Mjesec i pol nakon što je Vlada Crne Gore prihvatila dva važna obrambena izvješća – jedno o stanju u Vojsci CG 2011. i drugo o sudjelovanju pripadnika Vojske CG u međunarodnim mirovnim misijama – ta se tema našla i na sjednici skupštinskog Odbora za sigurnost i obranu. To radno tijelo ovim se dokumentima pozabavilo 14. svibnja, i oba amenovalo bez nekih bitnih prigovora. Iako je nastavak procesa opremanja i modernizacije Vojske CG, ocijenjen je kao nužan, ali ipak u skladu s raspoloživim mogućnostima, Odbor je kao poseban problem izdvojio rješavanje viškova naoružanja i vojne opreme, zbog čega preporučuje intenziviranje aktivnosti s naglaskom na rekonstrukciji skladišta ubojitih sredstava „Taraš“ i „Brezovik“. Zaključak o Izvješću o sudjelovanju pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama još je kraći – Odbor je primio na znanje da su svi pripadnici, angažirani u takvim misijama, zadatke izvršili uspješno, „na dostojan način predstavivši državu“. Oba Izvješća, zajedno sa zaključcima nadležnog Odbora, čekaju na uvrštavanje u dnevni red neke od narednih sjednica Skupštine Crne Gore.
Na klupama zastupnika crnogorske skupštine uskoro bi se trebala pojaviti 2 bitna izvješća Ministarstva obrane
Godišnji izvještaj o radu Odbora za sigurnost i obranu
Samo dan kasnije, 15. svibnja, skupštinski Odbor za sigurnost i obranu odradio je puno važniji zadatak – pred zastupnicima je prezentirao svoj prvi Godišnji izvještaj o radu Odbora i rezultatima parlamentarnog nadzora u 2011. godini. Rad Odbora za sigurnost i obranu Skupštine Crne Gore reguliran je posebnim „Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane“ iz prosinca 2010. godine, prema kojem je Odbor nadležan za kontrolu ne samo obrambenog sustava (Ministarstva obrane i Vojske CG), već i sigurnosne službe (Agencija za nacionalnu bezbjednost), policije (Uprave policije, Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave), kao i drugih tijela i institucija koje se bave poslovima sigurnosti i obrane. Prema spomenutom Zakonu, iako su sjednice Odbora uglavnom zatvorenog tipa (osim izuzetno, temeljem odluke većine članova tog tijela), Odbor za sigurnost i obranu dužan je do kraja tekuće kalendarske godine donijeti i javno objaviti godišnji plan parlamentarnog nadzora za iduću godinu. Jednako tako, Odbor je dužan barem jednom godišnje Skupštini podnijeti izvještaj o svom radu i rezultatima nadzora, uz moguće preporuke o daljnjem postupanju. Najzanimljiviji dio Zakona ipak je član 22, koji propisuje novčane kazne od 30 do 2 tisuće eura za zaposlene u tijelima i institucijama koje parlamentarnom Odboru uskrate informacije i dokumente, ili se ne pojave na sjednici Odbora, ako je to od njih zatraženo. Od 500 do 20 tisuća eura kaznit će se pravna osoba koja „ne omogući vršenje parlamentarnog nadzora u skladu sa zakonom“, ili ako „ne obavijesti Odbor o izvanrednom događaju“, ili se, pak, ogluši na zahtjev Odbora o predaji dokumentacije i traženih informacija.
Odbor za sigurnost i obranu nedavno je posjetilo Ministarstvo obrane
U Izvješću o radu, prezentiranom u Skupštini prošle srijede, kaže se da je Odbor za sigurnost i obranu u 2011. održao ukupno 16 sjednica, 2 savjetodavna saslušanja („Prevencija od poplava u Crnoj Gori u 2011. godini“ i „Pomorska sigurnost i bezbjednost u Crnoj Gori“) i 2 kontrolna saslušanja. Na ovim potonjima članovi Odbora saslušali su direktora Agencije za nacionalnu sigurnost na temu „Organizacija i djelovanje vehabijskog pokreta u Crnoj Gori“, te direktore Uprave policije i Agencije za nacionalnu sigurnost, kao i specijalnog tužitelja za suzbijanje organiziranog kriminala o „Listinzima u slučajevima Keljmendi i Šarić“. Rad Agencije za nacionalnu sigurnost bio je tema 9 sjednica Odbora, koji je također redovito bio obavještavan i o akciji „Balkanski ratnik“, koju je Američka agencija za borbu protiv narkotika (DEA) poduzela protiv narko-mafije na čelu sa crnogorskim bossom Darkom Šarićem. Po prvi je puta Odbor raspravljao o završnom računu proračuna za 2010. godinu, kao i o proračunu za 2011., te o prijedlogu proračuna za 2012. za resore kojima je nadležan. U ime suradnje s nevladinim sektorom, a na temelju primjene odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama, članovima nevladine udruge Institut „Alternativa“ dozvoljena je nazočnost na otvorenim sjednicama Odbora. Tako je ta udruga zapravo nadzirala sam parlamentarni nadzor, i o njegovoj prvoj godini objavila posebnu publikaciju.
Rad Odbora i parlamentarni nadzor obrambeno-sigurnosnog sektora pohvalili su u raspravi i zastupnici Skupštine Crne Gore, priznajući mu zasluge za „pionirski iskorak“. Ipak, član Odbora Nebojša Medojević (Pokret za promjene) bio je pomalo samokritičan, priznavši da Odbor nije uspio utvrditi što radi unutarnja kontrola u sigurnosnim službama, te upozorivši na krajnje problematične sigurnosne provjere, za čije je provođenje zadužena Agencija za nacionalnu sigurnost. Problem se pojavio kada je Ministarstvo obrane Crne Gore zaposlilo pripadnike drugih tajnih službi, koji nisu imali odgovarajuće sigurnosne provjere. Goran Danilović, zamjenik predsjednika Nove srpske demokratije, pak, problem vidi u jednom drugom tijelu – državnom tužilaštvu: „Problem sektora sigurnosti, problem korupcije i antikorupcije, kriminala i antikriminala u Crnoj Gori je na jednoj adresi – u državnom tužitelju“. Kako bi Odbor ubuduće još bolje funkcionirao, Danilović predlaže da mu ubuduće predsjedava predstavnik opozicije, čime bi se dokazala demokratska zrelost.
