Švedska preispituje svoju sigurnost i da li je doista najsigurnija izvan NATO-a. Dvije godine prije sljedećih izbora pojačava se i rasprava o tome treba li se pridružiti zapadnom obrambenom savezu, postavljajući tako preduvjete za sukob ljevice i desnice oko tog pitanja 2022. godine.
Aktualna manjinska vlada socijaldemokrata i zelenih – plus njihovi saveznici “Lijeva stranka” – ostaju odlučno protiv, navodeći vrijednost neutralnosti u onome što vide kao polarizirajući svijet. S druge strane, četiri tradicionalno savezničke stranke desnog centra – “Umjerena stranka”, “Liberali”, “Središnja stranka” i “Kršćanski demokrati” – podržavaju pristup, kazujući kako Švedska treba sigurnost obrambenih jamstava koja nudi članstvo u NATO-u.
Pro-NATO strana postigla je veliku pobjedu prije mjesec dana kada su krajnje desničarski “Švedski demokrati”, koji se zalažu za tješnju suradnju s blokom desnog centra u nizu političkih područja, preokrenuli svoje prethodno anti-NATO stajalište i podržali prijedlog da Švedska usvoji takozvanu “NATO opciju” – dopuštajući joj da se pridruži NATO-u u nekom budućem trenutku. Parlament je glasovao za taj prijedlog s 204 glasova “za” i 145 “protiv”. “Pitanja obrane ovdje obično nisu visoko među predizbornim temama, ali budući da su Švedski demokrati sada promijenili svoje stajalište, možemo primijetiti veći interes“, rekao je Allan Widman, zastupnik u Liberalnoj stranci i njihov glasnogovornik za pitanja obrane.
Usvajanje “NATO opcije” nije ujedno i izražavanje želje za pridruživanje – Finska takvu mogućnost ima od 1995. godine i ostaje izvan pakta – ali se u široj javnosti smatra kretanjem u tom smjeru. Vlada je to priznala i samom činjenicom da je do sada odbijala djelovati po tom pitanju. Ministrica vanjskih poslova Ann Linde nazvala je parlamentarno otvaranje opcije pristupa “značajnim negativnim događajem za švedsku sigurnost“.
Za Švedsku bi pristupanje NATO-u bio velik politički pomak, jer bi se time okončalo više od 200 godina službene vojne neutralnosti. Ta se država formalno nije opredijelila za neku stranu u ratu još otkako je Napoleon napredovao diljem Europe, a tijekom posljednjih godina nastojala je ostvariti diplomatsku ulogu nepristranog međunarodnog arbitra, istodobno razvijajući uže partnerstvo s NATO savezom.
Članstvo Švedske u NATO-u također bi poljuljalo i osjetljiv odnos snaga u nestabilnoj regiji Baltičkog mora, gdje se službeno nesvrstane Švedska i Finska – ali i članice NATO-a Danska, Njemačka, Poljska i baltičke države – redovito suočavaju s Rusijom. U kolovozu je Švedska rasporedila trupe na svoj baltički otok Gotland nakon što je plovidba ruskih ratnih brodova blizu tog otoka izazvala veliki strah za njenu sigurnost. Ruski vojni zrakoplovi redovito ulaze u švedski zračni prostor bez dopuštenja, a mnogi su upirali prstom u Rusiju i kada je 2014. godine otkrivena misteriozna podmornica u vodama blizu glavnog grada Stockholma.
Analitičari kažu da prošlomjesečno glasanje u švedskom parlamentu o “NATO opciji” vjerojatno signalizira početak nove faze prepirki oko punog ulaska Švedske u savez. “Sad možemo očekivati sveobuhvatniju političku raspravu o eventualnom članstvu Švedske“, rekao je za javnu televiziju Calle Håkansson, analitičar think-tanka “Švedski institut za međunarodne poslove”.
Argumenti obje strane već su jasni. Otpor Socijaldemokrata temelji se na dugotrajnom uvjerenju da je švedska “sloboda od saveza”, kako je stranka naziva, služila na dobrobit zemlje. Aktualni ministar obrane Peter Hultqvist ugovorio je niz zajedničkih vježbi s NATO savezom, poput vježbe po hladnom vremenu “Sjeverni vjetar”, održane u Švedskoj tijekom ožujka 2019. godine, ali je ujedno na svakom koraku nastojao naglasiti švedsku neovisnost.
Socijaldemokrati kažu kako bi ulazak Švedske u NATO predstavljao nepotrebnu antagonizaciju Rusije i riskirao destabilizaciju ionako napete sigurnosne situacije duž europskog istočnog krila. “Ne želimo ići putem sigurnosno-političkih eksperimenata ili avanturizma“, napisao je Hulqvist u jednom uvodniku ovoga kolovoza. U međuvremenu je Widman, iz pro-NATO “Liberala”, rekao da je švedska strategija ostavila zemlju na sigurnosnoj “ničijoj zemlji”, koju Rusija smatra dijelom “europskog sigurnosnog sustava”, ali kojoj zapravo nedostaje jamstvo uzajamne obrane između NATO članica. “To je jedan vrlo opasan položaj u kojem se možete zateći“, rekao je.
Iako je javna podrška NATO članstvu u Finskoj i dalje niska te stabilna, u Švedskoj ona raste. Istraživanje Sveučilišnog instituta SOM u Göteborgu pokazuje otprilike jednaku potporu (oko 30 posto) za ulazak u NATO, kao i onu protiv ulaska. Tijekom 1994. godine, kada je Institut SOM počeo istraživati to pitanje, 48 posto ispitanika je govorilo da je pridruživanje loša ideja nasuprot 15 posto onih koji su bili za pridruživanje. Kako će se problem razvijati ovisit će o sposobnostima suparničkih strana da uvjere glasače uoči izbora zakazanih za 2022. godinu. Ako pro-NATO strana dobro prođe na biralištima i izbaci s vlasti manjinske snage lijevoga centra, ona bi mogla zahtijevati i referendum o tom pitanju, kažu stručnjaci.
Čelnik “Umjerene stranke” Ulf Kristersson još je ranije rekao kako vjeruje da će Švedska biti članicom NATO-a prije isteka desetljeća, i nazvao je glasanje o NATO-opciji “povijesnim”. U svojoj objavi na društvenim mrežama rekao je da će to omogućiti Švedskoj da “ažurira i modernizira” svoj sigurnosni postav te poruči svijetu da je Švedska spremna pridružiti se NATO savezu, u nekom budućem trenutku kojeg će sama odabrati. “Vlada ne može samo skrenuti pogled sa stajališta parlamentarne većine u nekom vanjskopolitičkom ili sigurnosnom pitanju“, rekao je. “Očekujemo da će vlada stati uz liniju sigurnosne politike Parlamenta“.
* Ovaj je tekst autor Charlie Duxbury objavio 22. prosinca 2020. godine na internetskoj stranici europskog izdanja novina Politico (https://www.politico.eu/). Njegov original pod naslovom „Sweden edges closer to NATO membership“ dostupan je na internetskoj adresi: https://www.politico.eu/article/sweden-nato-membership-dilemma/
