Trump uz Putina, Europa i dalje uz Ukrajinu

 

Dok su u Kini razgovarali američki predsjednik Trump, ruski Putin te domaćin, kineski predsjednik Jinping, u Berlinu se sastala „Koalicija voljnih“ koja i dalje daje punu potporu Ukrajini u borbi protiv ruske agresije. „Koalicija voljnih“ obećala je pomagati Ukrajini „koliko god bude potrebno“, a nakon summita u Berlinu, kancelar Merz pozvao je ruskog predsjednika Putina da položi oružje. “Mir”, rekao je Merz, “može se postići samo uz sudjelovanje Europe”.

Merz je nakon summita izjavio da Koalicija voljnih ne podržava Ukrajinu u produljenju rata: “Želimo završiti ovaj rat. Dajemo svoj doprinos kako bismo osigurali da se Ukrajina može učinkovito braniti koliko god je potrebno. (…) Dajemo ove doprinose kako bismo uopće omogućili mirovne pregovore i vodili ih s pozicije snage. (…) Ali ovaj rat mora završiti s Ukrajinom koja čuva svoj teritorijalni integritet, koja ima snažna sigurnosna jamstva na svojoj strani i, prije svega, koja je ugrađena u europsku sigurnost“. Naglasio je potrebu za diplomatskim rješenjem i spremnost Europe na dijalog: “Znamo da će ovaj rat završiti samo ako postoji diplomatsko rješenje.”

Merz je  izjavio da su “naravno spremni” razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali i da bi Ukrajina, Rusija, Sjedinjene Države i Europa trebale sudjelovati u razgovorima: “Ti bi se razgovori sada trebali uskoro održati. To bi se moglo dogoditi, na primjer, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Trebalo bi biti očito da tražimo lokacije gdje se mogu održati na neutralnom tlu“, rekao je Merz, odbacivši mirovni sporazum za Ukrajinu bez sudjelovanja europskih država. “Jaltski format neće donijeti mir“, rekao je Merz, aludirajući na trilateralni summit američkog predsjednika Donalda Trumpa, ruskog predsjednika Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. “Sastanak u Shenzhenu očito je bio prvenstveno reklamni trik”, zaključio je Merz.

Zelenski se zalaže za “četverostrani sastanak”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski računa na brzo europsko sudjelovanje u pregovorima s Rusijom i SAD-om kao posrednikom. S pregovaračima Vitkoffom i Kushnerom održat će se odvojeni razgovori o vremenu i dnevnom redu sljedećeg sastanka. “I to bi trebao biti sastanak četiriju strana”, naglasio je Zelenski, dok bi sudionici sastanka bili Ukrajina, Europa, Amerika i Rusija. Zelenskom je stalo da ne gubi vrijeme s približavanjem zime. “Rusija mora biti prisiljena na konkretan rad prema mirovnom rješenju”, rekao je Zelenski, dodavši da računa na to da će SAD iskoristiti svoj utjecaj na Rusiju.

Kushner: Rusija je otvorena za jamstva slična onima NATO-a

Američki pregovarač Jared Kushner izjavio je da je Rusija otvorena za sigurnosna jamstva po uzoru na članak 5. NATO ugovora. SAD su upoznale Ruse s konceptom, prema kojem bi se svaka sigurnosna obveza temeljila na tom načelu, rekao je Trumpov zet. Zasad nije bilo reakcije Moskve na ovu izjavu. Članak 5. navodi da saveznici NATO-a mogu računati na podršku saveznika u slučaju napada te da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ostaje nejasno tko bi branio Ukrajinu u slučaju još jednog ruskog napada i kakvu bi ulogu SAD tada imao. Rusija je do sada kategorički odbacila svako potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u. Kushner je ostao nejasan u vezi s pojedinostima sigurnosnih mjera. Izjavio je da je potrebno razviti sustav kako bi se osiguralo poštivanje sporazuma. Nadalje, naglasio je potrebu za snažnim odvraćajućim mjerama i posljedicama. Sigurnosna jamstva po uzoru na članak 5. od najveće su važnosti iz američke perspektive, dodao je Kushner.

Burnham: Izgledi za “prave pregovore”, Macron poziva na “maksimalnu podršku”

Britanski premijer Andy Burnham sudjelovanje američkih predstavnika na summitu smatra velikim korakom naprijed: “Ovo čini stvarnu razliku i donosi izglede za istinske pregovore. Europa ima jasnu, dosljednu i jedinstvenu pregovaračku poziciju.” Razgovori među 40 zemalja bili su “jači, ujedinjeniji i odlučniji” nego ikad prije, rekao je Burnham, najavivši planove za daljnje povećanje pomoći Ukrajini. “Koalicija voljnih” je ujedinjenija nego ikad, rekao je Burnham u Uredu kancelara Merza. Dodao je da se nada da će se ova poruka čuti “svugdje u svijetu”.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na daljnju vojnu podršku Ukrajini u njezinoj borbi za obranu od Rusije. Rekao je da saveznici sada moraju učiniti “sve što je moguće” kako bi ojačali ukrajinsku zračnu obranu. Ukrajinskoj vojsci hitno su potrebni “novi sustavi raketne obrane i novi sustavi presretanja”. Također je pozvao na obnovu razgovora o članstvu Ukrajine u NATO-u. “S obzirom na maksimalističke zahtjeve Rusije, mislim da se pitanje pristupanja Ukrajine NATO-u mora vratiti na stol“, rekao je Macron.

I hrvatski premijer na tom summitu

Na sastanku je sudjelovao i hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je HRT-u izjavio da je predsjednik Trump dosta pozitivno raspoložen kada je u pitanju glavni cilj, a to je postizanje mira. “Međutim, to zahtijeva još jako puno koraka i jako puno razgovora“, rekao je Plenković. Premijer je ponovio hrvatsku potporu suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, nastavku vojne pomoći (o čemu je vjerojatno bila riječ na današnjem zatvorenom dijelu 227. sjednice Vlade na kojem je donesena odluka o darovanju materijalnih sredstava) te pripremi 22. paketa europskih sankcija protiv Rusije. Naglasio je pritom da je važno pronaći rješenje koje bi omogućilo barem privremeni prekid vatre. U svakom slučaju, temeljno je pitanje kako pronaći rješenje između načela, a jedno od glavnih je poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, s jedne strane, i pragmatičnog pristupa koji bi barem privremeno doveo do prekida vatre, što je temeljni cilj, rekao je za javnu televiziju Andrej Plenković. Prema njegovim riječima, sudionici sastanka jednoglasno su ocijenili neprihvatljivim nedavni ruski prijedlog revizije europske sigurnosne arhitekture. Razgovaralo se i o osiguravanju dugoročnog financiranja funkcioniranja ukrajinske države. Govoreći o jedinstvu europskih zemalja, Plenković je istaknuo da među sudionicima sastanka postoji gotovo potpuna suglasnost o daljnjim koracima prema Ukrajini, ali je upozorio da neke članice Europske unije nisu sudjelovale u razgovorima.

Rat u Ukrajini puno košta

Ovaj summit Koalicije voljnih dolazi u turbulentnom vremenu kada se pokušava riješiti pitanje mira u Ukrajini. Uz napore američke strane da pregovorima osigura rješenje Europa se trudi biti što važniji sudionik tih pregovora, unatoč protivljenju ruske strane. I sama Europa suočava se s sve većim troškovima rata tako da su npr Bugarske, Poljska, Mađarska te Bugarska, otvoreno nedavno objavile da više ne žele uplaćivati za troškove tog rata. Unatoč tome, u srijedu 18. studenoga objavljeno je da Europska komisija predlaže zajam Ukrajini u iznosu od 45 milijardi eura, koji bi se otplaćivao iz budućih ruskih ratnih reparacija, navodi se u dokumentu u koji je portal POLITICO imao uvid. Ako Moskva odbije platiti reparacije, „Unija zadržava pravo iskoristiti rusku imovinu, koja je zamrznuta unutar Unije, za otplatu zajma”, stoji u dokumentu. Na taj način Ukrajina nikada ne bi morala otplatiti zajam, čime bi njezin sve veći dug ostao održiv nakon gotovo pet godina rata. Bruxelles će osigurati sredstva izdavanjem zajedničkog duga, zajamčenog proračunom EU. Čelnici EU raspravljat će o tom zajmu na sastanku u Bruxellesu krajem idućeg tjedna, na kojem će također biti riječi o sljedećem sedmogodišnjem proračunu Unije i financijskim potrebama Kijeva.

U tekstu portala 24. Defence navodi se da će Europska komisija predstaviti „Instrument za koordiniranu potporu Ukrajini” kako bi se pokrilo otprilike dvije trećine ukrajinskog financijskog jaza od 70 milijardi eura za 2027. godinu, pri čemu bi se isplate mogle protegnuti sve do kraja 2028. Bruxelles se nada da će preostala trećina stići od međunarodnih saveznika, prvenstveno Kanade, Japana, SAD-a i Ujedinjene Kraljevine. U dokumentu se navodi da bi i budući proračun EU-a mogao pomoći u pokrivanju troškova zaduživanja za taj zajam, koji će biti uvjetovan provedbom reformi; Ukrajina mora provesti te reforme kako bi osigurala isplate. Novi financijski „instrument” sadrži mnoge elemente zajma od 90 milijardi eura o kojem su čelnici postigli dogovor u prosincu, uključujući odredbe o korištenju ratnih reparacija (ili ruske imovine) za otplatu duga. Čelnici EU-a dogovorili su izdavanje tog zajma nakon što su pregovori o iskorištavanju zamrznute ruske državne imovine za financiranje obrane Ukrajine propali uslijed snažnog protivljenja Belgije. No, ovoga puta Komisija ne želi nikakve iznimke za Češku, Mađarsku i Slovačku. „Naglašavamo koliko je važno osigurati da svih 27 država članica EU-a sudjeluje u ovom programu, a ne njih 24, kao što je to trenutno slučaj”, izjavio je povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis novinarima na marginama predstavljanja prognoza rasta. Dokument također predlaže nove mjere koje bi mogle potaknuti odobravanje novih zajmova od strane zemalja skupine G7, a koji bi se s vremenom „otplaćivali iz budućih priljeva izvanrednih prihoda proizašlih iz blokade ruske državne imovine”.

Kontaktna skupina

Kontaktna skupina za Ukrajinu (tzv. Ramstein skupina) sastala se 17. studenoga – na njoj je predsjednik Volodimir Zelenski otvoreno rekao da Ukrajini treba 40 dodatnih borbenih zrakoplova F-16. Objasnio je da dugotrajni pregledi i popravci ograničavaju dostupnost zrakoplova koji se koriste za suprotstavljanje ruskim dronovima i raketama. Kijev također traži više francuskih Mirage zrakoplova i brže isporuke zrakoplovnog naoružanja.

Ukrajinski ministar obrane Hmara i glavni tajnik NATO-a Rutte

Ipak, Ukrajina sa sastanka Ramstein skupine nije otišla praznih ruku. Danska je obećala dati 645 milijuna eura za bespilotne letjelice, streljivo za zrakoplove F-16 i doprinos za PURL (Prioritised Ukraine Requirements List), te dodatnih 200 milijuna eura za protuzračnu obranu. Njemačka priprema paket vrijedan milijardu eura koji uključuje sustave IRIS-T, radare i presretače, te doprinos od 300 milijuna dolara za PURL. Norveška je obećala oko 800 milijuna dolara, uključujući 300 milijuna dolara za ukrajinske bespilotne letjelice, 300 milijuna dolara za PURL i 150 milijuna dolara za protuzračnu obranu. Velika Britanija daje 240 milijuna funti za projektile, presretače i radare, a Nizozemska – zimski paket od 500 milijuna eura, potporu za PURL i „liniju dronova”. Belgija je obećala isporučiti 10 lovaca F-16 do kraja 2026. i 100 milijuna eura za PURL. dok je Francuska najavila isporuku dva zrakoplova Mirage 2000-5F do kraja godine, radar GF300, zrakoplovne bombe AASM Hammer i streljivo. Kanada je obećala dati do 45 milijuna kanadskih dolara za projektile AIM-7, R-73 i R-27, optičke sustave za „FrankenSAM” te streljivo. Što se PURL-a tiče, Švedska je obećala dati 71 milijun dolara, Portugal – 50 milijuna eura, a Luksemburg – 25 milijuna eura. Litva planira sljedeće 2027. godine izdvojiti 250 milijuna eura vojne pomoći, dok Estonija planira izdvojiti najmanje 0,25 % BDP-a za potporu Ukrajini. Što je Hrvatska obećala ili dala – nije poznato, no kako smo već spomenuli – na današnjoj sjednici Vlade odlučeno je o darovanju materijalnih sredstava, što je šifra za materijalnu pomoć Ukrajini. 

Nakon što je 13. studenog uplatila 100 milijuna dolara u PURL, Poljska je objavila da do daljnjeg neće više sudjelovati u ovom NATO-fondu osmišljenom za kupovinu američkog oružja za Ukrajinu. Poljski premijer Tusk je rekao da se trenutno troši užasno puno na vlastitu obranu, dok istovremeno kolaju glasine da Poljska na taj način bojkotira kupovinu oružja od prevrtljivog američkog saveznika.

Trump održao telefonsku tiradu europskim čelnicima

Kao posebni „štiklec“ mediji su u četvrtak 19. studenoga, nakon tzv. „povijesnog Summita“ u Kini naglasili da se američki  predsjednik Donald Trump iz predsjedničkog zrakoplova Air Force One telefonski uključio na sastanak europskih čelnika o Ukrajini u Berlinu, samo nekoliko sati nakon što se u Kini sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Tijekom razgovora oštro je doveo u pitanje nastavak europske vojne pomoći Ukrajini, objavio je portal Politico pozivajući se na četvoricu europskih dužnosnika upoznatih s razgovorom. Trump je europskim čelnicima poručio da Putin ozbiljno pristupa mirovnim pregovorima o Ukrajini. Prema trojici dužnosnika koji su za Politico govorili pod uvjetom anonimnosti, američki predsjednik pritom je vrlo odlučno izrazio protivljenje daljnjem izdvajanju milijardi eura za vojnu pomoć Kijevu.

Na pitanje postavljeno na konferenciji za novinare nakon sastanka koalicije – smatra li Trump da je Putinova želja za okončanjem rata realnija nego što zapravo jest – britanski premijer Andy Burnham odgovorio je da je situacija „upravo suprotna” te da je Trump govorio o „užasavajućim” ljudskim gubicima u ratu koji traje gotovo pet godina. Trumpov izaslanik Steve Witkoff, koji je prisustvovao sastanku zajedno s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, dodao je: „Poslao je Jareda i mene ovamo upravo zato da budemo dio ‘Koalicije voljnih’ te nam je naložio da učinimo sve što je u našoj moći kako bismo okončali ovaj rat i podržali taj napor. Štoviše, u današnjem telefonskom razgovoru spomenuo je upravo ta načela i pred ostala dva čelnika s kojima se sastao.”

Jedna osoba koja je bila prisutna tijekom Trumpova poziva navela je da je predsjednik govorio općenito, istaknuvši čelnicima kako u ovom ratu gine mnogo ljudi te da bi zemlje trebale prestati trošiti novac na Ukrajinu. Ista je osoba dodala kako je Trump čelnike izvijestio i o tome da je Putin spreman na pregovore radi postizanja mirovnog sporazuma. Kao što obično nakon uzbudljivog nastavka epizode neke uzbudljive serije piše – “To be  continued“.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.