Danas prije podne obavljena je primopredaja dužnosti između sada već starog i od sinoć novog ministra obrane, Josipa Buljevića i Damira Krstičevića. Odmah po primopredaji održan je i prvi zajednički kolegij novog ministra sa zatečenim suradnicima, a pale su i izjave za medije. Novi ministar obrane Damir Krstičević odmah je najavio da je jedan od ciljeva ove Vlade donošenje Strategije nacionalne sigurnosti kao temeljnog dokumenta kojim će se odrediti „koji su naši interesi, naši ciljevi, ugroze i rizici s kojima je suočeno društvo i koje sposobnosti nam trebaju u obrani, policiji, sigurnosno obavještajnom sustavu, gorskoj službi, vatrogastvu, kako bismo se mogli nositi s ugrozama i rizicima u budućnosti“. No prije donošenja Strategije nacionalne sigurnosti trebat će napraviti novi proračun, za što je već zadnji čas. Upravo će proračun pokazati smjer kojim će se dalje razvijati stvari, i u državi i u Ministarstvu obrane RH, a da će se upravo oko toga voditi rovovska bitka – svjestan je i novi ministar obrane:
„U mom poslu želim se fokusirati na čovjeka, na vojnika, dočasnika i časnika, jer je on ta razlika koja je i u našem Domovinskom, pobjedničkom ratu donijela nam mir i slobodu. Želim da taj standard vojnika, dočasnika, časnika, uvjeti života vojnika, dočasnika i časnika u našim vojarnama bude bolji, bude kvalitetniji… Znam da neće to biti lako, da imamo izazova sa proračunom, ali evo – jednim zajedničkim radom, timskim radom želim se maksimalno angažirati da se to poboljša,“
rekao je kratko Krstičević nakon preuzimanja dužnosti ministra obrane.
——————–
——————–
Prilikom jučerašnjeg predstavljanja programa svoje vlade, tada još mandatar Andrej Plenković objasnio je pred Hrvatskim saborom zašto je izbor za ministra obrane pao baš na Damira Krstičevića:
„Umirovljeni general bojnik Damir Krstičević predložen je za potpredsjednika Vlade i ministra obrane. Riječ je o zapovjedniku, ratnom zapovjedniku 4. gardijske brigade. Svoj veliki obol stvaranju suverene i samostalne Hrvatske u Domovinskom ratu nastavio je kasnije vrlo uspješnim i predanim radom i u sustavu MORH-a, i kasnije u privatnom sektoru. On će raditi na poboljšanju svih aspekata nacionalne sigurnosti.“
Nova Vlada Andreja Plenkovića izglasana je kasno navečer 19. listopada, s 91 glasom „ZA“ (točno koliko je bio i broj potpisa koje je Plenković prezentirao predsjednici Grabar Kitarović 10. listopada, za dobivanje statusa mandatara), 3 „SUZDRŽANA“ i 45 „PROTIV“.
Obrana i nacionalna sigurnost u programu Vlade
Kojih 10-ak sati ranije, na početko saborske sjednice, predstavljajući saborskim zastupnicima „Program Vlade RH za mandat 2016.-2020.“ Andrej Plenković objasnio je na što misli spominjući „poboljšanje svih aspekata nacionalne sigurnosti“:
„Kad je riječ o sigurnosti, u okolnostima dramatično izmijenjenih globalnih sigurnosnih izazova, Hrvatskoj je važno uspostaviti sveobuhvatan, koordiniran i proaktivan pristup svih institucija hrvatske države radi smanjivanja ranjivosti društva. Suradnjom obavještajnih i sigurnosnih službi treba osigurati bolju zaštitu od mogućih terorističkih prijetnji i drugih sigurnosnih ugroza, a ulaganjem u opremanje i modernizaciju Oružanih snaga, kao i policije, podići razinu naših sposobnosti.“
To je ujedno sažetak ionako vrlo kratkog dijela Programa Vlade za područje nacionalne sigurnosti i obrane. Na ukupno jednoj stranici Andrej Plenković je, zajedno sa svojim suradnicima, definirao program Vlade za ovo područje kroz ispunjavanje specifičnih ciljeva. To su:
1. učinkovit sustav domovinske sigurnosti: „donošenjem Strategije nacionalne sigurnosti koja će jasno definirati ciljeve, zadaće i poluge za ostvarivanje definiranih ciljeva ispunit će se osnovni preduvjet razvoja sigurnosnog sustava Hrvatske, a uspostavom učinkovitog sustava domovinske sigurnosti odgovorit će se novim sigurnosnim izazovima“;
2. borba protiv terorizma: „uspostavit će se snažnija suradnja obavještajnih i sigurnosnih službi, imajući u vidu terorističke prijetnje, a Oružane snage aktivno će sudjelovati u međunarodnim mirovnim misijama u okviru UN-a, NATO-a i EU“;
3. jačanje obrambenih sposobnosti OS RH: „Vlada će podići razinu potrebnih obrambenih sposobnosti OS ulaganjem u njihovo opremanje i modernizaciju, u skladu s dugoročnim planovima razvoja i preuzetim međunarodnim obvezama, sudjelovanjem u kolektivnim obrambenim mehanizmima, te realnim gospodarskim i financijskim potencijalom države“;
4. uloga policije i sigurno okruženje: „Vlada će osigurati sigurnije okružje kroz prevenciju i rješavanje lokalnih sigurnosnih pojava, radit će na što bržem razminiranju cijelog hrvatskog teritorija, te uspostaviti jedinstven i učinkovit sustav odgovora na krize i elementarne nepogode. U tome će ključno biti daljnje unapređenje rada hrvatske policije i DUZS-a“;
5. upravljanje migracijama: „Vlada RH temeljit će svoju politiku prema migracijskim kretanjima na načelima solidarnosti i empatiji prema migrantima, uz puno poštivanje nacionalnih propisa, pravne stečevine EU i međunarodnog prava. Vodeći računa o nacionalnim interesima RH, Vlada će aktivno sudjelovati u pronalaženju i implementaciji zajedničkih i održivih rješenja na razini EU“.
Na prvi pogled, radi se o načelnim odrednicama i ciljevima koji nisu novi, budući su na vrlo sličan način bili definirani i u predizbornome programu kojeg je HDZ predstavio 17. kolovoza ove godine (osim što je sada tu uspostava sustava domovinske sigurnosti dodatno povezana s donošenjem nove Strategije nacionalne sigurnosti RH u zajedničku programsku točku). No, o mnogima od tih stvari je govorio i program bivšeg premijera Tihomira Oreškovića, a proteklih 9 mjeseci nije se, osim verbalno, dogodilo ništa što bi zapravo označilo u kojem pravcu i na što se sve odnosi te nova „domovinska sigurnost“. Zato bi jedan od prvih koraka novog potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića trebala biti prezentacija koncepta domovinske sigurnosti široj zainteresiranoj javnosti i otvaranje javne rasprave. Naravno, sve to uz osnovni preduvjet, koji se u proteklih 9 mjeseci izgubio iz Ministarstva obrane – a to je definitivno povratak transparentnosti.