Već tjednima mediji nagađaju o dolasku specijalne EU/NATO ekipe u Crnu Goru ne bi li se pomoglo toj državi u izlasku na kraj s raznolikim hibridnim prijetnjama. Dok aktivna nagađanja o tome traju sve od kraja kolovoza ove godine, dileme su riješene u četvrtak, 26. rujna 2019. godine, potvrdom crnogorskog ministra obrane Predraga Boškovića da je jedan NATO kontra-hibridni tim bio u Crnoj Gori početkom ove godine i da se očekuje još jedan njihov dolazak u Crnu Goru do kraja ove godine. No, pogledajmo detaljnije o čemu je tu riječ.
Javna nagađanja na temu savezničke pomoći pri obrani od hibridnih prijetnji Crnoj Gori započela su krajem kolovoza, kada je europska podružnica američke medijske kuće Politico u svom podlistku „Cyber Insights“ o spletu informatičkih i sigurnosnih novosti u Europi kratko spomenula Crnu Goru. Ondje je bilo navedeno: „Uz ostalo, EU izgrađuje svoju suradnju s NATO, transatlantskim savezom koji je tijekom nekoliko zadnjih godina ojačao svoje aktivnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama. On sada testira takozvane ‘timove za kontrahibridnu podršku’, uključujući tu i prvi takav koji će biti odaslan u Crnu Goru, prema diplomatskim izvorima“. Ovaj kratki spomen izazvao je početkom rujna veliki interes u crnogorskim medijima, koji su krenuli istraživati pojedinosti terenskog djelovanja sustava kojeg je NATO zasnovao u srpnju 2018. godine, ne bi li se saveznicima izloženim hibridnim prijetnjama na njihov izričit zahtjev za pomoć moglo pružiti stvarnu podršku. Krajem kolovoza su crnogorskim medijima iz NATO saveza potvrdili kako će takvi timovi biti upućivani u zemlje članice, ali se pri tome nije preciziralo je li Crna Gora na listi, odnosno, hoće li baš ona biti odredište za prvu terensku misiju takvoga specijaliziranog tima. Tada je podgoričkom listu Pobjeda iz Bruxellesa rečeno: „Timovi za podršku protiv hibridnih sustava predstavljaju novo sredstvo Saveza za pomoć saveznicima u stjecanju saznanja kako se što bolje pripremiti i obraniti od hibridnih prijetnji. Ovaj koncept je još uvijek u fazi razvoja. Još se biraju nacionalni stručnjaci, a oni koji su izabrani prolaze obuku. Detalji o raspoređivanju ovih stručnjaka još se finaliziraju“.
Jučer se pak saznalo kako je Crna Gora već bila odredište takvog terenskog tima u veljači 2019. godine, što je vjerojatno i prvo zabilježeno djelovanje ove strukture, dok se novi dolazak očekuje tijekom naredna četiri mjeseca. Ministar Bošković je prilikom obraćanja medijima povodom posjete slovenskog ministra obrane Karla Erjavca opisao i korjene ove suradnju Crne Gore, NATO i EU, praktično navodeći razloge za crnogorsko traženje ove specijalizirane pomoći Saveznika: „Siguran sam da će biti pronađeni odgovori i na ove aktivnosti koje se trenutno dešavaju. Očekujemo u susret izborima iduće godine, kao što je to bilo i 2016. godine (parlamentarni izbori), da se pojačaju razne hibridne aktivnosti svih zainteresovanih strana kada je Crna Gora u pitanju. Ali opet ponavljam, Crna Gora je i 2016. godine pokazala da je tvrd orah i da nije tako jednostavno poraziti Crnu Goru i njene demokratske tekovine i siguran sam da će tako biti i 2020. godine“. Ujedno je napomenuo i: „Crna Gora je pod stalnim hibridnim aktivnostima raznih zainteresiranih strana, što je vidljivo svakodnevno, po pitanju raznih vladinih i ne samo vladinih politika, ali kao odgovorna država i članica NATO-a zajedno tražimo i nalazimo zajedničke odgovore“.
EU(/NATO) Hibridni centar izvrsnosti
Djelovanje ovakvih NATO timova povezuje se s radom „Hibridnog centra izvrsnosti“ („The European Centre of Excellence for Countering Hybrid Threats“ – Hybrid CoE), kojeg su u Helsinkiju, glavnome gradu Finske, osnovale Europska unija i Sjevernoatlantski savez. Ova specijalizirana institucija uobličena je kao think-tank tijekom 2016. godine. Službeno je osnovana 11. travnja 2017. godine, da bi 2. listopada 2017. bila i službeno predstavljena javnosti. Njome Europska unija i NATO savez nastoje ojačati svoju otpornost na „djelovanja stranih država ili nedržavnih aktera, kojima je cilj potkopavanje ili izazivanje šteta u ciljanim društvima putem utjecanja na njihove sustave donošenja odluka na lokalnoj, regionalnoj, dražvnoj ili institucionalnoj razini“. Konkretno, želi se ekspertizom Hibridnog centra izvrsnosti pomoći državama da prepoznaju raznolike dimenzije takovih utjecaja, da identificiraju rizike (kako one opće, tako i specifične za pojedinu državu), te da povećaju razinu otpornosti svojih društava na takve prijetnje. Ujedno, radi se i na obuci kadrova, izradi vezanih strateških dokumenata, te sagledavanju njihovih praktičnih učinaka na razne dijelove državnih sustava koji su hibridnim djelovanjima izloženi.
Djelatnosti EU/NATO Hibridnog centra izvrsnosti
Spomenuti Hibridni centar izvrsnosti je u vrijeme svog osnivanja u travnju 2017. imao ukupno 9 država članica (8 iz Europske unije i SAD), te proračun od oko 1,5 milijuna eura, da bi do svibnja ove godine skupio 22 članice, dok danas obuhvaća ukupno 24 članice (Austrija, Cipar, Crna Gora, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Kanada, Latvija, Litva, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Poljska, Rumunjska, Slovenija, Španjolska, Švedska, Turska, UK i SAD – uz strukturno sudjelovanje i EU te NATO saveza). Crna Gora je u svibnju ove godine postala 22. članica ovog centra izvrsnosti, u kojem postaje posebno zanimljivo sagledati i popis EU/NATO država kojih nema na popisu. Naime, svoj interes u ovakvom organiziranom suprotstavljanju hibridnim prijetnjama očigledno još ne vide Albanija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Irska, Island, Luxembourg, Mađarska, Malta, Portugal i Slovačka.
