U skladu s najavama, jučer prijepodne na Pantovčaku je održana ukupno sedma po redu sjednica Vijeća za obranu. O ovom ne baš učestalome okupljanju vrha obrambenog sektora Republike Hrvatske (prethodni predsjednik Stjepan Mesić je u samo dvije zadnje godine svoga mandata održao 4 sjednice ovoga tijela, dok je predsjedniku Josipoviću ovo tek treća ukupno, u dosadašnjih gotovo pet godina mandata) Ured predsjednika izdao je i priopćenje, koje prenosimo u cijelosti:
“Predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednik Vlade Zoran Milanović sazvali su 7. sjednicu Vijeća za obranu. Uz sagledavanje stanja, održavanja i razvoja sigurnosnog i obrambenog sustava Republike Hrvatske, središnja tema sjednice bila je vezana uz završne pripreme za sudjelovanje predstavnika Republike Hrvatske na sastanku na vrhu NATO saveza u Walesu, od 4. do 5. rujna 2014.
Vijeće je upoznato s Preliminarnim izvješćem povjerenstava koja istražuju uzrok pada MIG-21 te s dosadašnjim nalazima prema kojima je osnovni razlog pada zrakoplova tehnički kvar uzrokovan otkazom osnovnog hidrauličkog sustava, nakon kojeg je uslijedio niz drugih otkaza tehničke naravi koji su rezultirali padom zrakoplova. Naznačeno je kako u proceduralnom i zapovjednom postupanju nije bilo nepravilnosti te će se u predstojećem razdoblju nastaviti s vještačenjem dijelova palog zrakoplova kako bi se utvrdili svi činjenični detalji navedenog izvanrednog događaja. Vijeće je donijelo zaključak o produženju životnog vijeka protubrodskog raketnog sustava RBS-15 kao jedne od temeljnih i osnovnih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice.
Jednako tako pozitivno su ocijenjeni sadržaj i smjernice u Nacrtu Dugoročnog plana razvoja oružanih snaga, 2014. – 2024. koji sadrži i pregled niza strateških projekata kojima će se zadržati i nadgraditi postojeće sposobnosti sustava obrane, uključujući i zadržavanje borbene komponente Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Istaknuto je kako je navedeni Dugoročni plan razvoja realan po pitanju svoje ostvarivosti i održivosti. Posebno je potrebno naglasiti kako je postignuto suglasje svih članova Vijeća o održivosti obrambenog proračuna za 2015. i 2016. godinu na razini ovogodišnjeg, što će ujedno biti i dobra poruka za predstojeći NATO sastanak na vrhu u Walesu.
Nacrt navedenog Dugoročnog programa razvoja će se idući tjedan naći na službenim stranicama MORH-a radi otvaranja javne rasprave i održavanja nekoliko planiranih stručnih skupova koji će o navedenom dokumentu interdisciplinarno raspraviti.
Vijeće je dalo pozitivno mišljenje na tematsku i sadržajnu strukturnu stručnih materijala u potpori pripreme za sudjelovanje izaslanstva Republike Hrvatske na predstojećem sastanku na vrhu NATO-a u Walesu, 4. i 5. rujna ove godine“.
Pri tome, kao što se vidi iz službeno objavljene fotografije, Vijeće za obranu se ni ovoga puta (ukupno druga sjednica u novom, izmijenjenom i skraćenom sastavu) nije uspjelo sastati u punini svih predviđenih dužnosnika (budući su, uz ponešto i dodatnih ljudi, predsjednik Hrvatskog sabora i ministrica vanjskih poslova ipak bili predstavljeni zamjenicima). No, pogledajmo ponešto i o temama koje su ondje raspravljane.
Kao prvo, na repertoaru se našao predstojeći NATO summit u Ujedinjenom Kraljevstvu, dvodnevni sastanak koji započinje prekosutra, 4. rujna. Dok je na ovu temu predsjednik Josipović već nedavno okupljao ponešto slično društvo, o čemu smo već pisali na portalu Obris.org – sada se, na do sada jedinstven način, službeno čulo i o izjašnjavanju o stručnim materijalima s kojima Hrvatska ide na ovaj skup. Dok je danas javnosti priopćeno kako će Predsjednik RH Ivo Josipović osobno predvoditi službeno izaslanstvo Hrvatske na ovome sastanku, samo se može nagađati bi li takvog interesa bilo da spomenuti skup ne dolazi u tijeku već itekako aktivne, iako ne i službeno započete predizborne kampanje.
Ujedno, kao što je već duže bilo najavljivano, na dnevnome redu našla su se navodno dva izvješća o nedavnome padu borbenog zrakoplova MiG-21 kod Velike Gorice – jedno o funkcioniranju zapovjednog lanca u okolnostima pada (predstavio načelnik GS OS RH Lovrić) i drugo o tehničkim okolnostima slučaja (predstavio ministar obrane Kotromanović). Uz tvrdnju kako propusta u zapovjednome lancu oko ove situacije nije bilo, krivnja za nesreću je smještena na polje tehničkoga zatajenja, o čemu je svoje dometnuo i predsjednik RH izjavom “Taj je kvar izazvao niz lančanih reakcija te su zakazali neki drugi tehnički elementi“.
Time je ujedno i otvorena tema zadržavanja te potencijalne obnove ove sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Dok nije jasno jesu li prije jučerašnjeg sastanka na ovu temu, a u sklopu najavljenih tematskih konzultacija, i zaista bili saslušani “svi akteri na hrvatskoj sceni“, očigledno je da se na tom polju zapravo postiglo tek malen pomak. Naime, nakon višesatne sjednice od premijera Zorana Milanovića moglo se čuti da je državni vrh “puno bliže stajalištu da bi Hrvatska, pored helikoptera, trebala zadržati sposobnost borbenih zrakoplova, makar i na simboličkoj, ali vidljivoj razini“. Uz to su mediji prenijeli i Milanovićevo pojašnjenje:
“Ne treba stremiti prema najmodernijim, najskupljim novim sustavima, ali nekim sustavima zapadnog podrijetla, pa čak i korištenima – to da. Očito sadašnji avioni idu svom kraju, jedan je pao i nadamo se da se to više neće događati, ali to se događa. To se događa, to je rizik opasnog posla, ali što je sredstvo novije, šanse su manje“.
Time je tek ponovljeno dosadašnje stajalište o borbenom zrakoplovstvu, dok opet predstoji snimanje stanja, traženje potencijalnih rabljenih letjelica i čitav postupak njihove moguće nabave. Ovo je novinarima nakon sjednice Vijeća potvrdio i ministar Kotromanović tvrdeći kako će se ujedno razmatrati i druge opcije:
“Sretan sam što smo donijeli odluku da sačuvamo ratno zrakoplovstvo, i predsjednik Vlade je to eksplicitno rekao. Iduće godine ćemo se ‘razletjeti’ i vidjeti postoji li mogućnost zajedničkog ‘Air policinga’ (zračnog nadzora) s nekom od zemalja partnera koje su zainteresirane ili ćemo tu sposobnost razvijati vlastitim snagama“.
Uz to, riječi je bilo i o pitanju helikoptera – čiji je remont ključno omelo zaoštravanje političke situacije između Ruske Federacije i zemalja Europske unije i NATO saveza, a po pitanju Ukrajine. No, to nije bila i jedina modernizacijska tema koje su se dotakli na jučerašnjem skupu. Naime, po prvi puta se tu službeno moglo čuti i o projektu modernizacije brodskih projektila RBS-15, koji čine glavno naoružanje Hrvatske ratne mornarice, te ujedno i jedan od zapravo najmodernijih borbenih sustava OS RH u cjelini. Nakon više godina proklamiranja njihovog otpisa (navodno radi lakše provedbe ideja o kupovini novih usporedivih raketnih sustava) – sada je ipak i službeno potvrđena namjera o njihovome remontu.
Projektili RS-15 i njihovi mobilni lanseri na Jarunu 2011. godine
Taj posao, prirodno u resoru švedske tvrtke Saab (koja je i proizvođač ovog oružnog sustava) bio bi koristan, iako je itekako upitna njegova stvarna provedivost (RH ima vrlo ranu inačicu ovog oružja, a tijekom godina je i stanje pojedinih primjeraka ovog oružja postalo upitno) – a da ni ne spominjemo njegovu cijenu. Dok se od Ive Josipovića moglo čuti tek “Okolnosti su se promijenile i odluka je drukčija“, premijer Milanović je tu proširio kontekst izjavom “Ako pomorska država, najveća na istočnoj obali Jadrana, s preko 100 kilometara obale, nema sustav obrane, onda se postavlja pitanje kakva bi to obalna država bila“. Pri tome, mnogi su ovu odluku prepoznali kao velik uspjeh Roberta Hranja – na jučerašnjem Vijeću za obranu prisutnog zapovjednika HRM i časnika koji je s upravo jučerašnjim danom od dotadašnjeg čina komodora postao kontraadmiralom (promaknuća od 28. svibnja ove godine).
Uz te “modernizacijske” teme, treba spomenuti kako je Republika Hrvatska odlučila na predstojeći NATO summit u Velikoj Britaniji krenuti i sa službenom odlukom kako obrambeni proračun više neće padati. Pri tome, aktualna razina od oko 0,2 posto BDP-a Hrvatske jako je daleko od svih proračunskih apela glavnoga tajnika NATO saveza Andersa Fogha Rasmussena, ali će poslužiti u periodu oko velikog NATO sastanka – naravno, pod uvjetom da ova odluka ne padne u vodu već pri prvim konkretnim potezima proračunskog rebalanasa, i onda predstojećeg iznimno teškog sastavljanja proračuna za 2015. godinu.
Novi DPR već dugo luta bespućima hrvatskog obrambenog sustava
Što se obrambene politike tiče, ne smijemo zaboraviti i najave po pitanju Dugoročnog plana razvoja OS RH, dokumenta koji je najavljivan već niz puta u proteklih nekoliko godina. Po novim vijestima, ovaj bi dokument trebao obuhvatiti period do 2024. godine, a nakon što je navodno bio ukratko predstavljen na jučerašnjem Vijeću za obranu – uskoro bi trebao postati dostupan javnosti na internetskim stranicama MORH-a. Bit će zanimljivo pratiti da li je tu riječ o kakvoj javnoj raspravi, makar i u užem stručnome krugu, ili se radi samo o objavi paralelnoj s upućivanjem ovog bitnog planskog dokumenta na raspravu u Hrvatski sabor.
