„Dokle god se ne donese odluka, sve vezano uz vojni rok je u obradi i pripremi“, rekao je u ponedjeljak državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg. Govoreći za N1 televiziju, naglasio je kako je točna brojka od 17 i pol tisuća, odnosno 15 tisuća ciljanih obveznika: „S tim da moramo jasno naznačiti da je tu još prisutan jedan određeni broj i djevojaka, žena dakle, koje se mogu dragovoljno prijavljivati i pod istim uvjetima kao i svi muški obavljati također takvu obavezu“. Što se tiče žena u vojsci, Hrvatska je iznad standarda NATO-a i to s oko 13 posto žena u našim Oružanim snagama, dok je prosjek NATO-a 11 posto. Podsjetio je da su formalno svi muškarci u dobi od 18 do 55 godina vojni obveznici: „Naši mladi ljudi su zreli i sposobni odazvati se na razne aktivnosti kada je hrvatsko društvo i država u pitanju“, kazao je objašnjavajući kako mlade treba motivirati na služenje vojnog roka. Naglasio je i da je priziv savjesti za mlade ljude koji su vojni obveznici ustavna kategorija, koju se ne može zaobići ni u ovom slučaju. No ne očekuje da će se mladići pozivati na priziv savjesti u istom visokom postotku kao i do 2008. godine: „Danas su mladi ljudi itekako zreliji i puno spremniji i sigurno možemo odgovoriti kako Ministarstvo obrane vezano kako uz dio za samo vojno osposobljavanje, tako i druge službe u državi mogu pridonijeti da svi budu maksimalno uključeni“. Dio mladih ljudi biti će zainteresiran za služenje vojnog roka kada se dođe do trenutka donošenja odluke:

„Na nama je da napravimo da to bude zanimljivo i u skladu s današnjim vremenom, da to bude moderna obuka, a ne kao što je to nekada bilo, kako se volimo prisjećat. Mladi ljudi danas žive jednim sasvim drugačijim ritmom, njima treba pružiti izazove,oni vole izazove“.

To je vrsta obuke za samozaštitu, za ponašanje u nekakvoj situaciji do koje bi moglo doći, kaže Hrg:

„Imate mlade ljude koji nisu prošli nikakvu obuku, nikakvu edukaciju i ako dođe do neke situacije, oni se neće znati ponašati, time ugrožavaju sebe i druge. A ako ih se pripremi i obuči… Oni su praktički pričuvnici, dakle ne idu oni na nikakva bojišta, da pojednostavnim stvar. Oni se razvrstavaju u pričuvu i nakon toga u pričuvi – kroz godine koje dolaze, po nekakvom redu i rasporedu se dodatno obučavaju, educiraju,  za neku specijalizaciju koja njima najviše odgovara“,

dodao je državni tajnik.

Obveznog  vojnog roka dotaknuo se i ministar obrane Ivan Anušić na prošlotjednoj sjednici saborskog Odbora za obranu (petak, 23. veljače):

„Problem koji mi sad imamo zato što od 2008. godine nemamo vojni rok – mi nemamo pričuvu. Kog ćemo mi dizat?! Koga ćemo mi dizat ako dođe do problema? Bit će opća mobilizacija, a onda će onaj koji nije otišao u 3 mjeseca da nauči kako rukovat, kako prepoznat opasnost, kako se ukopat na pravi način, kako spasiti svog kolegu s podvezivanjem ili ne znam, hitnom  prvom pomoći ili ne znam ni ja šta, će možda upravo kroz tu mobilizaciju biti poslat i izgubit će glavu za 5 minuta jer ne zna ništa o tome“.

Zato je Anušić pozvao na opći politički konsenzus kako se vojni rok ne bi ukidao ili vraćao od izbora do izbora, od stranke do stranke:

„Ako ćemo za dnevno-političku temu koristit, u ovim okolnostima, nabavku oružja, opremanje Oružanih snaga, materijalna prava pripadnika Oružanih snaga, i nešto što se zove 3 mjeseca nekakve vojne obuke, temeljne vojne izobrazbe, kako god to nazivali, u kojem će vojnik dolaziti i vikendom ići kući, onda ja mislim da mi smo promašili totalno… ili oni koji to tumače su totalno promašili zanat kojim se bave“.

Državni tajnik Hrg otkrio je da se još uvijek ne zna koliko bi uvođenje vojnog roka moglo sveukupno koštati. Odbivši sada govoriti o brojkama, najavio je da će se javnost izvijestiti kada se dođe do konačnih brojki koliko će to sve skupa koštati.

„Nemamo još ni pravi raspon… Evo, prošli tjedan su bili izvidi na terenu po lokacijama, potencijalnim lokacijama u Hrvatskoj gdje bi to moglo eventualno se nešto urediti. Napravljene su određene analize, vjerujem da ćemo do kraja tjedna dobiti od službi koje se bave tim sektorom građenja i uređenja podatke, da će oni dati podatke oko tih troškova,nakon toga naravno troškovi režija, troškovi plaća, naknada, troškovi osoblja koje treba zaposliti da se tako nešto napravi – od instruktora i ljudi po uredima za obranu do komisija za novačenje… Ima tu puno segmenata, puno detalja…“.

Kroz nekih 10-ak dana moglo bi doći i do prezentacije pred Vladom i hrvatskom javnosti, no sama prezentacija neće ujedno značiti i  donošenje konačne odluke. Hrg je dodao kako je u odluku o vojnoj obvezi uključen Glavni stožer te da je preko njega uključen i predsjednik Republike.

*Autor: Aleksandar Španić, časnički namjesnik u mirovini i dugogodišnji novinar