Članice NATO saveza razmatraju ukidanje obveze osiguravanja dodatnih snaga za operacije upravljanja krizama, budući da svoje resurse usmjeravaju na Rusiju, objavio je u srijedu 11. studenog portal Politico. Točnije, saveznice u NATO-u razmatraju najveću preobrazbu svog vojnog planiranja u posljednja najmanje dva desetljeća, pri čemu prioritet daju suprotstavljanju Rusiji, a ne osiguravanju dodatnih snaga za područja poput Iraka ili Afganistana.
Trideset i dvije države članice NATO-a započele su pregovore o sljedećim ciljevima sposobnosti Saveza, kojima se određuje koje će snage i naoružanje saveznice osigurati u slučaju sukoba, te tko će to financirati, doznaje Politico. Prema nacrtu planskog dokumenta, od saveznica se više ne bi očekivalo da istovremeno osiguravaju dovoljno snaga za vođenje velikog rata u Europi i provedbu nekoliko manjih misija upravljanja krizama, navode četiri NATO-ova diplomata upoznata s dokumentom, koji su željeli ostati anonimni. Umjesto toga, planiralo bi se ispunjavanje zahtjeva za jedan ili drugi spomenuti scenarij.
Prijedlog odražava „vrlo jasno razumijevanje da će, bez obzira na sve, za NATO velika krizna situacija u Europi imati prednost pred svim drugim prioritetima ili događajima”, izjavila je Camille Grand, bivša pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za obrambena ulaganja. To se poklapa s pritiskom SAD-a da Savez ponovno usmjeri svoju temeljnu misiju na obranu Europe tj. projekt koji Washington naziva „NATO 3.0”.
Konačni dogovor do veljače
Pregovori se vode oko dokumenta poznatog kao „Političke smjernice” (Political Guidance), a riječ je o dijelu četverogodišnjeg procesa koji će kulminirati time da saveznici do 2029. godine odobre nove zahtjeve za vojnim sposobnostima. Očekuje se da će saveznici postići konačni dogovor do veljače. U pitanju je kakvom će opremom saveznici raspolagati – i koliko će vjerodostojna biti njihova odvraćajuća moć u odnosu na Moskvu, budući da su europski dužnosnici u više navrata upozoravali na mogućnost ruskog upada na teritorij NATO-a do 2029. godine. Proces bi također mogla otežati sve veća proračunska ograničenja za obrambenu potrošnju. „Cijeli će ovaj ciklus biti pod puno većim nadzorom nego prethodni… vlade žele znati da se njihov novac troši razumno”, rekao je za Politico visoki dužnosnik NATO-a: „To je značajno u trenutnom geopolitičkom kontekstu u kojem se Rusija ponovno ustrojava i jača.” Kako navode na portalu Politico, iz NATO-a nisu odgovorili na upit za komentar.
Za to vrijeme glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da Rusija u Ukrajini svakog mjeseca gubi više od 40.000 vojnika, što uključuje poginule i teško ranjene. Rutte je naglasio kako je ta brojka usporediva s ukupnim američkim gubicima tijekom 14 godina rata u Vijetnamu. U govoru na forumu Atlantic Future Rutte je rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin ne uspijeva ostvariti svoje ciljeve na bojištu, a kao razlog je naveo ogromne ljudske gubitke koje Rusija trpi posljednjih mjeseci.
“Sjedinjene Američke Države su u 14 godina u Vijetnamu izgubile 56.000 ljudi. Ovdje Rusija u samo jednom mjesecu ima 40.000 mrtvih ili teško ranjenih. Prvi podaci za listopad pokazuju da bi taj broj mogao premašiti 50.000. Pedeset tisuća u samo jednom mjesecu”,
rekao je Rutte.
