Na jučerašnjem zajedničkom sastanku ministara vanjskih poslova i obrane EU odobren je tzv. Strateški kompas – plan djelovanja za jačanje sigurnosne i obrambene politike EU do 2030. godine. Kompas će formalno biti usvojen na sastanku Europskog vijeća u drugoj polovici ovoga tjedna. Radi se o projektu čije je pokretanje objavljeno prije pune dvije godine, na neformalnom sastanku ministara obrane EU tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom. Strateški kompas daje zajedničku procjenu strateškog okruženja u kojem EU djeluje, te prijetnji i izazova s kojim se Unija suočava. Po prvi puta ikad, kroz Kompas su dani i konkretni prijedlozi s preciznim vremenskim rasporedom za provedbu, kako bi se poboljšala sposobnost EU da odlučno djeluje u krizama i brani svoju sigurnost i svoje građane.

„Kad sam predstavio Kompas prošlog studenog, reka osam da je Europa u opasnosti. To je očito – očito. Ova ničim izazvana i neopravdana invazija označava tektonski pomak. Naša reakcija na rat pokazala je da mi, kao EU, možemo djelovati čvrsto i brzo kada smo ujedinjeni. Današnje usvajanje Kompasa to potvrđuje“,

rekao je nakon sastanka Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Strateški kompas ima četiri temeljna stupa: (1) djelovanje, (2) ulaganje, (3) partnerstvo i (4) sigurnost. Kako bi mogla brzo i efikasno djelovati u trenucima izbijanja krize, EU će na temelju Strateškog kompasa uspostaviti mehanizam za brzo raspoređivanje do 5.000 vojnika za bilo koju vrstu krize, kao i do 200 potpuno opremljenih ljudi, u roku od 30 dana, za misiju Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) Europske unije. Djelovanje podrazumijeva i provođenje redovitih vježbi na kopnu i moru, kao i poboljšanje vojne mobilnosti, te jačanje civilnih i vojnih misija te operacija iz okvira CSDP, kroz uspostavu brzog i fleksibilnog procesa donošenja odluka.

Što se ulaganja tiče, države članice EU obvezale su se ZNATNO povećati svoje izdatke za obranu, kao i na jačanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze. Pritom će EU nastaviti poticati svoje članice da zajednički ulažu u strateška sredstva i sposobnosti sljedećih generacija za djelovanje na kopnu, moru, zraku, u cyber-prostoru i u svemiru.

Kada je sigurnost u pitanju, EU namjerava ojačati svoje kapacitete za analizu obavještajnih podataka, i razviti alate te timove za odgovor na hibridne prijetnje. Nastavit će i s daljnjim razvojem tzv. „Cyber Diplomatic Toolboxa“ i uspostaviti Politiku kibernetičke obrane EU, kao i Svemirsku strategiju EU za sigurnost i obranu.

U svim tim zadacima koje je postavila pred sebe, Europska unija oslonit će se i ojačati dosadašnju suradnju sa strateškim partnerima kao što su NATO i UN, te regionalnim partnerima poput OESS, AU i ASEAN. Tu je i daljnje jačanje bilateralnih partnerstava sa zemljama-istomišljenicama i strateškim partnerima kao što su SAD, Kanada, Norveška, UK i Japan, ali i razvoj prilagođenih partnerstava prije svega na zapadnom Balkanu, te Africi, Aziji i Latinskoj Americi, i to kroz jačanje dijaloga te suradnje, promicanje sudjelovanja u misijama i operacijama CSDP, kao i potporu izgradnji kapaciteta.

Na jučerašnjem sastanku vanjskoposlovnih i obrambenih čelnika Europske unije u Bruxellesu ispred Republike Hrvatske sudjelovali su ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar obrane Mario Banožić koji su, među ostalim, govorili i o nedavnom padu bespilotne letjelice Tu-141 na Zagreb.

Nakon sjednice predsjedništva HDZ-a u Zagrebu je o Strateškom kompasu govorio i premijer Andrej Plenković, koji će u četvrtak i petak biti u Bruxellesu na sastanku Europskog vijeća – tijela koje će i formalno prihvatiti ovako usuglašeni Strateški kompas. Pri tome, Plenkoviću je iznimno važno da je u Strateškom kompasu spomenuta Bosna i Hercegovina te konstitutivnost tamošnjih naroda:

„Strateški kompas je dokument na kojem se radilo dvije godine. Bit će usvojen od šefova vlada u četvrtak. Uvrštene su sekvence konstitutivnih naroda na prijedlog i inzistiranje Hrvatske. Ovog vikenda su radili telefoni, i uspjeli smo u tome, i smatram da je to jako dobro za Hrvate, ali i za sva tri naroda u BiH”,

naglasio je Plenković, dodavši da nikako ne bi bilo dobro da dođe do destabilizacije u nekoj od nama susjednih zemalja: „To je jasno svakome i mi ćemo sve što radimo raditi kako bi tema sigurnosti i stabilnosti bila broj jedan”.