Nakon dvije godine priprema, dogovaranja i potpisivanja, Srbija je od prošloga tjedna i službeno deklarirala svoje snage u jednoj borbenoj skupini Europske unije. Radi se o skupini HELBROC, ili tzv. Balkanskoj borbenoj skupini, kojoj pripadaju Bugarska, Rumunjska, Cipar i Ukrajina, te Grčka kao nositeljica skupine. U srijedu, 27. rujna, prilikom posjeta srpskog ministra obrane Aleksandra Vulina Grčkoj, načelnik Glavnog stožera nacionalne obrane Grčke admiral Evangelos Apostolakis potpisao je Notu o pristupanju Srbije Tehničkom sporazumu o osnivanju HELBROC-a. Vulin je izrazio zadovoljstvo ovim činom, te je izjavio:
„Kao što vidite, Vojska Srbije se visoko cijeni, i sve ove zemlje su bez ikakvih uvjeta prihvatile angažman naše vojske. Sudjelovanje naše vojske bit će na razini jednog voda Vojne policije, stožernih časnika, do pet stožernih časnika i, naravno, predstavnika u uredu za civilno-vojnu suradnju, a naš angažman bit će operativan do 2020. godine.“
EU i UN aktivnosti
Srbija je još u listopadu 2015. najavila angažman svoje vojske u EU borbenim skupinama, kao dio obveze kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji. Tada je general Ljubiša Diković, načelnik Generalštaba Vojske Srbije, na sastanku Vojnog odbora EU najavio da se Srbija namjerava pridružiti borbenoj skupini HELBROC na čelu s Grčkom. Godinu dana kasnije, Srbija je službeno zatražila, a onda u studenom 2016. i potpisala sporazum o pridruživanju Balkanskoj, iliti HELBROC borbenoj skupini EU, uspostavljenoj 2007. godine s Grčkom, Bugarskom, Rumunjskom i Ciprom kao inicijalnim članicama, dok se Ukrajina tu pridružila naknadno, 2011. godine. Prošlotjednim finalnim potpisom ispunjeni su svi kriteriji za pristupanje Srbije EU borbenoj skupini, i angažman snaga Vojske Srbije. „Po sastavu zemalja, kao što vidite, nalazimo se među prijateljima. Ne slučajno, samo je jedna zemlja priznala Kosovo i Metohiju, dok sve ostale nisu. I o tome se vrlo pažljivo vodilo računa kada smo birali gdje ćemo se pojaviti i u kojoj grupi ćemo sudjelovati,“ rekao je Aleksandar Vulin prilikom posjeta Grčkoj. Dodao je Vulin još i to kako je ovo pristupanje Srbije EU borbenoj skupini „velika potvrda operativnih sposobnosti srpske vojske“ i ujedno priznanje politici države koja „uspijeva očuvati vojnu neutralnost i voditi računa da naša vojna neutralnost ni na koji način ne sprečava ni našu politiku, ni našu vojsku, da se bori protiv najvećeg zla modernog svijeta, da se bori protiv terorizma, da sudjeluje u svim regionalnim inicijativama kao što je HELBROC…“
Pristupanje skupini HELBROC je drugi rujanski angažman Vojske Srbije u aktivnostima Europske unije. Naime, nešto ranije istoga mjeseca novi AVPD tim iz sastava Vojske Srbije započeo je sa sudjelovanjem u operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA. Oni su kao pratnja ukrcani na teretni brod MV Esbjerg (pod zastavom otočja Antigua Barbuda), koji u sklopu Svjetskog programa za hranu (World Food Programme – WFP) prevozi i dostavlja pomoć u hrani diljem Somalije, na relacijama od luka Džibuti, preko Mogadishua, do Mombase. Osim AVPD tima, Srbija sudjeluje i u Misiji EU za obuku sigurnosnih snaga Somalije (EUTM Somalia), u koju je sredinom rujna otposlan liječnik Vojnomedicinske akademije – koji će tijekom svog angažmana u spomenutoj misiji biti šef sanitetske službe.
NATO aktivnosti
U srbijanskom vođenju „politike vojne neutralnosti“ našlo se mjesta i za NATO savez. Samo dva dana nakon što je Srbija pristupila u HELBROC, delegacija iz NATO-a došla je u Ministarstvo obrane Republike Srbije na inicijalni dogovor oko jedne sasvim konkretne ponude. Naime, u studenom 2016. godine, prilikom posjeta tadašnjeg premijera Srbije Aleksandra Vučića sjedištu Saveza i susreta s glavnim tajnikom Jensom Stoltenbergom, Vučić je ponudio obuku za iračke vojnike. Srbija kao partnerska zemlja NATO-saveza spremna je organizirati vojnomedicinsku obuku pripadnika Oružanih snaga Iraka, koja bi se odvijala u Srbiji, a pod pokroviteljstvom NATO inicijative za izgradnju obrambenih i sigurnosnih kapaciteta (The Defence and Related Security Capacity Building Initiative – DCBI). Na prvi u nizu sastanaka na ovu temu došli su predstavnici Zapovjedništva združenih snaga u Napulju, NATO Vojnog ureda za vezu u Beogradu, te delegacije Njemačke i Belgije.
Tijekom prošloga tjedna, Srbija je sudjelovala i na NATO vježbi odgovora na katastrofe, koja se od 24. do 29. rujna održala na području Tuzle i okolice.
Opremanje i modernizacija iz Rusije
No i EU i NATO aktivnosti izgledaju prilično skromno u odnosu na najave kako će tijekom ovoga tjedna iz Rusije konačno pristići davno obećani MiG-ovi 29 za Ratno zrakoplovstvo Vojske Srbije. Prema najavama i srbijanskih i ruskih medija, prva dva MiG-a trebala bi stići već danas poslije podne, dok bi ostali pristizali tijekom tjedna, a zaključno u petak, 6. listopada. MiG-ovi bi trebali pristići u dijelovima, koje će potom ruski tehničari, uz asistenciju svojih srpskih kolega, sastavljati u Srbiji. Transportni avion „Antonov 124“ iz sastava ruske vojske trebao bi poletjeti danas u podne iz Avijacijskog zavoda u Luhovicama kod Moskve, i sletjeti na Vojni aerodrom Batajnica kod Beograda oko 14:30. Premijera ovih borbenih letjelica u javnosti trebala bi biti 20. listopada, na vojnoj paradi povodom Dana oslobođenja Beograda.
Ruska novinska agencija Sputnik malo iza podneva potvrdila je da je Rusija započela s isporukom prvih rastavljenih MiG-ova 29 za Srbiju. Prvi vojni transportni avion An-124 poletio je u podne s vojnog aerodroma Tretjakovo u Moskovskoj oblasti, a uskoro se očekuje i njegovo slijetanje u Batajnici.
