Glavni tajnik Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) Mark Rutte radni je tjedan započeo posjetom Hrvatskoj gdje se sastao s premijerom Plenkovićem i predsjednikom Milanovićem, predsjednikom Sabora Jandrokovićem, vrhom Ministarstva obrane i Glavnog stožera, te prisustvovao prezentaciji hrvatske obrambene industrije.
Odmah po dolasku Rutte je posjetio HRZ – u pratnji premijera Plenkovića, ministra Anušića i načelnika GS Kundida obišao je višenamjenske borbene avione Rafale, višenamjenski helikopter Black Hawk UH-60M i besposadne letjelice Bayraktar izložene na stajanci vojarne “Pukovnik Marko Živković” na Plesu. Glavnom tajniku NATO-a predstavljene su moderne sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a potom je Rutte obišao i dežurni borbeni dvojac Rafalea. MORH pritom u priopćenju podsjeća da Hrvatsko ratno zrakoplovstvo od početka 2026. godine vlastitim višenamjenskim borbenim avionima Rafale provodi nadzor i zaštitu hrvatskog zračnog prostora, čime “Republika Hrvatska potvrđuje status pouzdane i vjerodostojne saveznice, snažno predane kolektivnoj sigurnosti NATO saveza”. Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo jer je glavni tajnik Rutte imao prigodu vidjeti dio eskadrile te steći uvid u vrlo zbiljan i sustavan proces zamjene istočne vojne tehnologije zapadnom koji je u potpunosti kompatibilan s NATO-om i koji je dugoročno osnažio hrvatski obrambeni sustav.
Potom se Mark Rutte zaputio u Banske dvore gdje ga je ponovno dočekao premijer Plenković – ovoga puta su razgovarali o vodećim sigurnosnim izazovima, jačanju europske obrane i modernizaciji OS RH. Nakon sastanka u Banskim dvorima, u izjavi za medije, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da posjet glavnog tajnika NATO-a dolazi u zahtjevnim sigurnosnim okolnostima za Europu i svijet, situaciji globalne nesigurnosti koja zahtijeva punu pažnju, uključenost i pripravnost. Na sastanku ga je, tvrdi premijer, upoznao s brojnim aktivnostima hrvatske Vlade u pogledu ispunjavanja preuzetih obveza u proteklim godinama, prije svega obveza izdvajanja dva posto BDP-a za obranu. U tom je kontekstu naglasio da je Hrvatska, u proračunskom smislu, 2025. godinu završila s 2,08 posto izdvajanja za obranu, ukupno milijardu i 931 milijun eura, dok je proračun Ministarstva obrane bio nešto veći od 1,5 milijardi eura. Što se tiče postotka tih sredstava koji se odnosi na modernizaciju, on je iznosio gotovo 34 posto. “Te su aktivnosti upotpunjene kupnjom modernih tehnologija, poput samohodnih haubica Caesar te borbenih tenkova Leopard.” Hrvatska za obranu koristi i nove instrumente Europske unije, dodao je Plenković, poput instrumenta SAFE iz kojeg joj je na raspolaganju 1,7 milijardi eura zajma.
Glavni tajnik Mark Rutte istaknuo je da je Hrvatska, od pridruživanja Savezu 2009. godine, uvažena članica NATO-a: „Hrvatska značajno pridonosi našoj kolektivnoj sigurnosti, ne samo na našem istočnom krilu i zapadnom Balkanu, nego uzduž cijelog Saveza“, poručio je dodajući da se nedavno susreo s hrvatskim vojnicima u misiji u Poljskoj. Također je pozdravio napore hrvatske Vlade na modernizaciji obrambenih sposobnosti te iskorake hrvatske vojne industrije, osobito u području inovacija.
Premijer Plenković istaknuo je da je hrvatska Vlada u proteklih nekoliko godina dala 15 paketa vojne pomoći, kao i doprinos listi prioriteta PURL koju koordinira NATO za kupnju naoružanja koje se proizvodi isključivo u SAD-u. „Ukrajina ne brani samo svoju slobodu, nego brani demokraciju, vrijednosti pa i sigurnost Europe i zato je važno da razumijemo da su posljedice ruske agresije bile više nego očite na cijelom kontinentu i na našu energetsku situaciju“, istaknuo je Plenković.
Najavio je da će u proljeće 2027. godine Hrvatska po prvi puta biti domaćin neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a, što je vjerojatno bio i pravi povod dolaska Glavnog tajnika u Zagreb. „Želimo da naše sudjelovanje, kao zemlje koja nije tako velika kao neke druge, bude uvijek ozbiljno i odgovorno te da uvijek budemo pouzdan i odgovoran partner“, rekao je Plenković.
Ovoga puta je Rutte imao sreće pa se sastao i s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem. Zadnji put kada je to pokušao, u svojstvu nizozemskog premijera koji lobira za funkciju glavnog tajnika NATO-a, Milanović ga je hladno odbio primiti jer ga takvo lobiranje “ne zanima”. Danas je ipak bilo drugačije, pa su Rutte i Milanović razgovarali o sljedećim temama: financijsko izdvajanje za obranu i opremanje Oružanih snaga Republike Hrvatske i potreba da to izdvajanje osigura i veće obrambene sposobnosti; zatim situacija u Ukrajini i mogućnosti rješenja i okončanja rata, te sigurnosna situacija u hrvatskom susjedstvu. Što su po tim pitanjima zaključili Ured predsjednika RH nije priopćio. Podsjetimo je da je Milanović u petak, uoči Rutteova posjeta, rekao da „nije jasno u čije ime govori”, a da „govori puno stvari koje ne podržava“, većinom u odnosu prema ratu u Ukrajini. Dodao je da je glavni tajnik NATO-a „dobrodošao u Hrvatskoj”, no da on nije dužnosnik koji „donosi odluke i raspolaže bilo kakvim novcem”. Po tome su si Milanović i Rutte al pari.
