Švicarska za sada ne nabavlja nove borbene zrakoplove budući su birači za malo, ali ipak odbili kupovinu 22 borbena zrakoplova Gripen švedskog proizvođača Saab za 3,1 mlrd franaka. 53,4% glasača odlučilo se za izbor “PROTIV”, a njih 46,6% “ZA”. Protiv kupovine Gripena glasalo je oko 1.543.000 ljudi, a “ZA” njih 1.345.000. Dok se većina glasača izjasnila “PROTIV”, većina pojedinih kantona bila je “ZA” – dakle, da se ovo izjašnjavanje održavalo kao „Inicijativa“, umjesto kao “Referendum”, protivnici borbenih zrakoplova danas ne bi uspjeli u svome nastojanju. Velike su razlike bile zamjetne i među jezičnim regijama Švicarske – zapadni kantoni glasali su “PROTIV” kupovine, dok je u njemački-govornoj Švicarskoj odobravanje kupovine prelazilo 60%. Najjasnije su “ZA” nabavu zrakoplova bili glasači kantona Nidwalden sa 68%, pratio ih je Obwalden sa 64%, i Uri sa 62%. Najjasnije “PROTIV” nabave glasalo se u kantonu Jura sa 74%, pratio ih je Neuenburg sa 69%, te Geneva i grad Basel s po oko 68%. Iako u njemačkom govornom području – uz grad-Basel, Zurich te Bern, i Basel-okolica te Schaffhausen glasali “PROTIV” nabave novih borbenih zrakoplova. Pa ipak, tek će dublje analize pokazati radi li se tu više o odbijanju borbenih zrakoplova općenito, ili odbijanju kontroverznih Gripena.
Pri tome, ovo “PROTIV” nabavi Gripena nije palo na prvome izjašnjavanju švicarskoga naroda o nekoj od ideja vezanih uz Oružane snage. O samoj nabavi borbenih zrakoplova za Švicarsku se danas odlučivalo po drugi put – još 1993. godine se 57% glasača izjasnilo za kupovinu američkih borbenih zrakoplova F/A-18, uz što je tada propala i vezana inicijativa o trajnome odustanku od nabave ikakvih borbenih zrakoplova (što biračima ovoga puta nije bilo ni ponuđeno na izbor).
Pokusni let zrakoplova Gripen C/D u Švicarskoj, kasno ljeto 2008. godine
Odluka “PROTIV” zrakoplova Gripen predstavlja za SP, Zelene, GSoA i Zelene liberale veliki uspjeh, dok je to za ministra obrane Uelia Mauerera veliki poraz, koji bi mogao zasjeniti i preostatak njegova ukupnog mandata na čelu resora obrane. Treba napomenuti da nije uobičajeno da se izjašnjavanja stanovništva u Švicarskoj održavaju po pitanju poslova opremanja Oružanih snaga. Potezom kojim se financiranje ovakvoga posla učinilo ovisnim o ishodu referenduma parlament je svjesno ušao u rizik da se čitav posao pribavljanja zrakoplova možda i neće moći provesti. I sve to – još i prije nego što se u Švicarskoj konkretiziralo tip zrakoplova o kojem je riječ.
Što dalje?
Službeni je stav da nema nekakvog “plana B”, što su potvrdili i razni parlamentarci. Opcija iznajmljivanja zrakoplova izgleda prilično nevjerojatnom. Ujedno, inzistiranje na nabavi zrakoplova Gripen kroz regularni “Program naoružavanja 2015” sada bi predstavljalo teško zamislivo odstupanje od ishoda provedenog referenduma. Ne samo da bi sam “Program naoružavanja” morao biti bitno skuplji – što je nezamislivo uz nastojanja za saniranje državnog proračuna – nego bi morao biti i temeljito drugačije sastavljen: više se ne bi moglo provesti financiranje uklanjanja raznih nedostataka u ostalim područjima opremanja Oružanih snaga.
Nakon oko 30 godina službe, zrakoplovi Northrop F-5 Tiger najkasnije 2015. idu “u penziju”
Što zapravo znači današnje „PROTIV“? Zastarjeli zrakoplovi Northrop F-5 Tiger uskoro izlaze iz aktivne službe i Ratno zrakoplovstvo će sve potrebe morati zadovoljavati s 32 borbena zrakoplova F/A-18, za koje zrakoplovni eksperti u Švicarskoj drže kako ih ima premalo. Za sada najperspektivnijom strategijom pokazuje se ona kojom bi po završetku operativnoga vijeka 32 zrakoplova F/A-18, oko 2030. godine, Švicarska krenula u pribavljanje jedne sasvim nove generacije borbenih zrakoplova. Diskusija o tim novim zrakoplovima morat će započeti iznova, a takvo novo pribavljanje borbenih zrakoplova vjerojatno će tražiti i novu evaluaciju ponuđenih tipova letjelica. Taj će proces trajati više godina, a još nije jasno da li će i njegovom kraju prethoditi referendumsko izjašnjavanje. Kako bilo da bilo, za takvo postupanje morat će postojati čvrsto zasnovana dugoročna strategija, a morat će se diskutirati i o alternativnim modelima osiguravanja švicarskog zračnog prostora – npr. uključivanjem u taj posao i stranih partnera.
Pritom je dijelu zagovornika sada i „politički jasno“ da se nakon referenduma i razina izdataka za Oružane snage treba smanjiti za tih oko 300 milijuna CHF godišnje, dakle na ukupno oko 4,7 milijardi CHF godišnje – što će s obzirom na općenito otežano financiranje dati dodatnog prostora ostalim područjima državnog proračuna. Borba za te, do sada u vojne svrhe odvojene novce, zasniva se na slovu propisa o provođenju samih referenduma: „Ako propis bude odbijen, ne može biti otvoren kredit za nabavu. Parlament i Vlada će u tom slučaju odlučivati o uporabi tako neiskorištenih sredstava“. To je u oštroj suprotnosti s dosadašnjim izjavama ministra obrane Uelia Maurera, koji je tvrdio: „Temeljem dosadašnjih odluka parlamenta, novci će ostati kod Oružanih snaga i mogu biti tu korišteni za neke druge stvari“. Kad ga se pitalo o detaljima tih alternativnih namjena, on je naveo: „To su brojni drugi projekti, koje onda možemo ponešto ubrzati: računalni centar, upravljačka mreža, osobna oprema za naše vojnike“.
Gripen-referendum i mediji
Od ukupno 4 različita referendumska izjašnjavanja građana koja su održana 18. svibnja, ono o borbenom zrakoplovu Gripen izgleda da je u najvećoj mjeri mobiliziralo birače. Činjenica da se prije kraja referenduma nije mogao naslutiti njegov ishod dodatno je ukazivala na izjednačenu podijeljenost biračkog tijela. Na konačne stavove birača pokušalo se aktivno utjecati i putem medija.
Posljednjih mjeseci izgledalo je da opcija za zrakoplove Gripen u javnosti vodi. Pritom, 89,8% svih spominjanja teme kupovine zrakoplova Gripen bilo je pozitivno intonirano, dok je tek 10,2% spomena bilo negativno. Zagovornici su svoje težište stavili na njemačko govorno područje u Švicarskoj, gdje je podrška kupovini i pretegla u referendumu, dok je manjina spominjanja i oglasa završila objavljena u romanskim govornim područjima, gdje je na referendumu i pobijedila opcija “PROTIV”.
Zagovornici kupovine svoje su gledište pretežito opravdavali apstraktnim obrazloženjima, posebno vezanim uz sigurnosne aspekte, dok su protivnici bili mnogo konkretniji, stavivši visoke troškove pribavljanja u centar svoje kampanje. Tome svjedoče i izjave dane ispred Odbora „NE Gripenu“: „Odahnuli smo i veseli smo da je većina stanovništva odlučila financijsko-politički ispravno. Pobi jedio je razum nad širenjem straha i polemiziranjem iz redova resornog Ministarstva“.
Dok je odbijanje kupovine zrakoplova Gripen za neke, npr. za Švicarsko udruženje časnika (Schweizerischen Offiziersgesellschaft – SOG) predstavljalo daljnje slabljenje Oružanih snaga, i njihovo pretvaranje u „bonsai vojsku“, u redovima Odbora „NE Gripenu“ ovom su odlukom iznimno zadovoljni i vide je kao početak dubljih reformi čitavih OS. Za Grupu „Za Švicarsku bez vojske“ (Gruppe für eine Schweiz ohne Armee – GSoA) današnji je ishod referenduma o Gripenu ujedno i odbijanje šireg naoružavanja – dok je možda i za njih Švicarska bez vojske još utopija, oni ipak najavljuju kako se tu radi o dobrome koraku ka ukidanju „čitavog tog militarizma“. Pri tome, ostaje otvoreno pitanje je li ovo izjašnjavanje građana predstavljalo samo otpor konkretnim švedskim letjelicama, ili pak odbijanje pribavljanja bilo kakvih borbenih zrakoplova – što su dva pitanja koja ovoga puta nisu bila postavljena izričito odvojeno.
