“U utorak ćemo obilježiti 100 dana od stupanja na dužnost Kolegija povjerenika. U ovih 100 dana od 1. prosinca lani čini se kao da je prošao cijeli jedan život“, ocijenila je u nedjelju 09. ožujka predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Layen.

“Svijet oko nas mijenja se brzinom munje, a geopolitičke promjene potresaju saveze. (…) Desetljećima stare izvjesnosti se ruše. I još uvijek je tu brutalni rat koji bjesni na našim granicama. Unatoč ovim turbulentnim vremenima, ova je Komisija krenula s radom. Od prvog dana ostali smo na trasi koji smo zacrtali u Političkim smjernicama, gradeći je na tri stupa – napretku, sigurnosti i demokraciji. Nakon 100 dana našeg mandata, stojimo uz europske odluke koje smo donijeli kroz naše političke smjernice. Imenovali smo prvog povjerenika za obranu – potez koji se sada, nakon tri mjeseca, čini ne samo potrebnim, već i pravom stvari u pravo vrijeme. Jer očito smo ušli u novu eru oštre geostrateške konkurencije“,

ocijenila je von der Leyen.

Govorila je, između ostalog, o povećanju europske konkurentnosti i napretka u odnosu na globalne konkurente, ali obrana je zauzela važno mjesto u poruci Predsjednice EK. Ovaj je tjedan donio jednoglasnu potporu za REARM Europe, paket od 800 milijardi eura za obranu, napomenula je Ursula von der Leyen dodavši da se radi o nečem povijesnom:

“Ovo može biti temelj za Europsku obrambenu uniju. Plan REARM Europe snažno ćemo pokrenuti jer, suočeni s konkretnim prijetnjama, moramo osloboditi svoj puni potencijal. A ako se udružimo s drugim državama istomišljenicama, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške ili Kanade, potencijal je još veći”.

“Važno je reći da su ekonomska snaga i europski plan za naoružanje dvije strane iste medalje. Gospodarski i inovativni potencijal Europe zalog je njezine sigurnosti. I obrnuto, europski obrambeni napori mogu srednjoročno i dugoročno dati veliki poticaj konkurentnijem jedinstvenom tržištu. Nadolazeća velika ulaganja u sljedeću generaciju europske vojne opreme i sigurnosne infrastrukture mogu biti snažan vjetar u leđa važnim industrijama. Sjetite se samo ubrzane digitalizacije i modernizacije naših prometnih mreža. Razmislite o AI aplikacijama, kvantnom računalstvu, sigurnoj komunikaciji. Razmislite o ključnim tehnologijama poput satelitskih mreža, autonomnih vozila i robotike. Sve je to s jedne strane važno za obranu Europe, ali jednako važno i za konkurentnost Europe. Mala i srednja poduzeća diljem naše Unije – imamo ih 2 500 u lancu opskrbe za obranu – bit će u središtu ove transformacije”,

rekla je von der Leyen,  nastavivši:

“Da bismo bili uspješni, moramo ubrzati i uključiti više privatnih investitora. Pokrenut ćemo nove omnibus pakete kako bismo dodatno pojednostavili pravila i smanjili birokraciju – uključujući i za sektor obrane. A još ovog mjeseca predstavit ćemo Europsku uniju štednje i ulaganja – jer samo učinkovito, duboko i likvidno tržište kapitala može štednju pretvoriti u prijeko potrebna ulaganja. Napredak više nije samo nešto što bi bilo ‘lijepo imati’. Mi moramo napredovati. U današnjem svijetu, Europa – koja je postojana gospodarska sila – pitanje je i kolektivne sigurnosti.”

Von der Leyen je ovu poruku uputila u nedjelju 9. ožujka, što je dio briselskih promatrača ocijenio neuobičajenim. Naime, predsjednica Europske komisije je idući tjedan u Strasbourgu i u posjetu Južnoj Africi. Obraćanje povodom  prvih sto dana događaa se netom nakon što je prošloga tjedna, 6. ožujka, održan izvanredni samit Europskog vijeća u Bruxellesu  koji je, među ostalim, pozvao druge države članice – saveznice u NATO-u, na koordinaciju uoči summita NATO-a u lipnju 2025. godine. Uoči summita Von der Leyen je predstavila plan “Rearm Europe” vrijedan 800 milijardi eura, o čemu je portal Obris.org već pisao.

U zaključcima summita naglašava se “važnost suradnje s partnerima izvan EU-a, koji slično misle”. Navodi se i da će države Europske unije ubrzati mobilizaciju potrebnih instrumenata i financiranje kako bi ojačale svoju sigurnost, obrambenu spremnost, smanjile stratešku ovisnost, riješile kritične nedostatke u sposobnostima. “Ruski agresorski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice za europsku i globalnu sigurnost u promjenjivom okruženju predstavljaju egzistencijalni izazov za Europsku uniju”, stoji u zaključcima. U njima je utvrđen i popis prioritetnih područja za djelovanje na razini EU: zračna i proturaketna obrana; topnički sustavi, uključujući i one koje imaju mogućnost dubokih preciznih udara; projektili i streljivo; dronovi i sustavi protiv dronova; strateški čimbenici za zaštitu prostora i kritične infrastrukture; vojna mobilnost; kibernetika; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.

Čelnici država članica EU podržali su prijedlog Europske komisije da se uspostavi posebni financijski instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu.

”Kad pogledate što smo danas sve usvojili, gotovo je nevjerojatno da se tako brzo stvara jedan novi fond namijenjen isključivo za financiranje obrane u iznosu od 150 milijardi eura zajedničkih sredstava na način da će Europska komisija uz određene financijske poteze osigurati ta sredstva”, 

rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković koji je također sudjelovao  na ovom izvranrednom summitu.

Zbog njega je čak nakon višegodišnje pauze nazvao predsjednika Zorana Milanovića kako bi se konzultirali oko stajališta koja će tim povodom zauzeti Hrvatska. Nakon summita, Plenković je dodao i da će Komisija predložiti da se u idućem proračunskom razdoblju od 2028. do 2034. godine za obranu izdvoji 100 milijardi eura. U sadašnjem sedmogodišnjem proračunu EU-a za obranu je izdvojeno 11 milijardi eura. Novost je i da će Europska investicijska banka početi financirati projekte u domeni obrane, uključujući proizvodnju oružja i municije, što do sada nije bio slučaj. Tako velika ulaganja će rezultirati i jačom europskom obranom s obzirom na sigurnosne izazove s kojima se Europa suočava.

”To je šansa za razvoj cijele europske obrambene industrije, pa tako i hrvatske industrije kako bi se ojačale sposobnosti. Vjerojatno će se ići ka dizanju praga. Danas je to 2% na razini NATO-a, a ta će brojka zasigurno biti veća. No, o tome će se voditi rasprave”,

zaključio je hrvatski premijer.

*Photo: EK, Vlada RH