Zadnjih mjeseci nije bilo teško zamijetiti kako u Hrvatskoj gledamo praktični sudar dva sustava upravljanja i djelovanja u kriznim situacijama – sustava „civilne zaštite“ i sustava „domovinske sigurnosti“. O njegovu odigravanju smo višekratno pisali na portalu Obris.org, a zadnje 20. travnja ove godine. Tada je stanje bilo jasno – borbom protiv epidemije i svim povezanim društvenim procesima upravljao je na dnevnoj bazi Stožer civine zaštite Republike Hrvatske, dok se o „domovinskoj sigurnosti“ čulo tek rubno. Taj je pojam s vremena na vrijeme ponavljao sada već bivši potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević – kojem se 8. travnja u tome kratkotrajno pridružilo i još nekoliko visokih državnih dužnosnika, nakon sjednice vodećeg tijela ovog državnog sustava. No, u okolnostima kada Krstičevića više nema u sastavu Vlade, a „civilna zaštita“ nadalje provodi epidemiološke mjere otvaranja društva i privrede – veliko je pitanje kompletne sudbine uvelike nedovršenog i praktično neisprobanog sustava „domovinske sigurnosti“ u mjesecima i godinama koje dolaze.
Prva ovogodišnja sjednica Koordinacije
Dosadašnje aktivnosti u okviru domovinske sigurnosti posljednjih su godina uvelike ovisile o kvartalnim sjednicama „Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti“, tijela ustrojenog prigodnim „Zakonom o sustavu domovinske sigurnosti“ iz studenog 2017. godine (NN 108/17 od 8. studenog 2017. godine). No, da početkom epidemije bolesti Covid-19 nešto nije u redu vidjelo se već do kraja prvog kvartala tekuće 2020. godine, kada ta Koordinacija nije održala svoje redovito zasjedanja. Iako bi čovjek očekivao da u vrijeme krize tijela za svladavanje takvih izazova zasjedaju učestalo – na naše pitanje se iz državnoga sustava dobio sasvim suprotan i neočekivan odgovor. Naime, o terminu održavanja te prve ovogodišnje sjednice „Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti“ za portal Obris.org su iz Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost (koje administrativno obavlja stvari za Koordinaciju) 19. ožujka odgovorili:
„Prva sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti planirana je u mjesecu ožujku i za nju su pravodobno poslani pozivi svim članovima Koordinacije. Glavna tema sjednice određena je Godišnjim planom rada Koordinacije za 2020. godinu i odnosila se na vježbu ‘Kibernetički štit 2020’ za čiju je provedbu donesena odluka Vlade Republike Hrvatske. Međutim, zbog usložnjavanja trenutačne situacije i angažiranja članova i sastavnica Sustava domovinske sigurnosti u provedbi mjera borbe protiv corona virusa, sjednica je privremeno odgođena i održat će se čim se za to ostvare uvjeti.
U trenutačnoj situaciji članovi Koordinacije redovito provode svoje zadaće u sklopu rada Vlade Republike Hrvatske, Stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske i Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, uvezujući sastavnice Sustava domovinske sigurnosti, združujući sve resurse i sposobnosti i koordinirajući potrebne mjere od nacionalne do lokalne razine“.
Spomenuti uvjeti su se ostvarili dvadeset dana kasnije, 8. travnja, kada je u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održana ta famozna sjednica „Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti“. Iako su ti skupovi prošlih godina znali biti i jedva primjetljivi te prilično zatvoreni (po sastavu i temama, ali i obavještavanju javnosti), travanjsko sijelo bilo je prilika za bitno detaljnije izjave nadležnih. Naime, skup se održao „pod predsjedanjem predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića“, koji se kasnije uz ministra Krstičevića i obratio novinarima. Usprkos ranijim najavama, teme su bile aktualne:
„Na tematskoj sjednici Koordinacije raspravljalo se o aktualnom stanju i poduzetim mjerama i aktivnostima kojima upravlja Vlada RH, a koje su vezane za sprječavanje širenja epidemije koronavirusa, te o poduzetim mjerama nakon potresa koji je nedavno pogodio Zagreb i okolicu. Članovi Koordinacije izvijestili su o aktivnostima iz svojih resora. Pritom je istaknuto da složeni događaji poput epidemije i potresa traže iscrpnu vodoravnu i okomitu dvosmjernu koordinaciju, komunikaciju i suradnju svih sastavnica domovinske sigurnosti, od zdravstva, unutarnjih poslova, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, civilne zaštite, vatrogastva, vanjskih poslova i dr., s ciljem učinkovitog upravljanja krizom“,
dakle sve ono što na dnevnoj bazi već gledamo u okviru „civilne zaštite“. No, za taj dan su sve aktivnosti bile prigodno presložene u okvir kratkog filmskog uradka visoke razine dramatike, dok su zaključci čitavog skupa odisali pohvalama za sve koji rade, u kojem god okviru oni zapravo radili:
„Zaključeno je da su sve sastavnice djelovale sukladno svojim odgovornostima i ovlastima, koristeći se postojećim znanjem, sposobnostima i resursima i da su sve dosadašnje poduzete mjere za borbu protiv epidemije bile odgovarajuće te da ih je potrebno nastaviti odgovorno provoditi na svim razinama. Analizom sadašnje situacije s epidemijom i potresom kroz četiri faze upravljanja izvanrednim događajem ili krizom, koje uključuju prevenciju, pripravnost, odgovor i oporavak, može se zaključiti da je reakcija sustava na oba krizna događaja bila dobra i brza, iako je epidemija bila razvojni, a potres iznenadni događaj“.
———————
———————
U istom revijalnom tonu prošla su i naknadna obraćanja novinarima, prvo premijera Plenkovića, a onda i tadašnjeg ministra obrane Krstičevića. Plenković je tada istaknuo:
„Ovo je bila prigoda da rezimiramo sve aktivnosti koje su sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti poduzimale u proteklih nekoliko tjedana, suočene i sa epidemijom koronavirusa, i sa razornim potresom u Zagrebu, ali i sa brojnim drugim zadaćama koje su se postavile pred pojedine sastavnice – poput niza požara, na koje su pravodobno reagirali i vatrogasci, i sve one druge službe koje su im pomogle u gašenju tih požara, u proteklih nekoliko dana. Ono što je dobro – da smo u cijelom ovom procesu vidjeli kako sustav kvalitetno funkcionira. Dakle, i kroz Stožer civilne zaštite RH, koji je bio pravodobno i osnovan, i koji poduzima odgovarajuće radnje kad je riječ o mjerama za suzbijanje epidemije koronavirusa… O, ja ću reći, munjevitoj reakcije svih službi na potres u Zagrebu prije nekoliko tjedana, gdje su poduzete sve mjere kako bi se prije svega osigurala sigurnost naših sugrađana, očistio grad, i sve ovo što slijedi nakon toga. Od priprema za saniranje šteta, izrade zakona, pa u konačnici i nalaska izvora financiranja za obnovu grada“.
Ujedno, premijer Plenković je rekao kako je taj sastanak bio i prigoda „da damo daljnje smjernice i zadaće svima koji u ovome sudjeluju. Dakle, od Ministarstva obrane, Minitarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva, obavještajnih službi, vatrogasaca, Crvenog križa, koji su bili sa nama… Gorske službe spašavanja, svih ostalih službi – pa i predstavnika Hrvatske zajednice županija, udruga gradova, zajednice općina koje također moraju dati doprinos ovim sveukupnim naporima na razini Republike Hrvatske“.
Na to je riječ preuzeo ministar Krstičević – prvo povijesnim uvodom u formiranje „sustava domovinske sigurnosti“ od 2017. do tog dana travnja, da bi onda nastavio:
„Sustav domovinske sigurnosti ovoj Vladi omogućava efikasno krizno upravljanje i ono što je najvažnije – dijeljenje, odnosno združivanje svih sposobnosti sastavnica sustava domovinske sigurnosti, i ono što je jako važno – koordinaciju iz pozicije Vlade. I, kao što ste vidjeli, ova Vlada u kontinuitetu na strateškoj razini daje i političke, i sigurnosne, i ekonomske smjernice Stožeru, a onda i svim sastavnicama Sustava domovinske sigurnosti koje te smjernice sprovode. Ja bi još jednom se zahvalio svim djelatnicima, medicinskim, Stožeru civilne zaštite, i svim ljudima i sastavnicama sustava… i hrvatskoj policiji, i Hrvatskoj vojsci, i Ministarstvu zdravstva, zatim Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, Hrvatskom Crvenom križu, sigurnosno-obavještajnom sustavu, jedinicama lokalne i regionalne samouprave – na svemu ovome što čine, a sve u finkciji zdravlja i sigurnosti naših građana. Sjednice Koordinacije se održavaju redovito, uvijek radimo analizu, upravo sa ciljem da kroz sustav naučenih lekcija gradimo još jači sustav… I, gradnja sustava će biti trajna zadaća, i to je i naša kompletna odgovornost. (…) Već smo počeli i pripreme za ovu, predstojeću protivpožarnu sezonu, upravo sa ciljem da učinimo sve, na osnovi naučenih lekcija… i da bi bili spremni za sezonu koja je pred nama“.
Dakle, tu se „domovinsku sigurnost“ pokušalo staviti u kontekst „kriznog upravljanja“ („Crisis Management“) nasuprot aktualnog posla Stožera CZ RH na savladavanju krize („upravljanje u kriznoj situaciji“, odnosno „Emergency Management“) – što je doduše onda odmah i oslabljeno konstatacijom kako posao vođenja i usmjeravanja ipak u hodu radi sama Vlada RH, a ne „sustav domovinske sigurnosti“ te njegova Koordinacija. Time je, u lošijoj varijanti, „domovinska sigurnost“ umjesto dupliranju s „civilnom zaštitom“ postavljena u stanje konkuriranja kriznom upravljanju same Vlade, dok je u boljoj varijanti ona karakterizirana tek kao povremena tehnička transmisija između Vlade, s jedne strane, i praktičara u Stožeru CZ RH te širom ostatka države. O konkretnim smjernicama, kojima je to definirano, od premijera Plenkovića se dodatno čulo kako one nalažu:
„(…) da maksimalnu angažiranost očekujemo od svih službi u ovoj krizi. Očekujemo doprinos na tragu onoga što smo učinili do sada. Dakle, i policije, i civilne zaštite, i Hrvatske vojske, koja komplementarno djeluje, da nam… i obavještajni sustav prati sve ono što što se zbiva, u kontekstu ove krize. Bilo što se zbiva u… možemo reći, u internetskom kontekstu… što se zbiva sa aktivnostima koje se odnose na sigurnost nabave, primjerice, zaštitne opreme. To nam je izrazito važan detalj. Za svaku zemlju, to je jedna od ključnih tema. Da, također, cijenimo doprinos rada svih pripadnika Crvenoga križa, HGSS-a… I da ovaj sustav pokaže – upravo ovo što je Damir kazao… Dakle, mi smo prije tri godine napravili totalno osvježavanje ovoga sustava, sa Nacionalnom strategijom, sa Zakonom… zakonskim okvirom, sa sredstvima, sa redovitim unapređenjem međusobne koordinacije svih sastavnica. Danas možemo reći da su sve te sastavnice umrežene, i to je hrvatska javnost mogla u praksi vidjeti i kod borbe protiv Covida-19, i kod rješavanja posljedica potresa“.
No, zanimljivo da je samo dan nakon toga, 9. travnja 2020. godine, na 223. sjednici Vlade RH u zakonodavnu proceduru poslan „Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona“, propis kojim su hitno legalizirane dotadašnje aktivnosti Stožera CZ RH, i u njegovo djelovanje uklopljen ministar zdravstva Vili Beroš – vidljiv u priloženom filmu Ministarstva obrane kao jedan od vodećih pružatelja „domovinske sigurnosti“, doduše ovdje prikazan u situacijama s konferencija za tisak „Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske“. Time onda dolazimo u situaciju da kada premijer kaže „Zakon“, on tu misli na „Zakon o sustavu domovinske sigurnosti“ iz 2017. godiine – dok su se za konkretno suočavanje s aktualnom epidemiološkom krizom suštinski bitnima ipak pokazale dorade „Zakona o sustavu civilne zaštite“ (saborski usvojene 18. ožujka 2020. godine) i već spomenutog „Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti“ (usvojen u Saboru 17. travnja 2020. godine) – po kojima djeluje Stožer CZ RH i njegovi članovi. No, sada se tu stanje stvari i dodatno komplicira.
Što dalje u post-Krstičević doba?
Tog istog 8. travnja 2020. Plenković je jasno definirao i status „civilne zaštite“ i samog Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, napomenuvši: „Da se mi odmah svi tu jasno razumijemo – Stožer civilne zaštite postoji jer ga je osnovala Vlada Republike Hrvatske. On nije nikakvo tijelo koje je nastalo iz vakuuma, došlo sa Marsa ili ne znam odakle. U njemu su i potpredsjednik Vlade, i ministar zdravstva… Nisu oni tamo došli slučajno. Dakle, oni su tu jer su politički imenovani. I, vrlo je bizarno da sve što radi Stožer… otprilike, postoji jedna linija napada, političkih prije svega, da to nije Vlada. Nego što je? Sve odluke koje Stožer donosi, se prethodno konzultira, naravno, sa Vladom“. Dakle, Stožer CZ RH stoji dobro. Požrtvovno radi, kao i svi njegovi članovi – uključujući jednog od ukupno četiri potpredsjednika Vlade (koji je ujedno i ministar unutarnjih poslova) – kao suštinski političko tijelo, baš jednako kao što je to i „Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti“.
No, u kontekstu današnje Republike Hrvatske sva je politika izuzetno personalizirana – pa je nasuprot „civilne zaštite“ (te resornog potpredsjednika i ministra) itekako bila važna i osobna uloga Damira Krstičevića – još jednog potpredsjednika Vlade, ministra bitnog resora i nositelja koncepta „domovinske sigurnosti“. Naime, upravo je on bio jedini koji je taj koncept posljednjih tjedana učestalo spominjao – pa i na Zemuniku (24. travnja tijekom sastanka o pripremama za Protupožarnu sezonu 2020.), i u Zagrebu, kako tijekom susreta s medicinskim osobljem OS RH (5. svibnja, s pripadnicima Odjela za preventivnu medicinsku zaštitu i Odjela za veterinu Vojno zdravstvenog središta ZzP), tako i na Vladi RH (7. svibnja 2020. godine, prilikom predstavljanja sadržajno spornog „Zakona o sveučilištu obrane i sigurnosti“).
Upravo zato i ostavka Damira Krstičeviča, podnesena 7. svibnja i prihvaćena od premijera Andreja Plenkovića oko 16 sati kasnije, 8. svibnja ove godine, nije od značaja samo za Vladu RH, te Ministarstvo obrane kao njen sastavni dio – već i za sve projekte koje je Krstičević posljednjih godina vodio, zagovarao ili poticao. A koncept „domovinske sigurnosti“ jedna je od onih nacionalnih novina koje je posljednjih godina najjednostavnije bilo prepoznati baš u tom i takvom političkom kontekstu. Zato će itekako biti zanimljivo vidjeti je li prva ovogodišnja sjednica „Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti“ održana 8. travnja ujedno bila i zadnja takva – ne samo prije predstojećih parlamentarnih izbora, nego i općenito!
