Ueli Maurer, ministar obrane i šef najveće političke stranke u Švicarskoj
Da nema razloga da se u ovo krizno vrijeme štedi upravo na vojsci, te da kriza može itekako pridonijeti vojnim aktivnostima, smatra vojni i državni vrh po neutralnosti poznate Švicarske. Tamošnji ministar obrane, savezni vijećnik i čelnik SVP-a (Švicarske pučke stranke) Ueli Maurer, zabrinut zbog moguće eskalacije gospodarske krize, nedavno je, na opće zapanjenje, izjavio za švicarski časopis „Schweizer Soldat“ kako „ne isključuje mogućnost da će švicarska država u predstojećim godinama trebati intervenciju vojske“. Izjava je izazvala toliku buku da su čak iz Ministarstva obrane pojašnjavali da Maurer, kao član švicarskog Saveznog vijeća, u krizi vidi opasnost od povećanja nasilja, jer je upitno koliko će još dugo biti moguće krizu „umirivati“ novcem. Maurer prilično pesimistično strahuje od naglog pogoršanja postojeće ionako loše situacije, posebice u zemljama koje se više nisu u stanju obraniti od raznih oblika „ucjena“. Švicarci se, među ostalim, boje da će u njihovu malu oazu skupih satova i finih čokolada nagrnuti radnička klasa iz krizom opterećenih europskih zemalja, pa će im moderna i dobro opremljena vojska itekako dobro doći za čuvanje granica i unutarnjeg reda. S druge strane, postoji bojazan od slabosti vojski drugih europskih zemalja – koje su pod pritiskom štednje prestale obnavljati i održavati svoje moderne obrambene sustave, pa Švicarci strahuju od njihove moguće neučinkovitosti ili čak raspada.
Zatreba li, Švicarci će se i puškom boriti protiv raspada euro-zone
Da je Švicarska stavila krizu na prvo mjesto mogućih ugroza, pokazalo se i prošlog mjeseca, kada je održana vježba pod imenom „Stabilo Due“. U postavljenom scenariju vježbe, oko 2 tisuće vojnika branilo je zemlju „Helvetiu“ od nemira, demonstracija i valova izbjeglica iz susjednih zemalja. Vježba kojom se testirala i brzina „dizanja vojske“ temeljena je na mapi rizika napravljenoj još 2010. godine, kada je vojni vrh Švicarske razradio potencijalnu prijetnju od unutarnjih nemira među zaraćenim grupacijama, kao i mogućnost navale izbjeglica iz Grčke, Španjolske, Italije, Francuske i Portugala. Vježba je provođena u 8 različitih gradova diljem Švicarske, a u njoj je sudjelovalo pješaštvo, zračne snage i specijalne jedinice. Obrambeni ministar Maurer tom je prilikom ponovio: „Nije isključeno da bi posljedice financijske krize u Švicarskoj mogle dovesti do protesta i nasilja. Vojska mora biti spremna za situacije u kojima je policiji potrebna dodatna pomoć.“
Švicarska je inače poznata po najvećoj vojsci u Europi u odnosu na veličinu stanovništva – njen je trenutni broj (s ročnicima i rezervom) negdje oko 200 tisuća. Služenje vojnog roka je obavezno, a prema postojećem zakonu, svi radno sposobni muškarci u dobi od 19 godina moraju proći 5-mjesečnu obuku (ili 18 tjedana prema Millitary Balance-u), te tijekom narednog desetljeća redovite tečajeve za obnavljanje vojnih vještina u trajanju od po nekoliko tjedana. Švicarski pacifistički pokret pokrenuo je online kampanju protiv obaveznog služenja vojnog roka, smatrajući kako vojska neprestano traži nove razloge za svoje postojanje. Rezultat njihove kampanje mogao bi biti referendum, na kojem bi se sljedeće godine odlučivalo o sudbini obaveznog služenja vojske (što je usporedivo i sa nedavnim razvojima ove teme u nedalekoj nam Austriji, o čemu smo već pisali).
Gotovo istovremeno, a daleko od očiju javnosti, pripremaju se i konkretni projekti te šira reforma obrambenog sustava. Čelnik švicarskih Oružanih snaga, general pukovnik André Blattmann (koji je na toj poziciji od 01. ožujka 2009. godine) priprema projekt čuvanja i štićenja strateški važnih točki u sve 4 švicarske regije. Osim zračnih luka i industrijskih postrojenja, na popis štićenih strateških točki uvrštene su i brojne međunarodne organizacije u Genevi. Za sada se zna da Blattmann planira da će mu za takvu vrstu zaštite trebati 4 bojne vojne policije, no detalji bi trebali biti poznati negdje u prosincu, kada će taj projekt biti prezentiran i ministru obrane Ueliju Maureru.
André Blattmann - zapovjednik švicarskih Oružanih snaga - iz reforme u reformu
To je samo mali dio reforme oružanih snaga Švicarske, koje se provode pod nazivom „Daljnji razvoj vojske“ („Weiterenwicklung der Armee“ ili WEA). U osnovnim crtama, tim reformskim zahvatom Švicarska želi svoje ukupne oružane snage (uključivo i rezervu) smanjiti s današnjih oko 200 tisuća ljudi na oko 100 tisuća ljudi, što će doduše tražiti odvajanje većih financijskih sredstava nego za postojeću vojsku.
Procjenjuje se da bi ta buduća vojska od 100 tisuća ljudi koštala oko 5,1 milijardu franaka godišnje (a procjene koštanja rađene su i za brojčano stanje od 60, 80 i 120 tisuća ljudi – tu troškovi iznose 4,6, 4,9 i 5,3 milijardi franaka godišnje). Razlozi poskupljenju uz istodobno smanjivanje ljudstva su, s jedne strane, potrebe nadoknađivanja propusta iz prošlog reformskog ciklusa, gdje se s premalo sredstava tražilo ispunjenje previše zadaća, te predstojeća masivna modernizacija. U sklopu ovih reformi planira se i produljenje ciklusa obuke, te zadržavanje oklopnih snaga i topništva.
Do kraja 2012. biti će optimiziran koncept novog stacioniranja snaga, za koji će tijekom prvog polugodišta 2013. početi konzultacije po pojedinim kantonima. Savezno vijeće (Vlada) trebala bi novu reformu potom predstaviti parlamentu, gdje će ona doći na razmatranje tek tijekom 2014. godine. Primjena novog reformskog koncepta očekuje se od 1. siječnja 2016. pa sve do 2020., s time da bi pojedine mjere (koje za svoju primjenu ne traže promjenu zakonskih okvira) mogle stupiti na snagu i prije spomenute 2016. godine.
