Nakon tjedana napetosti, okupljanja vojnih snaga i raznolikih vojnih vježbi oko Ukrajine, jučer, u ponedjeljak 21. veljače 2022. godine, tamošnje krizno stanje je prešlo još jednu prijelomnu točku. Naime, oko 22 sata po moskovskom vremenu, nakon sjednice tamošnjeg Vijeća sigurnosti, ruski predsjednik Vladimir Putin održao je jednosatni monolog za medije u kojem je naznačio daljnje korake Ruske Federacije u Ukrajini. Oni su svi završili sažeti u dva predsjednička ukaza, kojima je Putin regulirao odnose Rusije i tzv. Donjecke Narodne Republike, te Rusije i tzv. Luhanske Narodne Republike – oba dokumente na po jednoj stranici teksta, sa po pet točaka ukupno.

Priznanje i suradnja

Prvi od tih koraka, sadržan u prvim točkama ovih ukaza, predstavlja rusko priznanje neovisnosti pobunjenih dijelova ukrajinske Donjecke i Luhanske oblasti – tzv. Donjecke Narodne Republike i Luhanske Narodne Republike. Te tvorevine nastale tijekom travnja 2014. i proglašene u svibnju 2014. godine time su za službenu Moskvu sada postale neovisne države u kojima živi Rusiji blisko stanovništvo, koje se može i neposredno štititi (iako vojna djelovanja ondje ni do toga nisu bila strana Oružanim snagama i svim drugim dijelovima sigurnosnog sustava Ruske Federacije). Drugi korak, sadržan u drugim po redu točkama predsjedničkih ukaza, najavljuje da će Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije s tim entitetima (sada priznatim državama) provesti konzultacije o uspostavi punih diplomatskih odnosa. Treći korak, u trećojm točki spomenutih Ukaza – govori da će Ministarstvo vanjskih poslova i predstavnici Donjecka i Luhanska provesti pregovore o suradnji i uzajamnoj pomoći, te o tome potpisati odgovarajuće dokumente. Imajući u vidu koliko je sve ovo bilo unaprijed kazališno koreografirano, ne treba čuditi ni da su tzv. “Ugovori o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći” između Ruske Federacije i te dvije svježe priznate tvorevine bili potpisani samo malo kasnije. Rusiju je tu predstavljao Vladimir Putin, dok su Donjeck i Luhansk na licu mjesta predstavljali njihovi predsjednici, za Donjeck Denis Pushilin, a za Luhansk Leonid Pasechnik.

No, posebno je tu zanimljiv četvrti korak Ruske Federacije. Naime, temeljem treće točke Ukaza, potpisivanja međusobnih akata o prijateljstvu i suradnji, te formalnih obraćanja predstavnika sada priznatih republika s istoka Ukrajine Ministarstvu obrane Ruske Federacije – što je sve odmah sažeto u tekstu četvrte točke ruskih predsjedničkih ukaza o priznaju dva separatistička entiteta iz Ukrajine – odlučeno je o raspoređivanju postrojbi Oružanih snaga Ruske Federacije na teritoriju Donjecke i Luhanske Narodne Republike, “u funkciji očuvanja mira“. Završna peta točka ovih ruskih predsjedničkih ukaza govori o tome da sve navedeno stupa na snagu odmah po potpisivanju tih dokumenata.

Gotovo odmah po završetku direktih prijenosa novosti iz Moskve, Sjedinjene Američke Države objavile su i prve sankcije – ograničavanje američkih investicija u spomenute entitete, zabranu trgovine s tim područjima, te sankcije prema svima koji će ondje djelovati – najavljujući i dodatne mjere. Uvođenje sankcija očekuje se sutra ujutro i iz Ujedinjene Kraljevine, gdje bi se na tu temu trebala u 6:30 ujutro održati i izvanredna sjednica kriznog tijela COBRA. Ukrajina je o svemu tome zatražila i hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN ne bi li se održalo konzultacije između Ukrajine, Ruske Federacije, UK i SAD po članku 6 Budimpeštanskog memoranduma o sigurnosnim garancijama iz prosinca 1994. godine, ne bi li se utvrdilo hitne mjere za deeskalaciju te praktične korake za jamčenje sigurnosti Ukrajine. Prema najavama, UN (trenutno pod ruskim predsjedanjem) bi trebao reagirati prvim hitnim sastankom već u ranim jutarnjim satima utorka, 22. veljače, zakazanim za 21 sat EST (3 ujutro po hrvatskom vremenu).

Priznanje Južne Osetije 2008. godine i Luhanska 2022. – Putinova reciklaža već postojećih dokumenata

Počinje “mirovna operacija”

Gotovo neposredno nakon ovog opsežnog mijenjanja stanja i odnosa Ruske Federacije s ta dva entiteta, oko ponoći po moskovskom vremenu, izgleda da je i započela ova tzv. mirovna operacija u sada od Rusije priznatim republikama Donjeck i Luhansk – koje sačinjavaju otprilike po trećinu negdašnjih ukrajinskih oblasti Donjeck i Luhansk. Kako su objavili međunarodni mediji, i ukrajinski dužnosnici su uskoro nakon toga potvrdili mogući ulazak ruskih snaga na teritorije spomenutih separatističkih tvorevina.

Oko 1:40 ujutro prema moskovskom vremenu ruska novinska agencija Interfax objavila je da spomenute sporazume Ruske Federacije te novopriznatih entiteta još u utorak, 22. veljače, trebaju potvrditi oba doma ruskog parlamenta, dok su njihovi tekstovi već noćas bili razaslani u nadležna parlamentarna radna tijela. Tekstovi ovih “Ugovora o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći” između Ruske Federacije i te dvije svježe priznate tvorevine su gotovo međusobno identični, objavljeni su gotovo trenutno u bazi podataka ruske Dume, a sklopljeni su na po 10 godina s automatskim obnavljanjem – a podrazumijevaju i naknadno sklapanje dodatnih ugovora za pojedina područja suradnje, od vojnih i znanstveno-tehničkih, sve do društvenih. Jedan od njihovih članaka propisuje i da ugovorne strane poštuju teritorijalnu cjelovitost i nepovredivost postojećih granica (kakve god one bile u ovo ratno doba) Ruske Federacije i ova dva entiteta, dok će se zaštita državnih granica tih republika provoditi “zajedničkim naporima ugovornih strana” temeljeno na “interesima vlastite sigurnosti, mira i stabilnosti”. Tu se izričito navodi i da će svaka od ugovornih snaga, radi osiguranja tog mira i stabilnosti, dati pravo drugoj strani da svojim oružanim snagama gradi, koristi i poboljšava vojnu infrastrukturu i vojne objekte na svom teritoriju. Uvjeti i postupci ostvarivanja tog prava trebali bi se utvrditi posebnim naknadnim ugovorima.

Snage iz Donjecka 2015. godine

No, te pravne nejasnoće nisu spriječile da se stanje na terenu krene praktično odmah mijenjati. Naime, već u ranim jutarnjim satima zabilježeni su pokreti snaga koje bi mogle biti ruske, na prostorima grada Makiivka (15 km zapadno od grada Donjecka). Svjedoci govore i o velikom konvoju oklopnjaka te druge vojne opreme, koji se izgleda oko ponoći pokrenuo sjeverno, prema gradu Jasinuvata udaljenom oko 15 km sjeverno od grada Donjecka. Još nije jasno predstavlja li to sve onaj duže najavljivani početak općih vojnih operacija Ruske Federacije protiv Ukrajine, ili se radi tek o daljnjem koraku postupnog jačanja vojnog pritiska na vlasti u Kijevu, kojim se nastoji iznuditi šire kontinentalne političke ustupke EU i NATO, uz istodobno pokoravanje Ukrajine metodom korak-po-korak.