Danas je u Den Haagu počeo NATO summit – dvodnevni sastanak šefova država i ministara obrane NATO članica po prvi se puta održava u Nizozemskoj i navodno je pažljivo balansiran prema hirovitom predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, koji je večeras stigao u Haag. Današnji glavni događaj je bio NATO Summit Defence Industry Forum, te nakon toga sastanak glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Tijekom današnjeg Foruma obrambene industrije, saveznici su potpisali niz novih multinacionalnih projekata i proširili postojeće. Belgija, Kanada, Danska, Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Norveška, Poljska, Švedska, Turska i Ujedinjena Kraljevina obvezale su se na zajedničku nabavu, skladištenje, prijevoz i upravljanje zalihama kritičnih obrambenih sirovina, uključujući recikliranje postojećih proizvoda. Ovaj projekt podržava provedbu NATO-ovog Plana sigurnosti obrambenog kritičnog opskrbnog lanca, koji su ministri obrane NATO-a dogovorili u lipnju 2024. Potičući saveznike i obrambenu industriju da učine više, bolje i zajedno, glavni tajnik Mark Rutte istaknuo je da NATO šalje jasan signal obrambenoj industriji kroz masovno povećanje ciljeva sposobnosti koje su saveznici već dogovorili.
Uz nekoliko predstavnika hrvatskih obrambenih proizvođača, na Forumu obrambene industrije sudjelovao je i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić:
“Ovo je odlična prilika i za Hrvatsku i za mnoge druge države da kroz obrambenu i sigurnosnu industriju ojačaju svoje gospodarstvo”,
rekao je Anušić, dodavši:
“Obrana danas nije više samo tenk, granata ili haubica. Ona uključuje i kibernetičku sigurnost, prometne sustave, prometne koridore, komunikacije, tu su i sigurnosni sustavi nadzora granice”.
Kada je riječ o osnaživanju hrvatske obrambene industrije, ministar Anušić ponovno je istaknuo kako Hrvatska u ovom trenutku proizvodi dvjestotinjak tisuća borbenih FPV dronova. Štoviše,
Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić s ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovim
“Ti su dronovi u potpunosti hrvatski proizvod, bez ijednog dijela iz Kine ili iz nekih zemalja koje u ovom trenutku nisu na strani niti NATO-a niti EU. (…) FPV dronovi su borbeni dronovi koji su dokazani i koji se već koriste jako dugo na bojištima, diljem svijeta, prvenstveno u Ukrajini. Tvrtka koja ih proizvodi je iz Hrvatske, njihova je inteligencija uključena i involvirana u taj projekt, mi ga proizvodimo i mi smo već dali na znanje i članicama NATO te članicama EU da smo spremni biti vodeća nacija u proizvodnji i zajedničkim nabavama malih FPV dronova. Brzo, čak i do kraja godine, možemo povećati proizvodnju na pola milijuna dronova. To je ono što u ovom trenutku Hrvatska strašno razvija”.
Kada je riječ o novom cilju, povećanju obrambenih izdvajanja na pet posto i novim sposobnostima – o čemu će se na summitu razgovarati sutra, Anušić je najavio da će Hrvatska ulagati u protuzračnu obranu, kibernetičku sigurnost i radarske sustave.
Na jučerašnjoj pred-summit press-konferenciji, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte jasno je dao do znanja kako će novi plan ulaganja u obranu biti “odlučujući” za osiguranje učinkovitog odvraćanja. Iako su detalji nacionalnih ciljeva sposobnosti klasificirani, Rutte je pozvao na peterostruko povećanje sposobnosti protuzračne obrane, tisuće dodatnih tenkova i oklopnih vozila te milijune topničkih granata kako bi se pomoglo u očuvanju sigurnosti milijarde građana NATO-a.
No tu idilu je uoči summita pokvario španjolski premijer Pedro Sanchez, koji je od NATO-a pisanim putem zatražio – i navodno dobio – izuzeće od ulaganja 5% BDP-a u obranu. “Potrošnja od 5% bila bi nesrazmjerna i nepotrebna“, rekao je Sanchez u obraćanju na nacionalnoj televiziji, dodavši: “U potpunosti poštujemo legitimnu želju drugih zemalja da povećaju svoja obrambena ulaganja, ali mi to nećemo učiniti“, rekao je Sanchez, istaknuvši da Španjolska može ispuniti sve svoje obveze prema NATO-u, u smislu osoblja ili opreme, trošeći samo 2,1% svog BDP-a (što još uvijek nije dosegla, nego je posljednja po izdvajanju od svega 1,28%). Ovaj španjolski potez doveo je do dodatnog nezadovoljstva među NATO-članicama, koje su već u startu iziritirane Trumpovim insistiranjem na izdvajanju od 5%. Čak je i sam Rutte na press-konferenciji održanoj uoči summita izjavio da bi Španjolska trebala izdvajati 3,5% kako bi mogla ispuniti sve svoje obveze prema NATO-savezu. Na tome će se očito sutra lomiti koplja, budući će to biti glavna tema drugog dana summita. I neke druge članice Saveza bliže su španjolskoj nego američkoj viziji izdvajanja za obranu, pa će Mark Rutte morati uložiti veliki trud kako bi s jedne strane umirio nezadovoljne, a s druge strane udovoljio Donaldu Trumpu.
Photo: NATO
