468. dan rata u Ukrajini: Ozbiljni problemi Rusa na granici, efektna varka Ukrajinaca i monumentalna nesreća

 

Utorak 6. lipnja ujedno je i 468. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Relativno lijepo i toplo vrijeme tijekom posljednjih dana i do kraja tjedna već je dovelo do ozbiljnog intenziviranja borbenih djelovanja obiju strana – pa zato ne čudi ni da je čitav niz borbenih zona bio aktivan. Od kraja prošlog tjedna ustrajno se bilježilo ruska napadajna djelovanja na sjeveru Donbasa – pretežito oko okupiranih mjesta Svatove (16 km sjeverozapadno kod sela Novoselivske) i Kremina (posebice 12 km južno kod Bilogorivke). Kako izgleda, ti napadi nisu bili uspješni, iako su agresori tamošnje snage ojačali jurišnim odjeljenjima „Oluja-Z“ pretežito sastavljenim od bivših kažnjenika.

Ukrajina je tijekom vikenda ponešto uspješnije nastavila napredovanja na bokovima uvelike okupiranog grada Bahmuta – na sjeveru (niz autocestu M-03 od Orihovo-Vasilivke, te uz obale Berhivskog rezervoara prema Berhivki), te na jugu (od Ivanivske prema okupiranom selu Klišćivka, koje se nastojalo uzeti u kliješta). Uz to, bilježio se i žestok nastavak kopnenih borbi i oko okupiranog Donjecka – kod Avdiivke (gdje su ruski izvori spominjali neuspjeh ukrajinskog kretanja prema okupiranom selu Vodjane), te Marinke, koja je poprište napadnih djelovanja čečenske postrojbe „Ahmat“ iz sastava Rosgvardije. No posebno je žestoko zadnjih dana bilo stanje u zoni oko 40 km jugozapadno od Donjecka – u kraju oko Vugledara i Velike Novosilke. Na oko 10 km jugoistočno od Vugledara spominjalo se ukrajinsko oslobađanje sela Volodimirivka – što bi branitelje dovelo na samo 8,5 km od bitne pruge koja iz Donjecka ide na okupirani jug, a predstavljalo bi i dobar korak prema okupiranom gradu Volnovaha te potencijalnom ofenzivnom prodoru južno ka okupiranom Mariupolju.

Rusko hvalisanje bez dokaza: ‘Krah ukrajinske ofenzive‘

U Velikoj Novosilki ostalo je oko 300 starijih mještana

Samo dan ili dva kasnije, dok se još te vijesti nisu ni slegle, čulo se prvo iz neslužbenih, a onda i službenih ruskih izvora o nekakvom većem ukrajinskom borbenom djelovanju oko 25 km zapadnije, kod Velike Novosilke. Iako Rusi već tjednima pričaju o potencijalnim ukrajinskim ofenzivama usmjerenim na Zaporižje ili kuda već, te borbe na krajnjem zapadu Donjecke oblasti odjednom su se 4. i 5. lipnja počele tumačiti kao početak i kraj svekolike ukrajinske ofenzive. Naime, čim se uočilo napredovanje nekoliko ukrajinskih bojni s ponešto tenkova i transportera – to je protumačeno onom „velikom ofenzivom“, a njihovo navodno zaustavljanje postalo je „krah ukrajinske ofenzive“, iako uopće nije jasno da li su ta kretanja stvarno zaustavljena i s koliko gubitaka.

Rusi kažu: Leopard 2, ostali kažu: poljoprivredna mehanizacija (Photo: Ukraine Weapons Tracker)

Ono što se zna je: izgleda da su Ukrajinci krenuli širiti svoju zonu oko Velike Novosilke s osloncem na nedavna napredovanja na tok rijeke Šajtanke – od svog uporišta Zolota Niva prema okupiranom Novodonecke, iz same Velike Novosilke na jug prema okupiranom selu Neskučne, te oko 15 km zapadno prema okupiranoj Novodarivki u rubnome dijelu obližnje Zaporiške oblasti. Prve vijesti o napredovanjima (od nekoliko stotina metara pa sve do navodnih 3 km) ostale su nepotvrđene, a dok Ukrajina o svemu kompletno šuti – ruski su se izvori raspisali o tisućama nastradalih Ukrajinaca, desetinama uništenih tenkova (među njima i Leopard 2 te francuski AMX-10RC, od kojih su se neki strojevi s priloženih slika već pokazali kao kombajni i druga poljoprivredna mehanizacija !?!?!) i preko stotinu onesposobljenih oklopnjaka. Sve to, naravno, nisu potkrijepili ni jednom slikom ili drugim ozbiljnijim potvrđujućim materijalima koje bi se naivno očekivalo kod tako velike vojne pobjede. U današnjem hvaljenju, ruski ministar obrane Sergej Šojgu tako je spomenuo da su Ukrajinci za ukupno tri dana borbi izgubili – 3715 vojnih osoba, 52 tenka, 207 borbenih oklopnih vozila, 134 vozila, 5 zrakoplova, 2 helikoptera, 48 topova i 53 bespilotna zrakoplova. Mnogo nabrajanja – za sada nimalo dokaza.

Kijev i sjeveroistočno bojište

Napad na Dnipro 04. lipnja

Za to vrijeme bili su nastavljeni i ruski zračni napadi na ukrajinske gradove. Tako je u nedjelju 4. lipnja rano ujutro bilo bilježeno lansiranje 8 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 iz pogranične regije Brijansk te još 6 krstarećih raketa Kh-101/555 s bombardera Tu-95MS nad Kaspijskim morem. Od toga je navodno bilo uništeno 6 dronova i 4 rakete – preostale dvije bespilotne letjelice pogodile su ciljeve u oblasti Sumi, a dvije preostale rakete pogodile su aerodrom nedaleko grada Kropivnickija u središnjoj Ukrajini. Uz to se bilježilo i 3 rakete S-300 u modu gađanja kopnenih ciljeva, koje su tog dana pogodile prostor oko mjesta Čuguiv u Harkivskoj oblasti. Na to se danas ujutro nadovezalo i lansiranje prema Kijevu 35 krstarećih raketa Kh-101/555 sa strateških bombardera nad Kaspijskim jezerom, koje su navodno sve na kraju bile uništene od ukrajinske protuzračne obrane.

Ruski dobrovoljački korpus kod sela Nova Tavolžanka

Posebnu pažnju ipak treba posvetiti sjeveroistoku Ukrajine, odnosno prostoru na granici Harkivske oblasti u Ukrajini i Belgorodske oblasti u Ruskoj Federaciji. Konkretno, riječ je o prostoru sjeverno od ukrajinskog grada Vovčanska, oko 56 km sjeveroistočno od Harkiva, gdje su 1. lipnja snage tzv. „Ruskog dragovoljačkog korpusa“ i „Legije ‘Sloboda Rusije‘“ izvele upad na teritorij Rusije od granice, preko sela Novaja Tavolžanka, do pograničnog gradića Šebekino. Taj se upad odužio od prošlog tjedna, a izgleda da su tamošnje ruske snage imale nevjerojatnih problema u njegovu suzbijanju. Iako se nastojalo za to ne povlačiti vojsku s bojišta u Ukrajini, nego koristiti neke lokalne snage – potpuno je začudila kako razina razmimoilaženja vojnih/sigurnosnih te standardnih lokalnih vlasti, tako i slabost tih ruskih djelovanja. Naime, nakon više dana da je guverner Belgorodske oblasti Gladkov redovito spominjao tek granatiranja iz Ukrajine, ipak je ispalo da na terenu još itekako ima ruskih pobunjenika. Za to vrijeme, FSB i svi oni koji su s njima stupili u borbu navodno su također opsežno granatirali i iz zraka bombardirali vlastita naselja, dok se iz njih evakuiralo tisuće stanovnika. Iako se u subotu 3. lipnja već iz Ministarstva obrane u Moskvi podijelilo ordenje za vojno osoblje koje je „sudjelovalo u odbijanju pokušaja napada“, idućih dana su borbe s „uskocima“ itekako nastavljene na terenu – da bi u nedjelju 4. lipnja oni čak ruskom guverneru predlagali i nekakve lokalne razmjene zarobljenika (od kojih nije bilo ništa). Ako do danas nije uspio njihov napad na Šebekino, prilično je neizvjesno tko još drži selo Novaja Tavolžanka na oko 4 km od međunarodne granice.

Ukrajinska varka i sraz Putina i Kadirova

Dok je broj tamošnjih ruskih zarobljenika posljednjih dana dodatno rastao, postavilo se pitanje i nekakvih „poljskih plaćenika“ koji izgleda pomažu ruskim pobunjenicima – kojih se službena Varšava brzo kompletno odrekla – a posebno je zanimljivo bilo gledati i natjecanje između Jevgenija Prigožina („Wagner“) i Ramzana Kadirova („Ahmat“) oko toga čija bi to postrojba trebala spasiti stvari u Belgorodu gdje su „redovne snage“ – po njima – opet zabrljale. Naravno, za „Wagner“ bi ovo bio lagan posao nakon njihovog većinskog izlaska iz Bahmuta, dok bi izgleda i čečenski „Ahmat“ zapravo radije branio inače mirnu granicu umjesto da predvodi juriše u apokaliptičnom krajoliku Marinke u Donjeckoj oblasti. Napomenimo pri tome da je spomenuti Prigožin tu poletio očigledno na krilima javne podrške – budući da prema anketama u Rusiji ovih dana po prvi put ulazi u 10 političara „kojima Rusi najviše vjeruju“ – iako je i dalje oko 20 puta manje popularan od neprikosnovenog predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.

“Deep fake” Putin s porukama koje mogu zvučati kao stvarne

Možda je baš zato Putin, a ne Prigožin, jučer postao žrtvom specifičnog „deep fake“ napada – gdje se lik predsjednika uzelo i prilagodilo da izgleda kao da čita službeni govor, kojeg se onda i hakerski emitiralo na pojedinim radijskim i televizijskim postajama u dijelovima Rusije uz granicu s Ukrajinom. U tom lažnom govoru je taj „lažni Putin“ objavio početak velike ukrajinske ofenzive radi koje se kao raspisalo opće izvanredno stanje s mobilizacijom, te je ujedno pozvao i stanovništvo pograničnih oblasti na masovnu evakuaciju u unutrašnjost Ruske Federacije. Iako je to sve relativno brzo bilo opovrgnuto i demantirano – ostao je to zanimljiv primjer varke, bitno efektnije izvedene od samo dan ranije emitiranih snimki planirane ukrajinske ofenzive na ruskim televizijama okupiranog Krima, što je isto na kraju bilo objašnjeno ukrajinskim hakiranjima tamošnjih okupatorskih medija.

Katastrofa na Dnjepru

Dok ruske snage polagano svoju Crnomorsku flotu povlače s Krima i instalacija ratne luke Sevastopolj navodno prema ruskoj luci Novorosijsk – otvoreno je ostalo pitanje donjeg toka rijeke Dnjepar kao potencijalnog prostora nekog ukrajinskog desanta. Iako je takva operacija nevjerojatno komplicirana i zato iznimno malo vjerojatna, ta je opcija već neko vrijeme pojačano plašila ruski stranu. Da bi se smanjilo njenu vjerojatnost, ustrajno se zadnjih tjedana bombardiralo ukrajinsku Hersonsku oblast na zapadnoj (desnoj) obali Dnjepra, a Rusi su nastojali i potapati čamce na toj rijeci te kontrolirati barem dio riječnih otoka u delti Dnjepra. Takva se djelovanja bilježilo iz dana u dan, a još jučer se okupatorski gradonačelnik Nove Kahovke hvalio kako Ukrajinci „nemaju šanse probiti obranu na tom području“ – da bi jučer kasno navečer bilo objavljeno i rušenje ukrajinskog aviona Su-25 koji je navodno djelovao u podršci nekakvog ukrajinskog iskrcavanja na lijevu (istočnu) obalu Dnjepra.

Presjek brane HE Kahovka

Sve to je bilo stavljeno „ad acta” jutros oko 2:50, kada je eksplozija teško oštetila veliku branu na Dnjepru kod Nove Kahovke koja je od 1956. godine zatvarala tzv. „Kahovski rezervoar“. Njenim rušenjem (kompletnim ili tek djelomičnim) oslobodilo se možda i do 18 kubnih kilometara vode iz velikog akumulacijskog jezera nabujalog do rekordnih razina u zadnjih 30 godina tijekom nestandardno kišnog mjeseca travnja. Dok je Ukrajina odmah za to nedjelo optužila Rusku Federaciju koja branu i njenu infrastrukturu ima pod okupacijom već mjesecima (te ju je u studenom 2022. i ozbiljno oštetila pri svom vojnom povlačenju sa zapadne obale Dnjepra) – trebalo je nekoliko sati da se Rusi priberu pa za ovu katastrofu optuže Ukrajince, koji su srušili branu da „prikriju neuspjeh svoje ofenzive u zadnja dva dana“. Pri tome, radi se o najtežoj takvoj tehničkoj nesreći u Europi zadnjih više desetljeća – gdje se pred poplavnim valom neposredno našlo do stotinjak većih i manjih naselja. A dok Ukrajina nastoji evakuirati svoje stanovništvo s ugroženih krajeva, ruska je strana organizirala topničke napade po tim prostorima i zrakoplovna bombardiranja cesta korištenih za evakuaciju na ukrajinskoj strani.

Ratni zločin

Nevjerojatni prizori naakon uništenja brane u Novoj Kahovki

Naravno, nema dileme da se i tu radi o ratnom zločinu – budući je riječ o neposrednom kršenju članka 56. Protokola 1 Ženevske konvencije iz 1949. godine – dok se s ukrajinske strane tu ipak češće spominje „ruski terorizam“. Inače, ako je to sve barem dijelom istina – ovo bi tijekom zadnjih godinu dana rata ruskoj strani bilo najmanje treće rušenje brana, nakon onog na Oskilu tijekom srpnja prošle godine, pa onda i uništenja brane Karliivka u Donjeckoj oblasti 25. svibnja ove godine (uz još i neuspjeli raketni napad na branu kod Krivog Riha, lani 14. rujna). Kako izgleda, nakon ekstremno niskih razina Kahovskog rezervoara u veljači, sada je dodatnu štetu napravilo i skupljanje vode tijekom kišnog travnja i svibnja – gdje je nedavno bilo dostignuto i rekordnih 17.5 metara u retenciji, što se onda malo smanjilo kada je voda prije koji tjedan krenula prelijevati ionako oštećenu branu. Dok će se uskoro smanjivanjem razine vode te isušivanjem velikog akumulacijskog jezera postaviti pitanje vodoopskrbe niza ukrajinskih te okupiranih gradova oko rijeke, veliko je pitanje i hoće li iz samoga Dnjepra biti vode za opskrbu poluotoka Krim tamošnjim kanalima za navodnjavanje. Jednako je neizvjestan i utjecaj ove katastrofe na nuklearnu centralu Zaporižje koja – iako smještena na obalama Kahovskog rezervoara – ipak ima i svoje malo zatvoreno jezero za hlađenje postrojenja (koje se doduše dopunjava svježom vodom iz sada već bivšeg jezera).

Uz nešto sreće, budući da je od tamošnjih 6 reaktora njih 5 ugašeno i u hlađenju, te bi lokalne zalihe vode trebale biti dovoljne za sigurni opstanak ovog golemog energetskog kompleksa. Sasvim je druga stvar s tisućama stanovnika poplavljenih područja nizvodno od razrušene brane, čija je evakuacija u tijeku, dok radikalno nabujala rijeka nosi razno smeće, pojedine mostove, ali navodno i mine s obala koje se mjesecima pripremalo da budu obrambene zone za ovaj ili onaj mogući napad.

Međunarodna događanja

Dok u Ukrajini nadalje bjesni rat i braniteljska ofenziva samo što nije počela, u Europi traju veliki napori za uspostavom mehanizama koji bi u doglednom roku osigurali zadovoljavajuću proizvodnju streljiva i raketa za obrambene sustave država Unije. Budući se to pokazalo velikim problemom čim su se jednom papirnati obrambeni sustavi EU članica suočili s pravim ratom – čak je i Europski parlament pokazao spremnost da se oko 500 milijuna eura hitno investira u takve potrebe. Time je „Act in Support of Ammunition Production“ (ASAP) usvojen sa 446 glasova „za“, 67 „protiv“ i 112 „suzdržano“ – da bi tema onda bila poslana na daljnje usuglašavanje, čije se rezultate očekuje do srpnja. No kad takav politički dogovor i bude postignut – postavit će se neke praktične prepreke. Jedna od njih je i nagla dostupnost velikih količina eksploziva TNT za takvu proizvodnju streljiva – problem kojeg su Sjedinjene Države prošloga tjedna riješile kroz sporazum s Japanom, kojim se iz te zemlje planira kupiti spomenuti eksploziv u količinama koje nedostaju.

Takve probleme izgleda nema Švicarska, država ponosna na svoju neutralnost jednako kao i na svoju obrambenu industriju. No kad se ima u vidu da su zadnjih dana u tamošnjem parlamentu ponovo propala nastojanja kojima bi se dozvolilo transfer oružja iz švicarske proizvodnje ili švicarskog vlasništva nekim prijateljskim državama – ako bi to one dalje uputile prema kojem stranom ratištu – potpuno je nejasno tko bi uopće više ikad kupio takvu „ograničenu robu“ iz Švicarske. Riječ je o propisima koji su zadnjih mjeseci u neugodnu situaciju već stavili Njemačku, Španjolsku i Dansku, dok se Nizozemska navodno još raspituje o mogućnostima da iz Švicarske nekako ipak kupi stare tenkove Leopard 1 i protuzračne sustave MIM-104 Patriot – također s jasnom namjerom njihovog slanja u Ukrajinu. Švicarce bi mogao smekšati ukrajinski predsjednik Zelenski, koji će se video-linkom obratiti švicarskim parlamentarcima 15. lipnja tijekom njihovog ljetnog zasjedanja. Sve je to posebno aktualno u svjetlu predstojeće ukrajinske ofenzive, kao i ogromnih potreba te države za protuzračnim sustavima – koji su toliko deficitarna roba da čak i službeni Kijev shvaća da za njihovu redovitu nabavu treba stati u vrlo dugačak red.

Ipak, ima i jednostavnijih načina za pomoć ratom ugroženoj Ukrajini, kao što se vidjelo na primjeru Latvije. Naime, ta je države u studenom 2022. godine uvela propis kojim se pijanim vozačima mogu oduzeti njihova motorna vozila, da bi onda posebnim amandmanom na „Zakon o potpori civilnom stanovništvu Ukrajine“ bilo omogućeno i da se tako zaplijenjena vozila besplatno prebacuju u vlasništvo Ukrajine. Tim neuobičajenim mehanizmom je do sada u Ukrajinu poslano 66 automobila oduzetih pijanim vozačima, a bit će ih i još – na veselje boraca kojima motornih vozila na bojištu nikad dosta.

 

* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 6. lipnja 2023. pod nazivom “Ozbiljni problemi Rusa na granici, efektna varka Ukrajinaca i nesreća kakvu Europa nije vidjela desetljećima” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ozbiljni-problemi-rusa-na-granici-efektna-varka-ukrajinaca-i-nesreca-kakvu-europa-nije-vidjela-desetljecima-15343497

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.