Danas od 10 sati ujutro u Hrvatskom saboru traje predstavljanje nove Vlade i njenog programa. Iako su uvaženi zastupnici dobili Vladin četverogodišnji program rada i ciljeva samo pola sata prije početka današnje sjednice, nisu dobili stanku od sat vremena kako bi barem elementarno pročitali dokument, i to uz objašnjenje vladajućih kako je program Vlade više-manje isti kao i program s kojim je HDZ ušao u izbornu kampanju i s kojim je u konačnici dobio izbore. To je isti onaj program kojeg smo u analizi na portalu Obris.org ocijenili manjkavim po pitanju bilo kakvog koncepta razvoja sastavnica nacionalne sigurnosti i ocjene mogućih problema, a obilnim u nabrajanju postignuća u proteklom mandatu.
Mandatar i budući premijer Andrej Plenković jutros je predstavio „novi“ program u 30-minutnom izlaganju. Za razliku od nekih drugih tema i ciljeva koja si Vlada postavlja u narednom razdoblju, obrana i nacionalan sigurnost spomenuti su kroz samo dvije rečenice. Prva se ticala domovinske sigurnosti. „Nastavit ćemo graditi i snažan sustav domovinske sigurnosti, i jačati sve njegove sastavnice, a osobito civilnu zaštitu i vatrogastvo“, najavio je mandatar Plenković. Druga rečenica odnosila se na sektore obrane i unutarnjih poslova: „Nastavit ćemo jačati Hrvatsku vojsku kao jamac sigurnosti Hrvatske i oslonac saveznicima u NATO-u u sve nepredvidljivijem svijetu, kao i hrvatsku policiju radi što učinkovitije zaštite sigurnosti naših građana, ali i sigurnosti naših granica“. Ove dvije izjave sasvim sigurno treba gledati u kontekstu mandatareve žurbe da u kratkom vremenu iznese što je moguće više planova za naredno 4-godišnje razdoblje. Naime, u dokumentu koji je stigao saborskim zastupnicima na klupu, a koji se službeno zove „Program Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024.“ ipak ima ponešto većeg spomena programa rada u obrani.
Na 11. stranici Programa, u Priritetu broj 5 – „Globalna prepoznatljivost“ kao cilj 5.1. „Učvršćivanje suvereniteta i njegovanje vrijednosti“ stoji tek obećanje: „Jačat će se Hrvatska vojska, kao jamac sigurnosti Hrvatske i oslonac saveznicima u NATO-u u sve nepredvidljivijem svijetu, kao i policija, radi što učinkovitije zaštite sigurnosti građana i granica“. To je, dakle, ista ona rečenica koju je mandatar Plenković izrekao u Saboru. Na 43. stranici programa nove Vlade stoje i dva pasusa koja se tiču policije i vojske. Prvi je pod nazivom „Jačanje hrvatske policije“, i u njemu stoji:
„Jačanjem Hrvatske policije podizat će se razinu unutarnje sigurnosti, borbe protiv kriminala i sigurnosti u prometu. Nastavit će s djelotvornom zaštitom granica i sprječavanjem ilegalnih migracija uz poštovanje europske pravne stečevine i međunarodnih normi te s pripremama za ulazak u Schengenski prostor tehničkim opremanjem vanjske granice i većom interoperabilnošću s europskim sigurnosnim informacijskim sustavima. Nabavit će se nove bespilotne letjelice velikog i srednjeg dometa za nadzor granice te kompjutersku opremu za analizu rizika na granici. Provodit će se tehničko opremanje vanjske granice i uz postojećih 20 stacionarnih i 18 mobilnih sustava, postaviti dodatnih 10 stacionarnih sustava na vanjsku granicu s BiH. Radi djelotvorne zaštite naših granica, u prve dvije godine mandata povećat će se broj stacionarnih sustava za nadzor granice za dodatnih 20 i tako doseći broj od ukupno 70 stacionarnih sustava. Nastavit će se sa zanavljanjem i modernizacijom druge tehničke i IT opreme te s provedbom sveobuhvatne međuresorne strategije za nadzor granice. Osigurat će se pokrivanje cijele granice telekomunikacijskom mrežom. Ostvarit će se interoperabilnost postojećih informacijskih sustava Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva pravosuđa te ih dodatno osnažiti uvođenjem novih europskih informacijskih sustava, prije svega EES i ETIAS“.
Drugi pasus odnosi se na obranu, i nosi naziv „Snažnija Hrvatska vojska.“ U njemu se iznosi manje detalja nego u dijelu za MUP, ali se spominju projekti (1) „Bradley“, (2) „višenamjenski borbeni avion“, (3) „obalni ophodni brod“ i (4) „višenamjenski helikopter BH-UH 60M“. Točnije i konkretnije, u Vladinom programu za naredne 4 godine navodi se:
„Vlada će nastaviti s opremanjem i modernizacijom Hrvatske vojske. U prvih šest mjeseci završit će se započete kapitalne infrastrukturne projekte: Hrvatsko vojno učilište ‘Dr. Franjo Tuđman’ u Zagrebu, Vojarna ‘204. brigade Hrvatske vojske’ u Vukovaru i vojarna ‘Pukovnik Predrag Matanović’ u Petrinji. Do kraja 2021. dovršit će se opremanje Hrvatske vojske borbenim vozilima Bradley. U okviru opremanja Hrvatske vojske višenamjenskim borbenim avionom do kraja mandata odabrat će se tip aviona, potpisati ugovor, započeti s obukom pilota i tehničara i pripremom prateće infrastrukture. Provodit će se opremanje i modernizacija Hrvatske vojske uključujući opremanje obalnim ophodnim brodom i opremanje višenamjenskim helikopterom BH-UH 60M. Ulagat će se u hrvatskog vojnika kao središte i najveću vrijednost obrambenog sustava, uključujući stalnu briga za vojnika, dočasnika i časnika radi daljnjeg poboljšanja materijalnih prava te uvjeta života i rada“.
U odnosu na isto predstavljanje programa i ministara nove Vlade prije 4 godine, Plenković danas nije poimence predstavljao ministre, već je samo pobrojao kome će pripasti koji resor. Zato je Mario Banožić, kandidat koji bi za ministra obrane trebao biti izglasan sutra, 24. srpnja, ponovno prije sjednice Sabora odgovarao na novinarska pitanja o svojim prioritetima i kompetencijama za područlje obrane. Tako je Banožić rekao da će ga zanimati potrebe vojske te kako ih zadovoljiti u teškim trenucima, s obzirom da je proračun u tom resoru za ovu godinu manji za 530 milijuna kuna od prvotnih planova. Rekao je i da je u tijeku projekt u sklopu kojeg Ministarstvo obrane nabavlja četiri helikoptera, te da mu je želja privesti kraju nabavku helikoptera i završiti pitanje zatvaranja ponuda za avion: „Moja želja je tu priču završiti do kraja, pogotovo po pitanju nabavke helikoptera, završiti pitanje zatvaranja ponuda aviona, i ono što ću napraviti do kraja godine sigurno je Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga“, rekao je budući ministar obrane. Na kritike da ne pozna područje obrane te da nije bio u vojsci, Banožić je izjavio: „Ja gledam da se ministar obrane mora baviti financijskom i rashodovnom stranom“. Izgledno je da će se razočarati kada shvati čime se sve ministar obrane mora baviti.
