno nastaviti još i u ostatku ovoga tjedna, prije no što za koji dan nastupi prognozirano jako zahlađenje te prvo jača kiša, a onda i snijeg. Što se tiče lokacija intenzivnih borbi – one su obuhvaćale (1) ukrajinska nastojanja za daljnjim prilaskom okupiranom ruskom uporištu u gradovima Svatove i Kremina sjeverno od rijeke Siverski Donjec, koja su izgleda usporavali ruski protunapadi te dopreme pojačanja. Slična je situacija bila i južno od rijeke Siverski Donjec, (2) od Bilogorivke do Soledara i Bahmuta, gdje su Rusi nastojali napadati, ali s vrlo malo bitnijih uspjeha. Posebno tu treba napomenuti i izuzetno sporo napredovanje napadača u borbenoj zoni oko Soledara, gdje se nastoji uspostaviti sjeverni kraj obuhvata oko Bahmuta, kao i zastoj ruskih napredovanja neposredno na jugu od Bahmuta, gdje se izgleda zaglavilo kako kretanje na zapad i sjeverozapad oko Bahmuta, tako i potezi na jugozapad prema zaleđu ukrajinskog uporišta Toreck. Izgleda da nije mnogo drugačije ni (3) oko okupiranog grada Donjecka – oko kojeg su agresori bez postizanja pomaka nastavili svoj već uobičajeni niz napada prema Avdivki, Pervomajske, Krasnogorivki i Marinki. Jedino što treba posebno spomenuti na jugu je nastavak premještanja ruskih snaga iz Hersonske oblasti prema Zaporižju i gradu Donjecku – što je izgleda u subotu 31. prosinca dovelo i (4) do intenziviranja kopnenih borbi u Zaporižju – gdje su agresori navodili osvajanje sela Dorožnjanka, smještenog skoro na pola puta između okupiranog mjesta Pologi i ukrajinskog Gulajpolja na cesti T0401, što s ukrajinske strane nije bilo jasno opovrgnuto.

Zračni napadi po Ukrajini

Kijevska oblast – posljedice raketiranja

Posljednjih dana nastavili su se i ruski napadi po ukrajinskim gradovima te infrastrukturi. Raketni val od 29. prosinca slijedio je val bespilotnih kamikaza-dronova u noći na 30. prosinca (16 letjelica Shaheed-136) iz jugoistočnog i sjevernog smjera – koje su navodno sve bile uništene. Navodno time nisu bile pričinjene dodatne štete na strujnoj infrastrukturi i Ukrajina je ušla u Staru godinu s relativno umjerenim redukcijama struje. Te subote, 31. prosinca, zračne uzbune širom države krenule su rano popodne, te se čulo o korištenju oko 20 raketa (Kh-101 i Kh-555) ispaljenih iz barem 5 bombardera Tu-95MS, od kojih je barem 12 onda bilo i uništeno u dolasku. Uz to je navodno bilo na ciljeve u Ukrajini otposlano i 13 bespilotnih kamikaza-dronova, koji su svi bili srušeni. Pa ipak, štete ukupnoga napada bile su ozbiljne, a uz preventivna gašenja strujne mreže dijelovi države ostali su i nepredviđeno bez opskrbe (među ostalim i oko 30 posto Kijeva). No, navodno da ciljevi tog napada nisu bili samo energetska infrastruktura nego i drugi dijelovi ciljanih područja – da bi se za koji dan čulo i o novoj taktici neprijatelja, koji prvo kroz korištenje bespilotnih sredstava nastoji dokučiti raspored ukrajinske protuzračne obrane, ne bi li onda raketnim sredstvima gađao i tako otkrivena obrambena sredstva. Jednako tako se čulo i da je pri izvođenju raketnih napada 31. prosinca po prvi put bilo i ispaljivanja projektila s prostora Kaspijskoga mora, što u dosadašnjem tijeku ove intenzivne faze rata u Ukrajini navodno nije bilo bilježeno.

Ruska čestitka za Novu godinu

U novogodišnjoj noći je bilo registrirano još 45 slanja kamikaza-dronova, koji su svi navodno bili uništeni – od toga njih 13 prije ponoći i 32 u ranim jutarnjim satima nedjelje, 1 siječnja nove 2023. godine. Ukupno gledano, time je Ukrajina od početka listopada pa do jučerašnjeg dana bilježila ukupno 11 masovnih raketnih napada na svoje gradove i infrastrukturu, te još i 13 masovnih napada kamikaza-dronova na te iste ili slične ciljeve. Jučer u ranim jutarnjim satima tome se onda pridodalo još i oko 39 kamikaza-dronova, te barem jednu krstareću raketu Kh-59MK2 – gdje se usprkos navoda o rušenju 100 posto nadolazećih prijetnji ipak spominjalo i neke dodatne štete na infrastrukturi kao razloge interventnih redukcija struje. Naravno, usprkos nanesenim štetama, iznenađujuće toplo vrijeme dovelo je i do manje potrošnje energenata tijekom posljednjih dana, što je onda olakšalo i opskrbu građanstva, dok su novopristigla obrambena sredstva izgleda barem donekle pomogla i u obrani od takvih kombiniranih zračnih napada. Iako su proteklih dana u svemu tome bile bilježene i civilne žrtve, njihov bi broj vjerojatno bio i veći da za većinu Ukrajine nisu na snazi bile mjere policijskoga sata – kako u područjima pod kontrolom Vlade iz Kijeva, tako i u okupiranim oblastima pod ruskom okupacijom.

Međunarodna događanja

Dok je Ukrajina trpjela zračne udare te ratna djelovanja, iz njenih se službenih izvora moglo čuti kako je tijekom 10 mjeseci protekle 2022. godine Kijev od svojih zapadnih saveznika – uz masivnu vojnu pomoć – primio još i oko 31 milijardu USD strukturne pomoći – dok je ipak oko 2/3 svih proračunskih prihoda ipak bilo iz domaćih izvora (porezi, carine, a još oko 5,5 milijardi USD je prikupljeno i prodajom ratnih obveznica). Danas se čulo kako je dogovoren i datum o nastavku ozbiljnih razgovora na temu takve strukturne potpore Ukrajini – gdje bi se idući sastanak na vrhu Ukrajina-EU trebao održati 3. veljače u Kijevu, što su danas dogovorili ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

No i tijekom blagdanskih dana bilježilo se i ponešto konkretnih donacija Ukrajini. Kao prvo, iz Poljske se počele pristizati velike ture satelitskih komunikacijskih sustava Starlink, koje su usmjerene prema medicinskom i energetskom sektoru države, te „točkama nepobjedivosti“ za pomoć stanovništvu u redukcijama. Uz to, bilježene su i interventne donacije strujnih generatora velike snage iz Španjolske i s Tajvana (koje su oboje prvi koraci većih isporuka), dok je Slovenija ukrajinskom veleposlaniku u Ljubljani predala prva dva vozila hitne pomoći vrijedna oko 210.000 eura – što je namjena za koju se ondje ukupno izdvojilo oko 580 tisuća eura. Što se vojne pomoći tiče, ona bi uskoro trebala i prerasti čisto primanje donacija – budući je Ukrajina uspjela oformiti Agenciju za obrambene nabave po zapadnom uzoru, te će tim putem biti u mogućnosti i direktno sklapati kupoprodajne ugovore s renomiranim zapadnim proizvođačima vojne opreme. Kako se čulo od ukrajinskog ministra obrane Oleksija Reznikova – u ovoj 2023. godini bi već tako kupljeno naoružanje i streljivo trebalo početi pristizati u Ukrajinu, kao potvrda ne samo partnerskih odnosa, već i transparentnosti nabave te logističke jasnoće opremanja.

Ruske teškoće

Za to vrijeme Rusija se, osim proslavama Nove godine, bavila i svojim energetskim te prometnim teškoćama. Dok im je na ruku išla američka odluka kako se „rusku naftu ili naftne proizvode nakon dubinske obrade u drugoj jurisdikciji neće smatrati proizvedenima u Ruskoj Federaciji“ – očigledno su problemi u naplati već do sada isporučenog plina ipak postali dovoljno neugodni da se odlučilo odustati od inzistiranja da njihovo plaćanje bude isključivo u rubljama, što je bila jedna od ruskih kaznenih mjera s početka 2022. godine. No, i taj „popust“ nije bio dovoljan da spriječi pad prometa takvih energenata – gdje je 1. siječnja zabilježena i objava iz Velike Britanije o potpunoj obustavi uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina. Što se prometa tiče, usprkos pojedinim vijestima o radovima na „Krimskom mostu“, oštećenom u eksplozijama i požarima 8. listopada ove godine, promet njime je i dalje ograničen. Ne samo da ondje postavljanje dodatnih kontrolnih točaka i sigurnosne opreme otežava brzo korištenje ovoga pravca i uzrokuje kolone osobnih vozila, već je loše vrijeme proteklih dana otežalo i korištenje trajektnih linija iz Krasnodarskog kraja pa preko tjesnaca Kerč – gdje još od 27. listopada vrijede ograničenja koja na trajekte puštaju tek kamione s „prioritetnim teretom”. U takvim okolnostima otežanog prilaza na Krim manje su važni i navodno dovršeni građevinski zahvati – poput popravka mosta od Geničeska do Arabatske Strijele preko Tonkijskog tjesnaca, kojeg je početkom 2022. godine u zrak digla ukrajinska vojska pri povlačenju – dok ruska vojska svoja pojačanja u Hersonsku oblast i Zaporižje iz Rusije i nadalje prebacuje kopnom, preko Mariupolja i onda Berdjanska.

Priče Kremlja za rusku javnost

Pred Novu godinu i nadolazeći Božić po julijanskom kalendaru javnost se u Ruskoj Federaciji nastojalo smiriti ne samo pričama o opravdanosti specijalne operacije u Ukrajini, gdje se „Rusija bori za istinsku nezavisnost, za svoj narod“ i protiv nekakvih podjela; već se i od pretpostavljenih napada iz Ukrajine u pripravnost stavilo i oko 20.000 pripadnika PZO koji su trebali osiguravati samu Moskvu od nekakvih napada iz Ukrajine. Ujedno se napominjalo i kako je „Rusiji objavljen pravi sankcijski rat, no njegovi autori su očekivali potpuno uništenje zemlje, ali to se nije dogodilo“ – iako nije tajna da se sankcijama prvo i osnovno pokušavalo postići prekid ruske agresije na Ukrajinu. Pa ipak, na samome kraju 2022. objavljen je i kraj jesenskog novačenja, tijekom kojeg je oko 120 tisuća ljudi bilo pozvano na služenje vojnog roka – dok će svi oni vjerojatno u službi ostati ponešto duže, budući se samo dan kasnije, 1. siječnja, čulo i da je provedeno povećanje redovnog broja vojnog osoblja Oružanih snaga Ruske Federacije na oko 137 tisuća dodatnih ljudi, u skladu s dekretom Vladimira Putina još od 25. kolovoza 2022. godine.

Sve te promjene ipak nisu zastrašile ukrajinske branitelje, koji su posljednjih dana na ruske napade odgovarali bombardiranjima neprijateljske infrastrukture u okupiranom gradu Donjecku i njegovoj okolici, odakle ide niz borbenih djelovanja na jugoistoku Donbasa. Dok ta djelovanja već tradicionalno smetaju tamošnje kolaboracioniste i okupacijske vlasti, agresore je još i više zasmetao i uspješan precizni raketni napad na zgradu strukovne škole koju su u Makivki nedaleko Donjecka koristili ruski vojnici. Riječ je o napadu koji je bio izuzetno uspješan, gdje od trokatnog kompleksa zgrade nije ostalo gotovo ništa, a dok su jučer i same ruske vojne vlasti našle za shodno priznati štetu te 63 mrtva – u neslužbenim ruskim i raznim ukrajinskim izvorima broj žrtava tu ide i do 600. Pri tome, otvoreno polje sporova između ruskih vojnih vlasti i lokalne okupacijske uprave ostaje način kako su Ukrajinci izveli ciljanje (navodno se tamošnju prisutnost ruskih vojnika ustanovilo masovnim nedozvoljenim korištenjem civilnih mobitela), te pitanje je li monumentalnu štetu pomoglo i nesmotreno skladištenje streljiva u prizemlju zgrade za smještaj trupa. Kako bilo da bilo, rezultati svega toga bili su neuobičajeno spektakularni, te predstavljaju za Ruse prilično loš uvod u novu 2023. na bojištima Donbasa.

 

* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 3. siječnja 2023. pod nazivom “Ukrajinci izveli možda i najuspješniji raketni napad dosad, Rusi na bojište šalju prastare tenkove” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ukrajinci-izveli-mozda-i-najuspjesniji-raketni-napad-dosad-rusi-na-bojiste-salju-prastare-tenkove-15292268

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.