Krajem prošloga tjedna političke elite čitavoga kontinenta okupile su se u Vilniusu, glavnome gradu Litve. Ondje su se u 4 dana, od srijede do subote, održavala tri odvojena, a ipak poprilično povezana skupa – (1) Međuparlamentarna konferencija o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, te Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (Inter-Parliamentary Conference for the Common Foreign and Security Policy and the Common Security and Defence Policy, od 4. do 6. rujna), (2) Neformalni sastanak ministara obrane EU (od 5. do 6. rujna) i konačno, (3) Neformalni sastanak ministara vanjskih poslova zemalja EU (Gymnich), 6. i 7. rujna. Sva ova tri skupa održana su u glavnome gradu Republike Litve, države koja u drugoj polovici 2013. predsjeda Europskom unijom. Na svim ovim aktivnostima sudjelovali su i razni hrvatski dužnosnici.
Ministrica Vesna Pusić bila je na vanjskoposlovnome sastanku, zamjenica ministra obrane Višnja Tafra predstavljala je Hrvatsku na sastanku ministara obrane, dok je na Inter-parlamentarnoj konferenciji boravilo oveće izaslanstvo Hrvatskog sabora u sastavu: predsjednik Odbora za vanjsku politiku Milorad Pupovac, predsjednik Odbora za obranu Tomislav Ivić, potpredsjednica Odbora za obranu Dunja Špoljar, potpredsjednik Odbora za europske poslove Jozo Radoš i član Odbora za vanjsku politiku i Odbora za obranu Davor Božinović. Već uvidom u ovaj niz imena, vidi se nastavak sad već polagano tradicije da obrambeni resor RH u međunarodnim skupovima bude predstavljen predstavnicima ranga nižeg od ministarskog, što nije neoprostivo, ali ipak umanjuje dosege, jačinu i uspješnost takvih sudjelovanja.
1. Međuparlamentarna konferencija o CFSP i CSDP
Anders Fogh Rasmussen pred Međuparlamentarnom konferencijom u Vilnijusu
Trodnevna Međuparlamentarna konferencija o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, te Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU (Inter-Parliamentary Conference for the Common Foreign and Security Policy and the Common Security and Defence Policy) održavana je u prostorima litvanskoga parlamenta (Lietuvos Respublikos Seimas). Ovaj je skup nastao temeljem ideje o spajanju zasjedanja predsjednika odbora za vanjske poslove i odbora za obranu europskih parlamenata, iznesene u travnju 2012. godine. Zasjedanje od prošloga tjedna bilo je treće takvo po redu do sada (prvo u Paphosu, na Cyprus, 10. i 11. rujna 2012. godine, drugo u Dublinu, u Irskoj, 24. i 26. ožujka 2013.), i ono predstavlja najvažniji parlamentarni događaj tijekom litvanskoga predsjedanja Europskom unijom. Na njemu su, uz niz stranih parlamentaraca, bili prisutni i Catherine Ashton, Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kao i Anders Fogh Rasmussen, glavni tajnik NATO saveza.
Osim dvaju spomenutih polja rada, vezanih neposredno uz vanjsku, sigurnosnu te obrambenu politiku Unije, posebna je tema ovoga skupa bilo i tzv. Istočno partnerstvo, tema na kojoj Litva posebno inzistira tijekom svojih 6 mjeseci na čelu EU. Riječ je o inicijativi EU, kojom se od sredine 2008. pokušava mimo Ruske Federacije sustavno razvijati odnose s nizom zemalja Istočne Europe (Bjelorusija, Ukrajina, Moldova), te s Kavkaza (Gruzija, Armenija, Azerbejdžan). Takav naglasak i ne čudi, ako se ima u vidu da će Litva 28. i 29. studenog ove godine u Vilniusu ugostiti i zasebni skup baš na ovu temu – EU Eastern Partnership Summit – na kojem se očekuje i potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Ukrajine.
Otvaranje Međuparlamentarne konferencije u Vinijusu
Uz to, na skupu kojeg je otvorila litvanska predsjednica Dalia Grybauskaitė navodno se analiziralo i EU obrambene ambicije suprotstavljene stvarnim mogućnostima EU zemalja na području obrane. Pričalo se i o suradnji EU i NATO u vanjskoj politici i obrani, gdje posebno treba istaknuti i izlaganje glavnog tajnika NATO saveza Andersa Fogha Rasmussena. On se založio za veća ulaganja u područje sigurnosti u EU i NATO zemljama – kako financijski, tako i politički. Po Rasmussenu, bez toga će Europa biti osuđena na poziciju sporednoga promatrača u svijetu. No i tu, kao i u brojnim drugim područjima, do izražaja jasno dolaze brojne paralele EU i NATO saveza – koje zato i traže usku te aktivnu suradnju ovih dviju međunarodnih organizacija.
Nije bilo moguće pobjeći ni od teme stanja u Siriji i Egiptu, gdje je osuđeno korištenje kemijskoga oružja, najavljen je i oštar odgovor počiniteljima, ali nije specificirano što bi on zapravo mogao biti. Za kraj spomenimo i činjenicu da je ovaj skup i izričito bio najavljen kao dio predigre pred zajedanje Europskoga vijeća u prosincu – u dugo vremena prvoga skupa ovog tijela, posvećenog prvenstveno obrambenim temama u okviru Europske unije.
2. Neformalni sastanak ministara obrane EU
Pet ministara obrane čije zemlje sudjeluju u upravo aktivnoj EU borbenoj skupini
Dok je još trajalo okupljanje ministara obrane u Vilniusu, 5. rujna, ondje je već bio održan skup 5 ministara obrane koji trenutno imaju snage u sklopu aktivne EU borbene skupine. Tu su Ujedinjeno Kraljevstvo, Latvija, Nizozemska, Švedska i Litva krenule raspravljati o efikasnijim modelima budućeg korištenja ovog EU vojno-organizacijskoga oblika u slučajevima kriza, o dužem trajanju pripravnosti pojedinih EU borbenih skupina (koje bi onda smanjilo i troškove pripreme i obuke trupa), te o ujednačenijim modelima snošenja troškova aktivacije ovih EU postrojbi.
Ove su se teme onda prelile i na neformalni sastanak EU ministara obrane – skup s ukupno oko 350 sudionika, koji je u Nacionalnoj galeriji umjetnosti u Vilniusu započeo u četvrtak, 5. rujna, kasno popodne. To je okupljanje imalo dva osnovna radna dijela. Prvi je radni dio održan u četvrtak kasno popodne, te zaključen radnom večerom, sve to i uz sudjelovanje i Andersa Fogha Rasmussena, glavnog tajnika NATO saveza, generala Patricka de Rousiersa, predsjedavatelja European Union Military Committee (EUMC), te Claude-Francea Arnoulda, izvršnog direktora European Defence Agency (EDA). Na njemu se sumiralo stanje europske sigurnosne i obrambene politike temeljem izvještaja Visoke izaslanice Catherine Ashton. Zemlje članice podržale su postupno optimiziranje ove politike, postupaka i sposobnosti – posebice na području jačanja sposobnosti planiranja i provođenja kriznog upravljanja (s civilne i vojne strane). Ovo izvješće baronese Ashton predstavlja kraj prve faze priprema za sastanak Europskoga Vijeća u prosincu – prvog takvog skupa na teme sigurnosti i obrane u proteklih pet godina. Na tom će temelju Herman van Rompuy sastaviti preporuke za sam prosinački sastanak, te će se razraditi prioriteti, prijedlozi i konkretna zaduženja – koja bi Europsko Vijeće trebalo svojim odlukama onda i potvrditi.
Hrvatska predstavnica Višnja Tafra u društvu slovenskog ministra obrane Romana Jakiča
Spomenuta radna večera iskorištena je za upoznavanje sudionika skupa sa stanjem EU operacija (EUTM Mali, EUTM Somalija, EUNAVFOR Atalanta), a dotaknuto je i pitanje Sirije. Dok je bilo osvrta na opće pogoršanje sigurnosnoga stanja na južnim rubovima EU, svi su posebno osudili korištenje kemijskoga oružja u Siriji, označeno i kao bitno kršenje međunarodnoga prava. Dok navodno nitko nije dvojio da je kemijsko oružje u Siriji koristio režim Bashara al-Assada, ipak nije postignut konsenzus po pitanju vojne intervencije – kojoj se protivio niz zemalja, među ostalima i Slovenija. Dublja je rasprava o ovoj temi tu bila ostavljena za neformalni skup ministara vanjskih poslova, koji je u Vilnijusu započeo u petak, 6. rujna – o čemu nešto kasnije.
Uz to, spomenuta je i misija EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini, gdje se većina zauzela za produženje njenoga mandata (o čemu će više riječi biti u listopadu, na skupu EU Vijeća za vanjske poslove). Hrvatska je tu u skupini zemalja (uz Austriju, Bugarsku, Mađarsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju i Ujedinjeno Kraljevstvo) autorica “non-papera” o budućnosti ove operacije, kojim se, uz ostalo, izražava zalaganje i za izvršnoga mandata ove operacije, vezanog s napretkom BiH prema euro-atlantskim integracijama.
Neformalni skup ministara obrane zemalja EU, prvi dan
Drugi radni dio ovoga sastanka odrađen je ujutro, u petak 6. rujna, kada je Michel Barnier, povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište i usluge, predstavio svoj izvještaj nazvan “Za konkurentniji i učinkovitiji obrambeni i sigurnosni sektor” (“Towards a more competitive and efficient defence and security sector”) – dokument usvojen 24. srpnja ove godine, kojim se želi urediti temelje nove europske obrambeno-industrijske politike. U njemu Europska komisija predlaže: (1) jačanje unutrašnjeg tržišta EU za potrebe obrane i sigurnosti, (2) razvoj obrambeno-industrijske politike EU, (3) jačanje usporednica među civilnim i vojnim istraživanjima, (4) omogućavanje dostupa nevojnim sigurnosnim sposobnostima EU, (5) povezivanje civilnih i vojnih djelovanja u svemiru, (6) potporu oružanim snagama pri smanjivanju trošenja energije (na kojem je tragu i otvaranje ustanove “NATO Energy Security Centre”, u Vilniusu 6. rujna) , te (7) pomoć europskim obrambenim industrijama u pristupu svjetskim tržištima. Povezivanja vojnih industrija na razini EU trebala bi pojačati i suradnju pojedinih država članica, na čemu aktivno rade i Europska komisija i EDA (European Defence Agency). Uz to, otvaranje europskih programa pomoći i manjim te srednjim poduzećima mogla bi ojačati i ukupnost europskih vojno-industrijskih sposobnosti.
3. Neformalni sastanak ministara vanjskih poslova zemalja EU (Gymnich)
Neformalni sastanak ministara vanjskih poslova EU, prvi dan
Za razliku od sličnog skupa obrambenih ministara, ministri vanjskih poslova zemalja EU mogli su se pohvaliti da su sudjelovali na Gymnichu. Riječ je tu o žargonskome nazivu za najstariju formu neformalnog susretanja EU ministara, nazvanu prema imenu dvorca u Njemačkoj, gdje je prvi takav sastanak 1974. održan. Ovi se sastanci načelno održavaju u šestomjesečnome ritmu, nedugo prije EU summita, a cilj im je raspraviti teme koje će onda biti predmetom formalnih razgovora na većem i javnosti zamjetnijem skupu. Upravo zato, Gymnich sastanci na svome kraju ne donose formalne zaključke ili službene izjave.
Upravo je takav jedan skup održan u Vilniusu, 6. i 7. rujna, u istoj onoj Nacionalnoj galeriji umjetnosti, u kojoj su se samo dan ranije jednako neformalno okupili i ministri obrana zemalja EU. Ondje se u petak, 6. rujna, pod predsjedavanjem Visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton pričalo o pripremama za zasjedanje Europskoga vijeća u prosincu ove godine – o Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU, kao i o ukupnoj budućnosti obrane i sigurnosti u Europi. Uz to, okupljeni ministri osvrnuli su se i na stanje u istočnom i južnom susjedstvu EU. Litva, koja se jako zalaže za pitanje Istočnog partnerstva, ukazala je i na probleme s kojima se tu susreće Europska unija – nailazi se na pritiske iz Ruske Federacije, posebice u Ukrajini.
Prostor održavanja skupa G20 2013. godine, palača Konstantinovski u Sankt Petersburgu
Usprkos poprilično uravnoteženom skupu tema najavljenih za razmatranje na ovome skupu, na kraju je većina vremena navodno otišla na razmatranje pitanja Sirije. Ova rasprava – svojevrsni nastavak diskusija sa skupa G20 (održanog u Sankt Petersburgu, 5. i 6. rujna) – osvrnula se na katastrofalnu humanitarnu situaciju u Siriji, osuđeno je korištenje kemijskoga oružja u sukobu, istaknuta je tu i pretpostavljena krivica režima Bashara al-Assada, te je ipak ukazano i na ulogu Ujedinjenih naroda pri utvrđivanju odgovornosti za ta zlodjela. To su diskusije u kojima se EU ministrima vanjskih poslova pridružio i John Kerry, ministar vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država. On je, uz ostalo, u subotu, 7. rujna, okupljene izvjestio i o tijeku svojih napora na postizanju mira na Bliskome istoku (pregovori Palestinaca i Izraela).
Za kraj
Konačno, spomenimo i činjenicu kako je čitav ovaj niz bitnih sastanaka u Hrvatskoj gotovo pa prošao sasvim “ispod radara” javnosti. Za razliku od dobroga dijela Hrvatskoj susjednih zemalja, u Zagrebu se tek ovlaš moglo zaključiti koja je množina raznih dužnosnika u to doba bila na Baltiku. Službena priopćenja nadležnih ministarstava nisu o ovim skupovima pružila ništa izvan stvarno osnovnih informacija – što i ne čudi kad se vidi da su dobrim dijelom sastavljana unaprijed, na temelju najava i dnevnih redova pojedinih skupova. Uz to, praktično pa ni u jednom od tih priopćenja ili vijesti nema traga ni stavovima Hrvatske o svim pitanjima koja su se u Vilnijusu obrađivala. Nažalost, u posljednje je vrijeme ovo gotovo pa redovita praksa, koja nije dobra. Ona u velikom dijelu ima za posljedicu i izostanak kako svijesti o događanjima o kojima se u Vilniusu pričalo, tako i dojma o poslu te politici koje državni vrh Hrvatske po pojedinim pitanjima vodi. U takvoj lošoj situaciji zapravo i nije velika razlika – radi li se tu o nedostatku javnoga dojma po pitanjima s polja obrane, sigurnosti ili vanjskih poslova.
